DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 38 <-- 38 --> PDF |
A. Mcštrovic: USPIJEVANJE MUNIKE Phuis heklmclui Christ U HERCEGOVINI Šumarski list br. 9 10, CXXII1 (1999), 431-452 Razvoj i prirast stabala u debljinu - Development and growth of trees in corpulence Razvoj i prirast stabala u debljinu na svim promatranim pokusnim plohama je dosta ujednačen, stoje s obzirom na podjednake prirodne uvjete u kojima se istraživane čiste prirodne sastojine munike u Hercegovini nalaze, sasvim razumljivo. Pojedinačna odstupanja nastaju zbog razlika u starosti sastojina, broju stabala po jedinici površine i izraženoj mikroprostornoj promjenljivosti proizvodnih mogućnosti tala na kojima se nalaze istraživane sastojine munike. Munika općenito, posebice u mladosti, sporije raste u debljinu, a usporeniji rast zadržava sve do starije dobi zato što ima usku krošnju, odnosno zato što za rast u debljinu prostor za muniku nije odlučujući čimbenik. Primjerci munike u optimalnim uvjetima teoretski su dosezali prsni promjer do 1 metar. Najdeblji primjerak stabla munike u istraživanim čistim sastojinama munike u Hercegovini izmjerio sam na plohi broj 1. s prsnim promjerom od 56 cm. Uzimajući u obzir činjenicu da munika sporo raste, posebice u mladoj dobi, može se zaključiti da u mladim sastojinama munike nisu potrebne značajnije intervencije i uzgojni zahvati. Međutim, u kasnijem razdoblju, kada se u prirodnim čistim sastojinama munike izdiferencira preborna struktura i više etaža, potrebno je poduzimati odgovarajuće intervencije za uspješno prirodno pomla Razvoj i prirast drvne mase stabala đivanje sastojina, odnosno manjih grupa. Analizirano stablo munike na plohi broj 3. bilježi blagi pad rasta u debljinu. Razlog tomu je veliki broj stabala po jedinici površine i visok obrast sastojine na toj plohi. Analizirano stablo munike na plohi broj 1. također bilježi blaži pad porasta u debljinu, iako je ta sastojina znatno rijeđa od prethodne te ima već izdifcrcnciranu prebomu strukturu i dvije etaže. Stoga bi u toj sastojini, po mome mišljenju, trebalo poduzeti odgovarajuće mjere, odnosno intervenciju blažeg intenziteta u nadstojnoj etaži, kako bi se podstojna etaža više otvorila prema svjetlu i dobila više prostora. Na taj način bi jedinke iz podstojne etaže jače reagirale povećanim debljinskim prirastom, te bi se otvorile mogućnosti za ujednačenim prirodnim pomlađivanjem sastojine. Na temelju dobivenih pokazatelja predočenih u tablicama 11. i 13., te na grafikonu 5. može se zaključiti sljedeće: kulminacija debljinskog prirasta kod analiziranih stabala nastupila je u razdoblju od 10 do 20 godina, ali koji je još uvijek znatan, uzgojnim zahvatima u sastojinama srednje dobi debljinski se prirast može povećavati ili najmanje podržavati, najveći tečajni debljinski prirast iznosi 0,42 cm kod analiziranog stabla na plohi broj 1. (Šestiver) u razdoblju od 10 do 20. godina. Development and growth of wood mass Spoznaja da se drvna masa stabla povećava s porastom visine i promjera, a ovisno o prostoru i količini svijetla, koje u određenoj dobi stablo ima na raspolaganju, potvrdila se i u ovome istraživanju. Krivulja rasta drvne mase tipična je i ima oblik izduženoga slova "S". Na temelju dobivenih pokazatelja predočenih u tablicama 12. i 14., te grafikonu 6, može se zaključiti daje razvoj drvne mase bio najbrži na plohi broj 1. (Šestiver). Sveukupna drvna masa analiziranoga stabla na plohi 1. (Šestiver) iznosila je 0,16 m3 u starosti od 58 godina, dok je sveukupna drvna masa na plohi broj 2. (Kraljeva kleka) u starosti od 62 godine iznosila 0,15 m3. Međutim, ako se pogleda sveukupna drvna masa bez kore u starosti od 30 godina kod svih analiziranih stabala, uočava se daje ona podjednaka i da ista iznosi kako slijedi: za pokusnu plohu broj 1. 0,022 m\ za pokusnu plohu broj 2. 0,018 m3 i za pokusnu plohu broj 3. 0,021 m3. Pri tomu je istodobno uočljivo da se sveukupna drvna masa analiziranoga stabla na pokusnoj plohi broj 3. nakon tridesete godine izjednačava sa sveukupnom drvnom masom analiziranoga stabla na pokusnoj plohi broj 1., da biju u trenutku odgovarajuće starosne dobi premašila. Stoga sveukupna drvna masa analiziranoga stabla na pokusnoj plohi broj 3. u 38. godini iznosi 0,050 m\ a sveukupna drvna masa analiziranih stabala u 40. godini, odnosno dvije godine starijim analiziranim stablima, iznosi na pokusnoj plohi broj 1. 0,049 m3, odnosno na pokusnoj plohi broj 2. 0,043 m3. Primjer pokusne plohe 3. nastao je zato što se stablo u sastojini na plohi broj 3. već uspjelo izdiferencirati i probiti u nadstojnu etažu, te tako dobilo više prostora i svjetlosti, 60 godine Grafikon 6. Krivulje rasta drvne mase analiziranih stabala |