DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 35     <-- 35 -->        PDF

A. Meštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Pinus heldreichii Christ U HERCEGOVINI Šumarski list br. 9 10. CXXIII (1W9), 43 1-452
Mišljenja sam da nije potrebno posebice dokazivati mlatka, istraživane sastojine munike mogu uspješno
da se sa ovolikim, iako prosječnim brojem biljaka po- prirodno obnavljati.


Broj stabala sastojine


Broj stabala po hektaru u istraživanim sastojinama
varira u podosta širokom intervalu i to od 785 do 2.060
komada. Prosječan broj stabala munike po hektaru, za
sve istraživane sastojine iznosi 1.377 komada. Broj sta


Tablica 9. Debljinska struktura stabala sastojina


naziv broj debljinski


Number of trees


bala po hektaru iznad taksacijske granice od 5 cm za istraživane
sastojine prikazanje u tablici 9. U sadržaj tablice
nisu uračunata stabla listača i planinskoga bora,
odnosno krivulja (ploha broj 3.) koja sam našao na po


stupanj (cm) stabala


pokusne pokusne 7,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 ukupno po
plohe plohe broj stabala % hektaru


Šestiver 1 34,1 20,3 11,0 8,4 6,4
Kraljevska
kleka 2 36,1 17,8 12,6 7,3 7,3
Orlov kuk 3 42,2 29,3 18,6 7,9 1,4
Ukupno 37,5 22,5 14,1 7,8 5,0


kusnim plohama u sastojinama munike. Broj ovih stabala
u prosjeku iznosi 58 komada po hekatru. Na temelju
rezultata istraživanja prikazanih u spomenutoj tablici
razvidna je "kosa" debljinska struktura stabala na
svim pokusnim plohama. Naime, najveći je relativni
udio stabala u prvom debljinskom stupnju (sredine 7,5
cm). Međutim, ako uz prethodno imamo u vidu da je
broj stabalaca neposredno ispod taksacijske granice
(stabalca prsnog promjera 0 do 5 cm), daleko veći od
broja stabala u prvom (i u drugom) debljinskom stupnju,
s izuzetkom na plohi broj 3., tada se s još većom sigurnošću
može zaključiti da je raspodjela stabala po


]


Debljinska struktura a RPLOH1 I
900


Debljinska struktura stabala a PPLOHI 2


\


\
\
Debljinska struktura stabala a P.PLOHI U


800
sve pokusne plohe


700


600


\


500 \ \


\


400


\ V \


300 2


V\\


\\ \


200


´


x


10 0 ^ ^-:----:^
N *> — +-;--^:^T-.


DI.30 IO 20 30 40 50 60 /0


Grafikon 3. Debljinska struktura stabala u sastojinama munike


5,6 6,2 4,4 2,6 0,9 0,1 100,0 1.287
7,4
0,5
4,5
8,2
-
4,8
2,8
-
2,4
0,5
0,1
1,1
-
0,3
-
-
100,0
100,0
100,0
785
2.060
1.377


debljinskim stupnjevima "kosa". Pored toga, na nekim
pokusnim plohama (pokusne plohe 1. i 2.) uočava se
blaga tendencija formiranja tzv. druge kulminacije stabala
u višem debljinskom stupnju (37,5 cm). Međutim,
taje kulminacija blago izražena, a do toga je u istraživanim
sastojinama (odjeli 22 i 23) došlo zato što se u
njima već dogodio proces neposrednog međusobnog
visinskog raslojavanja stabala, odnosno došlo je do formiranja
dviju etaža. Nakon dobivenih rezultata zapitao
sam se da li je "kosa" debljinska struktura stabala u istraživanim
sastojinama munike logična prirodna pojava.
Mišljenja sam daje "kosa" debljinska struktura stabala
munike, zbog toga što treba uzeti u obzir činjenicu
da su istraživane sastojine po površini relativno velike
(površina najmanjeg odjela iznosi 24, a najvećeg 91
ha), ipak logična prirodna pojava. Na grafikonu 3. prikazana
je debljinska struktura stabala munike za sve
pokusne plohe pojedinačno, te debljinska struktura stabala
munike u prosjeku za sve istraživane sastojine zajedno.
Broj stabala pojedinih uzgojno-tehničkih kvalitetnih
klasa, u prosjeku za sve istraživane sastojine zajedno,
prikazanje u tablici 10.


Iz rezultata prikazanih u prethodnoj tablici može se
zaključiti da nešto malo više od jedne trećine od ukupnoga
broja stabala u istraživanim sastojinama munike
dolazi u III kvalitetnoj klasi, u koju spadaju ona stabla
koja sa stajališta proizvodnje kvalitetnoga drva, ne bi
se ni trebala nalaziti u šumi. Stoga je kvaliteta stabala u
sastojinama munike, uzevši u širokom prosjeku, nešto
lošija. Naime, razlog tomu leži u dosta nepovoljnim
stanišnim uvjetima, kao što su posebice velike nadmorske
visine, gdje su stabla relativno niža, malodrvnija i
jako granata.