DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 63     <-- 63 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 9-10, CXXIII (1999),469-485
UDK 630* 614 + 911


ŠUME UNUTAR PROSTORNOG PLANA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE


FORESTS WITHIN THE REGIONAL PLAN OF COUNTY OF ZAGREB


Ante TUSTONJIĆ*, Juraj PAVELIĆ**, Nives FARKAŠ-TOPOLNIK***, Tatjana ĐURIČIĆ-KURIC****


SAŽETAK: U raduje dat pregled površina državnih šuma kojima gospodari
Uprava šuma Zagreb a nalaze se dijelom unutar Zagrebačke županije. Ona
obuhvaća dio šumarije Zagreb, čitavu šumariju Samobor, dio šumarije Velika
Gorica, dio šumarije Remetinec, dio šumarije Dugo Selo i dio šumarije Novoselec.
Grad Zagreb nije uključen u pregled, a time niti Park šume grada Zagreba
ni dijelovi šumarije Zagreb, Remetinec, Velika Gorica, Dugo Selo te nastavno-
pokusni šumski objekti Šumarskog fakulteta i druge šume o kojima će podatke
dati Gradski uredi i Zavodi u suradnji sa Hrvatskim šumama, Šumarskim
fakultetom i drugima u sklopu izrade prostornog plana Grada Zagreba.


U radu se predlaže osnivanje zaštitnih i prijelaznih zona radi smanjenja
konflikata između graditeljskih zahvata i šume i osiguravanja prilaza šumi te
očuvanja raznolikosti prirodnih resursa kao protuteže urbanizaciji, industrijalizaciji,
razvoju komunikacija i drugim pritiscima na neizgrađeni prostor.


Određene mogućnosti leže u evidentiranju, očuvanju i gospodarenju privatnim
šumama, naročito kada se vežu uz državne šume ili predstavljaju veće
cjeline.


Tekst i zaključci namijenjeni su raspravi i stvaranju osnove za još aktivnije
sudjelovanje šumara u planiranju prostora i njegovih sadržaja.


K l/ u č n e r ij eč i: šume, Zagrebačka županija, prostorni plan


UVOD Introduction


Prostorni plan Zagrebačke županije pokriva dijelove davanja problematike ali ujedno ograničava konkretne
četiri Uprava šuma i to: Uprava šuma Zagreb, Uprava prijedloge. Zato će razrada velikim dijelom ovisiti o prišuma
Karlovac, Uprava šuma Bjelovar i Uprava šuma stupu planovima pojedinih gradova i općina, a posebice
Sisak, sa pripadajućim šumarijama na terenu. realizacija. Tekst je poziv na suradnju, ujednačavanje


kriterija, formiranje stavova i uključivanje u raspravu.


U Upravi šuma Zagreb to je šest Šumarija, to su Zagreb,
Samobor, Velika Gorica, Remetinec, Dugo Selo i Za njegu , obnovu i održavanje šuma Zagrebačke
Novoselec. županije, a naročito onih sastojina u kontaktnim zona


ma između naselja i zelenog pojasa kao i djelova šuma


Veliki prostor Zagrebačke županije prikazan na prokoji
se više koriste za rekreaciju, može poslužiti rad o


pisanom mjerilu 1:100000 daje mogućnost šireg saglezagrebačkim
park-šumama(Matić, Prpić, 1997).


Zajednička je opterećenost prostora Zagrebačke žu


*
Ante Tustonjić. dipl. inž. šum., Upravitelj Uprave šuma Zapanije
naglom urbanizacijom i različitom industrijom,
greb, Nazorova 7, Zagreb
izgradnjom magistralnih i drugih prometnica, kanala,


**
Juraj Pavelić, dipl. inž. šum., Pomoćnik upravitelja, Rukovo


dalekovoda i drugog. Ovaj se pritisak itekako osjeća u


ditelj odjela za uređivanje šuma


***
Nives Farkaš-Topolnik, dipl. inž. šum., Rukovoditelj Odjela zagrebačkom prstenu te uzrokuje nestanak i zagađenje


za ekologiju
poljoprivrednog zemljišta, sušenje i propadanje šum


**** Tatjana Đuričić-rCuric, dipl. inž. šum., stručni suradnik za


skih ekosustava i druge negativne posljedice.


ekologiju




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 64     <-- 64 -->        PDF

A. Tustcmjić. J. Pavdic. N. Farkaš-Topolnik, T. Đuričić-Kuric: SUMI-; UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJI-Šumarski list hr» 10, CXXI1I (I9´W),46´)-4X.S
Kao protuteža ovakvom razvitku nastoje se zaštititi
iipojedini dijelovi prirode kao zaštićeni prirodni objekti,
,,
vodozaštitna područja, ornitološki rezervati i slično.


