DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9-10, CXXIII (1999), 411-422 UDK 630* 114.2 + 237 (001) MELIORACIJSKI UČINCI ŠUMSKIH KULTURA NA KRŠU U ODNOSU NA PEDOSFERU AMELIORATION EFFECTS OF FOREST CULTURES ON THE KARST IN RELATION TO THE PEDOSPHERE Vlado TOPIC* SAŽETAK: U radu su prikazani melioracijski učinci pojedinih šumskih vrsta na pedosferu. Istraživanja su provedena na stalnom eksperimentalnom objektu Klačine u kulturama crnoga jasena (Eraxinus ornus L.), atlaskoga cedra (Cedrus atlantica Man.), bijeloga graba (Carpinus orientalis Mili), crnoga bora (Pinus nigra Arn.), primorskoga bora (Pinus pinaster Ait.) i hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.) koje su podignute 1958. godine. Kulture se nalaze u prugama, iste su starosti i razvijaju se u istim ekološkim uvjetima. Prva pedološka istraživanja obavljena su godinu dana prije pošumljavanja plohe (1957. godine), zatim u 19., 25. i 32. godini starosti kultura. Dobiveni su vrlo zanimljivi podaci o količini listinca i sadržaja humusa, dušika, fosfora i kalija u tlu pod istraživanim kulturama. Najveće količine listinca registrirane su pod kulturom atlaskog cedra, a najmanji sadržaj humusa, dušika, fosfora i kalija u tlu pod kulturom crnog bora. Ključne riječi: melioracijski učinci, šumske kulture, krš, crni jasen, atlaski cedar, bijeli grab, crni bor, primorski bor, hrast medunac, pedosfera, listinac, humus, dušik, fosfor, kalij. UVOD - Introduction Melioracijski utjecaj pojedinih šumskih vrsta drveentalis Mili), crnoga bora (Pinus nigra Arn.), primorsća, pogotovo na pedosferu, vrlo je složen i predstavlja koga bora (Pinus pinaster Pat.) i hrasta medunca (Querjoš uvijek neistraženo područje šumskih melioracija. cus pubescens Willd.).Na osnovi provedenih istraživaOvim istraživanjima u svijetu pridaje se veliko značenja, ponajprije pedoloških, koja su obavljena 1957., nje, a kod nas toj problematici poklanjaju posebnu po1977., 1983. i 1990. godine, utvrdili smo promjene u zornost (Ani ć 1959,Horvat 1965,Komlenović i tlu, odnosno melioracijske učinke pojedinih šumskih Maye r 1995, Martinovi ć 1968, 1969, 1975, Ma vrsta. Jedan od kriterija za prosudbu kvalitete i razine yer 1979, Pernar, Bakšić i Spanjol 1999, To-melioracijskog učinka istraživanih vrsta, koje se ovdje i mašević 1994, Topić 1988, 1992 i dr). Međutim, prikazuju, nesumnjivo je i sadžaj humusa, dušika, fosegzaktnih dugoročnih istraživanja koja se tom problefora i kalija u tlu. matikom bave ima vrlo malo. Eksperimentalna ploha U ranijim istraživanjima na pokusnoj plohi Klačine Klačine, na kojoj se već 33 godine obavljaju dana istra (Topić 1988, 1990, 1992, 1997) analiziranje rast i živanja, pruža mogućnosti brojnih analiza rezultata ra prirast istraživanih šumskih vrsta, te količine i kemi da. U ovome radu istraživanja su provedena u kultura zam šumskog listinca pod navedenim kulturama. Ova ma crnoga jasena (Fraxinus ornus L.), atlaskoga cedra istraživanja značajna su za racionalno gospodarenje šu (Cedrus atlantica Man.), bijeloga graba (Carpinus ori mama i šumskim zemljištima, posebice na kršu. Među tim, ona su zaustavljena na pokusnoj plohi Klačine, jer * Dr. se. Vlado Topić, Institut za jadranske kulture i melioraciju je ploha minirana u Domovinskom ratu 1992. godine. krša, Split |