DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 59 <-- 59 --> PDF |
T. Dimitrov: ŠUMSKI POŽARI U HRVATSKOJ - POVOD ZA RAZMIŠLJANJE Šumarski list br. 9-10. CXX1I1( 1999), 461 -468 PROJEKT USPOSTAVE EKSPERIMENTALNOG POLIGONA U MAKARSKOJ Project for restoring experimental site in Makarska Ne postoji šuma ili šumska površina na kojoj je gorivi materijal a da nije ugrožena požarom. Bogatstvo tipova gorivog materijala stvara uvjete da različiti gorivi materijali budu i različito ugroženi požarom, pa jedna vrsta gorivih tvari zahtijeva drukčiju taktiku suzbijanja od druge vrste. Prema tomu, potpuno poznavanje vrsta gorivih tvari važno je u pripravnosti kod predsuzbijanja. Svaki gorivi kompleks ima ugrađeni potencijal zapaljivosti. Dobro poznavanje mehanizma prije izbijanja vatre, kao i potrebnih uvjeta za početno širenje i preobrazbu u požar, korisno je za usmjeravanje i vođenje preventivnih akcija u sredozemnim šumama, radi sprječavanja pojave šumskih požara. Duga razdoblja bez oborina, visokih dnevnih temperatura i niske relativne vlage zraka, uz jak vjetar, djeluju na mrtva i živa šumska goriva. Dok su promjene na mrtvom gorivu posljedica fizičkih procesa, živa šumska goriva podložna su fiziološkim prilagodbama. Stoga je Radna skupina određenih republičkih organa i organizacija u svom "Programu mjera za korištenje specijalnih aviona za gašenje šumskih i drugih požara ", još u prosincu 1981. godine uvrstila posebno poglavlje o znanstveno-istraživačkom radu u oblasti zaštite od požara. Time je dana podloga za izradu projekta, pa je Hidrometeorološki zavod izradio "Program hidrometeoroloških aktivnosti u zaštiti šuma od požara u SRH", koji je uz ostalo sadržavao i uspostavu eksperimentalnog poligona u Makarskoj (sastoji se od glavne meteorološke postaje i eksperimentalnog laboratorija), te ga u veljači 1986. godine dostavio IV Sabora SRH na prihvaćanje. Taj se poligon uspostavlja radi temeljna istraživanja zapaljivosti i gorivosti živih i mrtvih šumskih goriva, analiziranja odnosa zapaljivosti živih šumskih goriva travnatih, grmolikih i drvenastih vrsta u odnosu prema pluviometrijskom režimu sjedne, i odnosu zapaljivosti i sadržaja vlage u mrtvom gorivom materijalu s druge strane. Također se iz godine u godinu analiziraju njihova kolebanja po razdobljima (proljeće, sredina ljeta, jesen), kao i po područjima (od jednog lokaliteta do drugog). Izvršno je vijeće Sabora SRH u lipnju 1990. god. prihvatilo taj Program i kao trajno rješenje donijelo zaključak o "financiranju Programa hidrometeorološke aktivnosti u zaštiti šuma od požara u SRH ". Skupština općine Makarska je u međuvremenu svojim sredstvima izgradila dio objekta, u kome je glavna meteorološka postaja, i ona djeluje od 1989. godine. Međutim, neki građevinski propusti i rat, ali i subjektivni razlozi, uzrokovali su zastoj u uspostavi eksperimentalna laboratorija. Eksperimentalni laboratorij, usprkos savjetu stručnjaka iz Kanade u preporuci br. 32, još nije u funkciji: "Treba nastaviti sa studijom ponašanja požara u makarskom području koja treba sadržavati procjenu i modifikaciju drugih sredozemnih modela širenja požara. Osim što šute informacije važne za planiranjepredsuzbijanja, znanje stečeno ovom studijom može biti od neprocjenjive vrijednosti kao nastavno sredstvo za obuku operativnih rukovoditelja suzbijanja ". Slika 5. Eksperimentalni laboratorij izgrađen 1994. u Makarskoj Slika 4. Laboratorijsko testiranje zapaljivosti i gorivosti drvolikog vrijesa (Erica arbored) u eksperimentalnoj postaji INRA-c u Ruscasu (Francuska). (Osejava), s dijelom instrumentarija za istraživanje zapaljivosti i gorivosti živih i mrtvih šumskih goriva, stoji godinama prazan i neiskorišten. 465 |