Nezamjenjiva je uloga koju imaju preostale šumske
površine, ne samo unutar zaštićenih područja nego možda
još i više u kontaktnim zonama, pojedinim predgrađima,
naseljima i ugroženim dijelovima okoliša.


Šume i šumska zemljišta kao dobra od općeg intere


a


sa uživaju posebnu zaštitu, a uvjeti i način korištenja


propisani su Zakonom o šumama (NN 52/90 i dr.


Zakonom o šumama određena je i namjena šuma.
One mogu biti gospodarske šume, zaštitne šume i šume3


a


s posebnom namjenom. Unutar Uprave šuma Zagreb, a
ujedno Zagrebačke županije, nalazi se dio Parka prirode
Medvednica (šumarija Zagreb), dio Parka prirode2Žumbcrak-Samoborsko gorje (šumarija Samobor), nizinske
lužnjakove šume Zaprešića, Dugog Sela, Turopoljskog
luga, Stupničkog, Obreškog luga, Novoselca,>
i druge šume. Sve su ove šume zagrebačkog prstenaispecifične po svojim općekorisnim funkcijama pa seikod izrade šumskogospodarskih osnova uvažava njihovo
značenje za grad Zagreb i zagrebačku okolicu, a većina
ih je i pod visokim stupnjem zaštite što se odražavaina način gospodarenja. U propisu šumskogospodarskihiosnova ovih šuma, bez obzira na postojanje ili nepostojanje
formalne zaštite, uvažava se njihova posebna uloga
i naglašene ekološke funkcije. Stoga smatramo da sei


sve državne šume unutar proglašenih zaštićenih objekata
mogu smatrati šumama s posebnom namjenom,
bez obzira na formalnu podjelu u šumskogospodarskim
osnovama prema kojima, primjerice u Parku prirode,
imamo gospodarske, sjemenske sastojine, posebne rezervate,
park šume i slično. Ova podjela odnosi se na
način gospodarenja i naglašavanje pojedine ekološke
funkcije te predstavlja zoniranje šumskoga kompleksa
koje ne isključuje zaštitu čitavog Parka nego ju na specifičnim
lokalitetima samo naglašava.


Sve su šume zaštićene Zakonom o šumama, ali ukoliko
nisu uređene i evidentirane, nedostaje njihova
stvarna zaštita na terenu. Stoga se u daljem tekstu i prijedlozima
posebno zalažemo da državne šume uđu u
prostorne planove kao zelene zone sa zaštitnim pojasom
bez dozvoljene izgradnje, prenamjene, cijepanja
ili narušavanja šumskog ruba, a da se privatne šume također
ucrtaju kao zelene zone u prostorne planove gdje
god postoje podaci o njima, a gdje ne postoje podaci da
se izvrše zakonske obveze u smislu izrade Programa
zaštite i gospodarenja. Planiranje prostora mora uvažavati
postojanje šume i šumskih površina a treba predvidjeti
i podizanje novih šuma oko industrijskih zona i u
područjima posebno ugroženim njihovim nestankom
(Sveta Nedjelja, Dugo Selo, pojedini prostori oko rijeke
Save i druga devastirana područja, zaštitni pojasevi).
Sam prostorni plan po našem mišljenju ne bi smio legalizirati
krčenje šuma.


ŠUMARIJA ZAGREB:


Limbuš -dio gospodarske jedinice1 "Limbuš-Sa-Na području čitave GJ "Limbuš-Sava" s površinom
va" kojom gospodari šumarija Zagreb pripada Zagre645,85
ha državnih šuma (Limbuški i Savski dio), drvbačkoj
županiji, u veličini od 488,94 ha državnih šuma. na zaliha iznosi oko 125315 m3 (218mVha).


REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA-DRŽAVNE ŠUME -Limbuški dio od GJ Limbuš-Sava:


KO po katastru otpalo dodano planimetrirano
ha
Kraj 16,79 --16,79
Laduć 39,89 -11,79 54,86
Pušća 98,87 1,44 -97,43
Brdovec 149,21 5,26 -143,95
Dubravica 9,79 --9,79
Kupljenovo 34,52 --34,52
Zaprešić 137,68 2,90 -134,78
Ukupno: 486,75 9,60 11,79 488,94


Po namjeni imamo 479,61 ha gospodarskih šuma i
ii Privatne šume nisu uređene. Procjenjuje se površina
4,54 ha šuma s posebnom namjenom, što iznosi 484,15j privatnih šuma bivše općine Zaprešić na 5884,00 ha i
ha. Razlika od planimetra (4,79 ha) je neplodna i nedrvna
zaliha na 554900 m3 (94 mVha). Bez šumskogosproizvodna
površina. podarskih karata i opisa ovih šuma ne može se govoriti


o prostornom uređenju niti brizi za njih. Potrebno ih je
1 U daljem tekstu GJ urediti (evidentirati, opisati, ucrtati u karte, očuvati).


ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 65     <-- 65 -->        PDF

A. Tustonjić. J. Pavelić, N. rarkaS-Topcilnik, T. Puričić-Kuric: ŠUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJE Šumarski list br. 9 10. CXXIII (19991,469-485
Predlažemo da se na temelju prikaza šumskih cjelina
na kartama u sklopu izrade postotnoga plana, predvidi
dio šuma kao Park šume grada Zaprešića, šetne
staze unutar i između njih (komunikacija i veza između
prirodnih cjelina, poučne staze, staze za konjički šport,
odmorišta, informacijske ploče i slično). Pri odabiru
kategorije zaštite važno je zadržati dosadašnje šumarsko
i stručno gospodarenje šumama, a ne konzervirati
postojeće stanje, što uzrokuje zapuštenost predjela.
Predlažemo sljedeće ishodišne cjeline:


1. Novi Dvori - park-šuma oko grobnice bana Jelačića
(odjel/odsjek 16e površine 4,54 ha) prema rješenju
Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Zagreba
broj 01-391/3-1964. godine upisana je u registar spomenika
kulture. Gospodarenje u dogovoru sa Zavodom.
Predlažemo da se izradi detaljni plan uređenja područja
Novi Dvori sa smjernicama gospodarenja (obnove)
i načinom financiranja uređenja i obnove zaštićene
hrastove šume oko grobnice i parka oko dvorca.
Uključiti širu zonu šuma u program uređenja: odjel/odsjek
16c, d, f ,g, i, h - Novi Dvori, Ravnica (površina
20,41 ha), 16a - Kalamiri (površina 8,70 ha), 16b - Vračnjak
(površina 11,55 ha), 14a, b, c - Gornji Lukšić,
Mokričnica (površina 17,18 ha), 14d, e, f, g - Mokričnica,
Veliki vrh, Križanje, Iza Ljubica (površina 17,74
ha), 15a, b, c - Veliki vrh, Vračnjak, Kod smetlišta (površina
43,41 ha), 13a, b, c, d, e, f, g - špica, Vugčevo
(površina 34,52 ha) (što ukupno iznosi: 153,51 ha državnih
šuma) i privatne te gradske šume i površine u
sklopu njih, lužnjakove šume odjela/odsjeka 17a i b, 1 -
Donji Luščić (površina 12,70), 18a, b, bi, c, d, e - Trebljanica
(površina 35,47 ha), 10a, b, c, c 1, d, e, 1 - Peščenica
(površina 25,72 ha) (što ukupno iznosi: 73,89 ha
državnih šuma). Treba ih tretirati kao šume koje uz gospodarsku,
imaju naglašene druge ekološke funkcije,
primjerice odmor i rekreaciju, stvaranje kisika i pročišćavanje
atmosfere, turističku i zdravstvenu funkciju,
utjecaj na faunu i lovno gospodarstvo, utjecaj na plodnost
tla i poljodjelsku proizvodnju, utjecaj na vodni režim
i drugo.
Pri tomu je važno da se gospodarenje i obnova ovih
šuma obavlja po stručnim šumarskim načelima kako je
u važećoj šumskogospodarskoj osnovi GJ "Limbuš-Sava"
predviđeno, uz subvencioniranje i intenziviranje
šumskouzgojnih radova od strane lokalne i županijske
uprave, rješavanje statusa privatnih šumskih kompleksa
u kojima je također potrebno cjelovito šumarsko
stručno gospodarenje, ali je važno prostornim planom


