DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 34 <-- 34 --> PDF |
A. Mcšlrović: USPIJEVANJE MUNIKE Finns helJreichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski listhr. 9-10, CXX1II (1999), 43 1-452 stabala u čistoj sastojini crnoga bora u Hercegovini. Prema tomu, moji rezultati daju manju razliku srednjih visina stabala munike za područje čvrsnice u Hercegovini u usporedbi sa srednjim visinama stabala crnoga bora po Drini ću 1963. Spomenuta razlika srednjih visina stabala munike i crnoga bora, bila bi još manja da su sastojine munike i crnoga bora iste starosne dobi. Probna doznaka sastojina - Trial billet Probnu doznaku stabala u istraživanim sastojinama procesu obnavljanja tih sastojina, te na kraju kojom bi munike obavio sam zato da bi mogao dobiti informacise dinamikom sve to moglo provesti i ostvariti. Deju o mogućem opsegu sječa, kao i o tomu koji bi dio od bljinska i kvalitetna struktura volumena stabala probne postojećega volumena trebalo ukloniti iz istraživanih doznake prikazana je u tablici 7. sastojina munike i isti zamijeniti novim volumenom u Tablica 7: Struktura volumena stabala probne doznake sastojine Debljinski Kvalitetne klase stupanj I II III Ukupno % (cm) Probna doznaka u m3 po hektaru (m3) 5-30 -0,6 30-50 0,1 2,4 Preko 50 -5,0 Ukupno 0,1 8,0 % 0,2 17,0 Iz predočenoga može se zaključiti da u prosjeku za sve istraživane sastojine volumen stabala obuhvaćenih probnom doznakom iznosi 47,1 mVha sveukupne drvne mase. To čini oko 30% od postojećega prosječnog volumena sastojina koji iznosi 152,93 mVha ili približno trinaestogodišnji prosječni volumni prirast koji iznosi 3,5 mVha/god. Na stabla deblja od 50 cm otpada gotovo dvije trećine (63,5%) volumena stabala obuhvaćenih probnom doznakom. Na stabla III uzgojno-tehničke kvalitetne klase otpada preko četiri petine (82,8%) vo 4,5 5,1 10,8 9,6 12,1 25,7 24,9 29,9 63,5 39,0 47,1 100,0 82,8 100,0 lumena, dok stabla I uzgojno-tehničke kvalitetne klase gotovo i nisam doznačivao. Takav pristup je i logičan, zato što sam probnom doznakom zahvatio ponajprije kvalitetno loša stabla, a od njih opet prvo ona koja su deblja. Pri tomu sam svakako vodio brigu i o prostornom rasporedu svih postojećih stabala na pokusnim plohama, kao i o sustavu gospodarenja - vrsti sječa i načinu obnavljanja - za koje sam pretpostavljao da dolaze u obzir za istraživane sastojine. Pomladak u sastojinama munike - Progeny U istraživanim sastojinama munike broj biljaka pomlatka varira u dosta širokom intervalu. U pojedinim sastojinama broj stabalaca munike iznosio je od 2.896 do 4.748 ili u prosjeku 3.822 komada po hektaru. Broj stabalaca pomlatka smreke kretao se od 21 do 576, a u prosjeku je iznosio 299 komada po hektaru. Broj stabalaca pomlatka obične jele kretao se od 124 do 432, a u prosjeku je iznosio 278 komada po hektaru. Broj stabalaca pomlatka bukve kretao se od 78 do 495, a u prosjeku je iznosio 287 komada po hektaru. Ovdje sam uz stabalca munike posebno svrstao ostale četinjače, a uz stabalca bukve ostale listače. Broj biljaka pomlatka u prosječnom iznosu za sve sastojine na pokusnim plohama po klasama uzrasta i vrstama drveća prikazan je u tablici 8. Tablica 8: Broj biljaka pomlatka u sastojinama munike Vrsta drveća Muni ka Ostale četinjače Bukva Ostale listače Ukupno Stabalca visine Stabalca visine Stabalca debljine 10-50 cm 50-130 cm 0-5 cm Ukupno Broj biljaka pomlatka po hektaru (komada) 1.324 1.128 1.370 3.822 212 196 169 577 107 97 83 287 18 25 32 75 1.661 1.446 1.654 4.761 |