DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 39     <-- 39 -->        PDF

A. Meštrović: USPIJEVANJE MUNIKE Pimis heldreichii Christ U HERCEGOVINI
zbog čega mu je omogućen brži rast i razvoj. Naime sastojina
na plohi broj 3. nalazi se u početnoj fazi diferenciranja
etaža i preborne strukture. Prirast drvne
mase usporenje u prvim godinama života, a kasnije vrlo
intenzivan. Kulminacija volumnoga prirasta još uvijek
nije nastupila ni kod jednog analiziranog stabla, jer
volumni prirast kulminira znatno kasnije od visinskog i
debljinskog prirasta. Na temelju rezultata istraživanja
može se zaključiti da je najveći prosječni godišnji
volumni prirast, kod analiziranoga stabala, iznosio
0,0048 m3 u razdoblju od 40 do 50. godine na plohi broj


RAZVOJ I PRIRAST SASTOJINA


Šumarski list br. 9-10, CXXII1( IW)). 431-452


1. (Šestiver), s tendencijom daljnjega porasta, stoje vidljivo
i na grafikonu 6. Prosječni godišnji volumni prirast
s tendencijom daljnjega porasta zabilježilo je i stablo
na plohi 2. (Kraljeva kleka) u iznosu od 0,0050 m3 u
razdoblju od 50 do 60. godine, ali mala je vjerojatnost
da analizirano stablo na plohi 2. dostigne prosječni godišnji
volumni prirast analiziranoga stabla na plohi 1.
Stoga je velika vjerojatnost da analizirano stablo na
plohi 1. u starosti od 60. godina ima veći prosječni godišnji
volumni prirast od 0,0050 m\ koji je imalo analizirano
stablo na plohi 2. u toj starosti.
Development and growth of forest


Razvoj i prirast sastojina u visinu - Development and growth of forest in high
Na temelju izmjerenih visina stabala na svim pokusmalo
razlikuju. Razlog tomu je što su sve istraživane


nim plohama, te konstruiranih visinskih krivulja za pojedine
pokusne plohe, predočenih na grafikonu broj 7.,
može se govoriti o razvoju i prirastu sastojina u visinu.
Iz pokazatelja na spomenutom grafikonu razvidno je da
se visinska krivulja najmlađe sastojine pomaknula
nešto niže u odnosu na starije sastojine, i da se visinske
krivulje sastojina na svim pokusnim plohama općenito


10 15 ZO 25 30 35 40 45 50 55 60 d(cr


Grafikon 7. Visinske krivulje sastojina


sastojine ipak približno istog bonitetnog razreda i što su
stabla u najmlađoj sastojini podjednake visine i starosne
dobi kojima tek predstoji diferenciranje u etaže te
diferenciranje preborne strukture. Sastojina na plohi
broj 1. (Šestiver) ima najveću visinsku krivulju na kojoj
je tlo upravo najdublje i najproduktivnije.


ld(cm)
0.5
0.4
0.3
O.Z
0.1 - ^ßgipsp? s^A^/
0,0
20 30 40


./J


138 god.l
^7.1 2 16 2 god.l


50 60 70 d(cr


Grafikon 8. Debljinski prirast sastojina na plohama


Razvoj i prirast sastojina u debljinu Development and growth of forest in corpulence


Razvoj i prirast srednjeg stabla sastojine u debljinu
promatrao sam na temelju dvije izmjere. Pokazatelji
koji su predočeni u tablici 2. ukazuju na sljedeće: sastojine
na plohama 1. i 2. najbolje su se razvijale, a u njima
su utvrđene i najveće distribucije debljina stabala
kao i razvoj u debljinu pojedinih stabala u sastojinama;
sastojina na plohi broj 3. najslabije se razvijala, najmlađa
je od svih istraživanih sastojina, ima najveći obrast
od svih istraživanih sastojina te je stoga i najgušća, a u


Razvoj i prirast drvne mase sastojina -


Na temelju pokazatelja dviju inventarizacija može
se govoriti o razvoju i prirastu drvne mase sastojina.
Pokazatelji spomenutih inventarizacija prikazani su u


dobi od 38 godina imala je promjer srednjeg stabla od
12,5 cm; najveći prosječni periodički godišnji debljinski
prirast srednjeg stabla, prema pokazateljima predočenim
u tablici 2., je na plohi broj 1. (Šestiver) i iznosi
0,14 cm, a za razdoblje od 15 godina promjer srednjeg
stabla porastao je od 16,6 cm na 18,7 cm i na plohi broj


1. prosječni dobni prirast srednjeg stabla u debljinu je
najveći i iznosi 2,1 cm.
Development and growth of wood mass


tablicama 3. i 4. Godišnji volumni prirasti sastojina na
pojedinim plohama prikazanje u tablici 15.