isključiti mogućnost daljnjeg cijepanja ovoga vrijednoga
državnoga šumskog kompleksa i njihovo izoliranje
(primjerice ograđivanjem privatnih parcela),
bilo kakve prenamjene ovih šuma i susjednog prirodnog
okoliša te remećenje vodnih odnosa. Predlažemo
da se 50 metara od aiba ovih šuma ne planira nikakva


građevna zona ili izgradnja, radi važnosti općih koristi
ovih šuma koje one imaju, a u budućnosti će imati još i
veću, za grad Zaprešić i grad Zagreb.


2. Januševac- kompleks je 1961. godine predviđen
za zaštitu, ali ona nije do kraja provedena. U sklopu cjeline
nalazi se 158 godina stara lužnjakova sastojina, u
kojoj se od strane Hrvatskih šuma provodi samo sanitarna
sječa sušaca i trulih stabala. Kompleks treba objediniti
u načinu gospodarenja, bez obzira na vlasništvo
(vojska, privatno, državno). Provesti aktivnu zaštitu i
uređenje. Obuhvatiti 6a,b,c,d,e,f - Januševac (površina
12,03 ha), 5a,b,c,d,e - Mačkovec (površina 46,23 ha),
4a,b,c - Bogdan (površina 22,54 ha), 7a, b, c, d, e, f, g, 1
- Drenovec (površina 24,05 ha), 8a,b, 1 - Limbuš (površina
26,07 ha), 9a - Nadarbina Limbuš (površina 11,44
ha), (što ukupno iznosi 142,36 ha državnih šuma), privatne
površine unutar i između njih.
Prostornim planom treba zaštititi prirodnu cjelinu,
sačuvati povezanost različitih prirodnih biotopa (šuma,
livada, potok) te spriječiti prenamjenu privatnih i državnih
šuma, oranica i livada koje omogućuju međusobnu
komunikaciju.


3. Ostale državne šume-manji kompleksi, od 0,61
ha kao odjel/odsjek le - Podgaj, 0,68 ha = odjel/odsjek
1 lj - Rozga, 0,88 ha = odjel/odsjek 2b - Karić kod Ivete,
3,37 ha = odjel/odsjek 2a - Gaj, pa do 7, 14 ha kao odjel/
odsjek 12a-Spičasta gorica, 10,89 ha = odjel/odsjek
12b - Spičasta gorica.
Razumljivo je da se ove površine ne mogu sačuvati,
niti se njima može gospodariti izolirano od okoliša koji
ih okružuje, pa je stoga u prostornom planu potrebito
predvidjeti zaštitne zone i komunikaciju te spriječiti
cijepanje kvalitetnih prirodnih cjelina.


4. Kvalitetne privatne šume
Opcije dojam da u ovom dijelu Zagrebačke županije
nema dovoljno državnih šuma za ublažavanje i anuliranje
pritisaka urbanizacije na zagrebačku okolicu, koji
je ovdje vrlo izražen, a očekuje se da će biti i veći, pa je
nužno riješiti status privatnih šuma i uopće prirodnoga
okoliša koji treba ostati za buduće generacije, za buduće
namjene i funkcije koje će morati preuzeti. Najkvalitetnije
su privatne šume u Pušci i Brdovcu.


Nizinske šume hrasta lužnjaka predstavljaju najvrijednije
gospodarske šume Hrvatske, i najugroženije, pa
se u Odluci o donošenju Prostornoga plana Grada Zagreba
ističu kao osobito ugroženi dijelovi okoliša, što
bismo predložili uključiti i u Prostorni plan Zagrebačke
županije.


Park prirode Medvednica glavninom podpada
pod Grad Zagreb (dijelom i na Krapinsko-zagorsku županiju).
Zagrebačkoj županiji pripada GJ "Bistranska
gora", s ukupnom površinom 1363,26 ha i drvnom zali




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 66     <-- 66 -->        PDF

A. Tuslonjić. .1. Pavelić, N. Kurkaš-Topolnik, T. Đuričić-Kuric: SUME UNUTAR PROSTOR. PLANA /GB. ŽUPANIJE Šumarski list br. 9 10, CXXIII (1999),469-485
hom 405224 m\ Odjel 1 - Jakovlje, površine 29,47 ha,
ne pripada Parku prirode.


