DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 60 <-- 60 --> PDF |
T. Dimitrov: ŠUMSKI POŽARI U HRVATSKOJ POVOD ZA RAZMIŠLJANJE Šumarski list hr. 9 10. CXXIH (1999), 461-468 RAZDOBLJE ZAOSTAJANJA - A period of falling behind U ovom će dijelu biti u glavnim crtama prikazane dvije indikativne vježbe vatrogasnih postrojbi, koje su se održale u desetogodišnjem razdoblju, iz kojih se može vidjeti zaostajanje u primjeni svjetskih trendova u zaštiti šuma od požara u nas. Kalendarski možda ne dugo, ali sa stajališta razvoja požarne znanosti, a osobito sa stajališta razvoja računalne tehnologije, to je razdoblje veliko. U Kanadi požarni upravitelji već godinama procjenjivanje ponašanja šumskih požara obavljaju i na terenu uporabom prijenosnih računala na podlozi FBP programa i programa tipova goriva s područja koje se kontrolira. Potreban je jedino unos meteoroloških podataka, a izlazne su informacije od neprocjenjive koristi požarnom upravitelju u odluci o planovima za spremnost i raspored početnog napada. Početkom travnja 1988. god. na području općine Rijeka (Medom i šiji kota 299 Mižolovo) održala se zajednička skupna vježba civilne zaštite "ŠUMA ´88". U stručnu elaboratu vježbe "ŠUMA ´88" uz ostalo dani su bitni parametri na kojima se temelje odluke i djelovanja vatrogasnih jedinica i uporabe materijalno tehničkih sredstava i to: ukupna površina pod šumom koja se štiti i opis gori vih materijala, stupnjevi ugroženosti (II i III) od šumskih požara za cijelo područje na kome se izvodi vježba, procjena klase opasnosti od šumskog požara za dan izvođenja vježbe prema meteorološkom indeksu požara (FWF) i to za svaki od pet sektora posebno, za izvođenja vježbe mjereni su meteorološki ele menti: temperatura zraka, relativna vlažnost zraka, smjer i brzina vjetra, te stabilnost atmosfere koja ima važan učinak na intenzitet i tijesno je vezana za ponašanje vatre. Poslije deset godina, 22. svibnja 1998. održana je također javna vatrogasna pokazna vježba "MLJET ´98" u Dugom Polju na otoku Mljetu. Prilikom 30-tninutne vježbe pokazano je gašenje požara kombiniranim djelovanjem profesionalnih vatrogasaca MUP-a RH, pripadnika dragovoljnih vatrogasnih postrojbi, civilne za štite, Hrvatske vojske, te djelatnika mljetskoga Nacio nalnog parka na granicama kojega se vježba održala. U osnovnoj zamisli taktičko-tehničke pretpostavke izvođenja vježbe stoji kako je "utvrđeno daje došlo do požara na teško pristupačnom terenu, te se područni vatrogasni zapovjednik (PVZ) odlučuje za združeno djelovanje zračnih i kopnenih snaga ". Međutim, u prikazu osnovnih postavki planiranja vježbe Mljet ´98", za razliku od planiranja vježbe "ŠUMA ´88", izostavljeni su parametri o gorivu i vremenu. Stoga se nameće pitanje na temelju čega je PVZ donio takvu odluku kada podaci o "neprijatelju", odnosno, o gorivu i vremenu kao ključnim komponentama za donošenje procjene suzbijanja "nastalog" šumskog požara, u taktičko-tehničkoj pretpostavci nisu prikazani. Da se to ne događa samo na vježbi nego i u stvarnim situacijama nakon pojave šumskih požara, dokazuju nam izjave kanadskih savjetnika u njihovu izvješću o popisu gorivih tvari u poglavlju "Pripravnost kod predsuzbijanja ": "Savjetnicima je rečeno da se odluke o resursima ne osnivaju na podacima o gorivima: umjesto toga, nadzornici požara svoje odluke temelje na iskustvu. To može biti prihvatljivo kad je operacija suzbijanja već započela, ali u međuvremenu, početni napad može zakazati zbog neprimjerena upravljanja resursima te kašnjenja u vremenu izlaska na mjesto požara. Proaktivni sustav pripravnosti osigurava da su pravi resursi raspoloživi na mjestu i u vremenu gdje je i kada potrebno, tako da uzima u obzir važne varijable gorivih tvari u formuli kojom se služi". Treba se prisjetiti, da je za održavanja vježbe "ŠUMA ´88" u Kanadi razvijen, i u našoj zemlji prihvaćen već opisani FWI računalni sustav s jednom izlaznom informacijom, a u vrijeme održavanja vježbe "MLJET ´98" u Kanadi razvijen, ali u nas neprihvaćen, isto tako opisani sofosticirani sustav FBP s više izlaznih informacija. Prema tomu, u primjeni računalno temeljenih sustava informacija za podršku u odlučivanju, koji pomaže požarnom upravitelju u donošenju odluka, za organizaciju zaštite šuma u našoj zemlji to je razdoblje zaostajanja. ZAKLJUČNA RAZMIŠLJANJA I INTERPRETACIJE Final consideration and interpretations Poslije sezone katastrofalnih šumskih požara uobičajeno je održavanje okruglih stolova o požarima. Tako je u organizaciji Zbora novinara za okoliš HND-a i Hrvatskoga šumarskog društva u Šumarskom domu u studenom 1998. održan okrugli stol na temu "Protupožarna preventiva ", na kome su bili i stručnjaci koji sa sta jališta znanosti mogu relevantno govoriti o prevenciji šumskih požara. U ovom se članku neće elaborirati referati i zaključci, osim jednog pitanja koje je ostalo bez odgovora, a to je (citiram): "teško je objasniti podatak da pod istim klimatskim, vegetacijskim i nekim drugim uvjetima požari u Dalmaciji poprimaju katastrofalne |