DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 30     <-- 30 -->        PDF

A. Meštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Firnis heldreichü Christ U HERCEGOVINI
kazuju. Crnice na vapnencu, osim toga, sadrže velik po)
stotak
slobodnih karbonata zbog obilja sitnih skeletnihličestica. Spomenuta tla dobro su opskrbljena s K2Os,


5,
slabo opskrbljena s P205 i dosta su do jako humoznai.
..
Smeđa tla na vapnencu zastupljena su na plohi 1. (Sess-
-tiver)
i predstavljena profilom Šestiver 1. Površinskiahorizonti tih tala slični su naprijed opisanim plitkim tliima
na odgovarajućim plohama, ali s manje humusa-do)-
-


Šumarski listhr.9 10, CXXI1I (1999). 43 1-452


sta humozno, ne uzevši u obzir posebno izdvojeni podhorizont
A0A, profila Šestiver I. Dublji horizonti spomenutih
tala su lake gline, dobro utemeljene graškastomrvičaste
strukture. Reakcija tala je slabo kisela, slobodnih
karbonata nema, a odnos C:N je povoljan, kao i
kod većine takvih tala. Ta tla su aktivnim hranivima,
kao rendzine i crnice, dobro opskrbljena fiziološki aktivnim
kalijem, dok su slabo opskrbljena fosforom.


Biološka svojstva -Biological characteristic


Munika je jednodomna, anemofilna, heliofilna, kalcifilna
vrsta drveća, ali istodobno se može razvijati na
aaterenima sa silikatnim supstratom na sekundarnim staništima
u području dodira vapnenaste i silikatnc matične
podloge, cvjeta u svibnju i lipnju, ovisno o nadmorskoj
visini, razmnožava se sjemenom i najčešće nasta-


Reproduktivnost


Munika se prirodno razmnožava samo sjemenomi.
..
Umjetni način razmnožavanja, osim sjetvom sjemenai,
,,
do sada gotovo i nije poznat i primjenjivan. Vegetativnli
iinačin razmnožavanja, osim nekih pojedinačnih pokušaja,
nije se ostvario. Vegetativno razmnožavanje kod
ddmunike imalo bi veliko značenje uopće, pa bi njegova
aarealizacija bila posebice važna. Time bi uvelike bio olak-


Adaptivnost


Od izuzetne je važnosti svojstvo svake vrste drvećai,
,,
pa tako i munike da se može prilagoditi na određene
eeuvjete života i rasta. Munika je u Hercegovini prirodno
oopridošla u isprekidanom arealu kao tercijarni relikt i eni-
-demna
vrsta drveća. Unošenje u kulture do sada nema
aaveće razmjere. Međutim, u određenim ekološkim prilikama
koje vladaju u području Submediterana i visokih
hhplanina, munika je našla svoje mjesto prilagodivši se i na
aatla razvijena na vapnencu i dolomitu (primarna staništa)
))
i na sušniju klimu (manje zračne vlage i oborina) naseljavajući
najčešće strme kamenite i stjenovite terene
eesubalpinskog pojasa, u čemu nema konkurencije. Pored
ddtoga munika je našla svoje mjesto na serpentinskoj i silikatnoj
podlozi s nešto povoljnijom klimom (sekundarna
aastaništa) u zoni dodira sa vapnenastim i dolomitnim supstratom.
Munika ima široku amplitudu u odnosu na temperaturu,
jer podnosi niske zimske, ali i visoke ljetne
eetemperature. Vrlo je skromna u odnosu na tlo i vlagu u
uunjemu. Prirodno uspijeva obično na prisojnim stranamai,
,,
gdje je najčešće tlo nerazvijeno, gdje matična stijena
aa


METODA RADA -


Pri istraživanju uspijevanja i proizvodnih mogućnosti
šuma munike u Hercegovini odlučio sam se za primjenu
kontrolne metode mjerenja pri utvrđivanju prirasta
i produkcije.


njuje strme, kamenite i stjenovite terene subalpinskog
pojasa, te u tom pogledu nema konkurencije. Formira
čiste ili mješovite sastojine s drugim četinjačama i listačama.
U pogledu općeg rasprostranjeni a munika je endemična
vrsta središnjeg i zapadnog dijela Balkanskog
i južnog dijela Apeninskog poluotoka.


Reproductive


šan izbor individua koje daju veće prinose, brže prirašćuju
te postižu veće dimenzije i slično. Praktična primjena
vegetativnog razmnožavanja u Hercegovini i šire
još uvijek nije realizirana. U sastojinskim uvjetima
stabla munike počinju donositi sjeme nakon 40. godine,
a na osami znatno ranije. Rodne godine ponavljaju se
svake 2 do 3 godine.


-Adaptation
izbija na površinu i gdje vladaju sušni uvjeti tijekom
vegetacijskog razdoblja. Primarno se stanište munike
nalazi u subalpinskom području, najčešće na karbonatnoj
podlozi. Glede otpornosti prema suši i skromnosti,
taj bor dobro uspijeva u takvim uvjetima, te su njegove
sastojine stabilne. Munika kao izrazito kalcifilna vrsta
može se razvijati i na terenima sa silikatnim supstratom
u zoni dodira sa vapnenastom odnosno dolomitnom matičnom
podlogom, ukoliko nema konkurencije ostalih
vrsta drveća s bržim rastom. Takve mogućnosti obično
postoje kada na manjim nadmorskim visinama ili osojnim
stranama požar ili sječa potisnu primarnu šumsku
vegetaciju, pa se munika javlja kao pionirska vrsta u procesu
njihovog zarašćivanja. Tada su njene šume na sekundarnom
staništu i predstavljaju prvu etapu u progresivnoj
sukcesiji. U tom slučaju one su produktivnije, ali
njihovo trajnije održavanje uvjetovano je odgovarajućim
gospodarenjem diktiranim bioekologijom ove vrste
drveća. U uvjetima primarnog staništa munika se dobro
razvija i prirodno regenerira.


Methods of research


Za praćenje razvoja i prirasta stabala izabrao sam
metodu analize stabala. Kontrolna metoda mjerenja zahtijeva
duže razdoblje mjerenja, kako bi se dobili pouzdani
rezultati istraživanja.