Bistranska gora je dio Parka prirode Medvednica
kojim gospodari Šumarija Zagreb u sklopu šumskogospodarske
osnove GJ "Bistranska gora", a pripada
općini Bistra. U sklopu prostornoga plana županije predlažemo
afirmaciju sjeverozapadnog dijela Parka prirode
Medvednice pridržavanjem smjernica datih u Prostornom
planu Medvednice od 1988. godine, Park
prirode Medvednica - studija zaštite prirode od 1979.,
Utvrđivanje ekološkog stupnja ugroženosti šumskih
ekosustava i ostalih prostora vršnog središnjeg područja
i lokaliteta Brestovac od 1979. te brojnih drugih radova.
Neke od smjernica su:


- očuvanje kontaktnih, pretežno neizgrađenih prostora,
gdje postoji potreba da se oni takvima i zadrže kako bi
bio omogućen prodor zelenih površina u gradsko tkivo,
očuvao se karakterističan pejsaž i stvorile pauze u
izgradnji


- razvijanje
pristupne zone preko javnog prijevoza od
Zagreba, parkiralište u kamenolomu Gornja Bistra,
asfaltiranje šumske ceste do Rasuhe -mini bus- aktiviranje
žićare prema prostornom planu iz 1988. godine
- uređenje i afirmacija livade Markovčak (nadstrešnica,
vuglenke-način proizvodnje ugljena i si., rješavanje
odvodnje, obilježavanje zaštićene tise i izvora)- Fakultetsko
dobro- Horvatove stube- Hunjka
- lugarnica Oštrica (dovesti električnu energiju, sunčalište)-
poučna staza- Carionovi rudnici- uređenje rudarskih
okna i pristupa do njih
- Činovnička livada- Markov travnik
- na svim stazama treba omogućiti odmor pješaka uređenjem
malih proširenja s mogućnošću postave stola
ili klupa i eventualno kamenog ognjišta (uz potok) i
manje nadstrešnice
- radi spriječavanja erozije i loše prognoze zbog današnjega
stanja šuma Medvednice potrebno je
odustati od svakog tehničkog zahvata koji ugrožava
bilo stanište bilo šumu u području Parka. Potrebno
je zabraniti svaku sječu koja se ne odnosi na
uzgojne mjere u šumi. Ovdje se misli na gradnju
cesta, zgrada, prosijecanje šuma radi skijaških staza,
vučnica i drugo. Najnužniju izgradnju potrebnu
za održavanje i funkcioniranje postojećih objekata
potrebno je obaviti tako da se ne oštete stabla
i ne naruši rizosfera šume.
- jedinstveno stručno gospodarenje predlaže se obavljati
i u privatnim šumama Parka prirode, isključiti čistu
sječu u Parku i kontaktnoj zoni
- očuvanje šuma, šumaraka, stabala, živica, neizgrađenih
prostora u kontaktnoj zoni


Predlažemo da se razmotri probijanje šumskih vlaka,
uređenje i održavanje šumskih staza. Uskladiti sa
šumsko-gospodarskim osnovama i namjenom Parka
prirode. Predvidjeti lovnogospodarske objekte (osmatračnice,
hranilišta). Osigurati održavanje nadstrešnica,
staza, informativnih ploča i drugog. Obilježba i održavanje
izvora, vodotoka, zaštićenih i karakterističnih
biljnih vrsta.


Predlažemo da se uređenje parka oko dvorca Oršić u
gornjoj Bistri uključi u redovni program uređenja (postoji
izvotni-sačuvani nacrt).


REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - državne šume - GJ Bistranska gora:


KO


Bistra Donja
Bistra Gornja
Kraljev Vrh
Šestine
Bistransko Podgorje
Ukupno:


po katastru otpalo* dodano
ha
63,57 2,11 2,17
973,67 6,97 1,98
77,53 --
5,17 --
247,19 1,19 2,25
1367,13 10,27 6,40


planimetrirano


63,63
968,68
77,53


5,17
248,25
1363,26


Drvna zaliha iznosi 405224 m3 jednodobnih (260
mVha) i prebornih (355 m´/ha) šuma.


Parku prirode pripadaju svi odjeli 2-32 ove gospodarske
jedinice, izuzev odjela 1- Jakovlje površine
29,47 ha, što iznosi 1333,79 ha državnih šuma Zagrebačke
županije unutar Parka prirode Medvednica.


*Pojam "otpalo" u tablicama znači da se površine vode na posjedovnom
listu I Irvatskih šuma a nisu obuhvaćene gospodarenjem.


Po namjeni razlikujemo 1194,61 ha gospodarskih
šuma, 14,31 ha zaštitnih šuma i 124,74 ha šuma s posebnom
namjenom, što ukupno iznosi 1333,66 ha šuma.


Razlika od planimetra (29,60 ha) odnosi se na neplodnu
i neproizvodnu površinu.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 67     <-- 67 -->        PDF

A. Tustonjić, J. Pavclić, N. KarkaS-Topolnik, T. »urićić-Kuric: SUMh UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ZUPANIJK Šumarski listbr. 9-10, CXX1II (IW)),469-4X5
ŠUMARIJA SAMOBOR:


Park prirode Zumberak-Samoborsko gorje obui
druge površine na području Uprave šuma Zagreb.
hvaća čitavu gospodarsku jedinicu "Žumberak-Novo-Park prirode proteže se na Upravu šuma Karlovac.
selska gora" i dio GJ "Kal-Javorac" te privatne šumske


REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - državne šume - GJ Žumberak-Novoselska gora:


KO po katastru otpalo dodano planimetrirano
ha
Poklek 1282,94 33,38 3,96 1253,52
Noršić Selo 732,12 8,56 -723,56
Sipački breg 96,82 3,28 1,00 94,54
Budinjak 1271,65 69,34 11,03 1213,34
Kalje 175,30 23,54 43,30 195,06
Mrzlo polje 93,83 2,10 -91,73
Grabar 1078,19 114,82 23,38 986,75
Pećno 1,26 1,26 16,48 16,48
Ukupno: 4732,11 256,28 99,15 4574,98


Parku prirode pripadaju svi odjeli ove gospodarske Po namjeni imamo 3999,34 ha gospodarskih šuma,
jedinice (1-92). 530,96 ha zaštitnih šuma, što ukupno iznosi 4530,30
Drvna zaliha iznosi 796702 m3 odnosno 176 mVha. ha. Razlika od planimetra (44,68 ha) odnosi se na ne


plodno i neproizvodno zemljište.


REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA- DRŽAVNE ŠUME - GJ Kal-Javorac:


KO po katastru otpalo dodano planimetrirano
ha
Šipački brijeg 206,05 5,95 5,71 205,81
Slani dol 279,59 --279,59
Samobor 10,94 -0,68 11,62
Noršić Selo 688,66 35,61 -653,05
Podvrh 52,66 -5,76 58,42
Rakovica 34,63 --34,63
Molvice 14,88 --14,88
Drežnik 10,04 --10,04
Galgovo 40,70 --40,70
Konjšćica 11,40 --11,40
Otruševac 64,21 2,11 -62,10
Nedjelja 9,80 --9,80
Ukupno: 1423,56 43,67 12,15 1392,04


Parku prirode pripadaju odjeli 16, 17, 2, 18, 19, 32, državnih šuma Uprave šuma Karlovac i privatne šume
24, 26, 27, 28, 29, 30 i 31 ukupne površine 436,76 ha. unutar Parka prirode.


Drvna zaliha u gospodarskoj jedinici iznosi 228962 Cjelovito i stručno gospodarenje Parkom prirode
m3 odnosno 166 mVha. koje postoji u državnim šumama, bilo bi potrebno proširiti
na privatne šume i ostale površine i objekte.


Po namjeni razlikujemo 1217,18 ha gospodarskih,
167,30 ha zaštitnih šuma što ukupno iznosi 1384,48 ha


Park šuma Tepec-Palačnik-Stražnik je zaštićena
šuma. Razlika od planimetra (7,56 hajodnosi se na ne


prema Zakonu o zaštiti prirode kategorijom park šume


plodno i neproizvodno zemljište.


7. travnja 1970. godine u veličini 350,15 ha.
Sveukupna površina državnih šuma Uprave šuma Programom njege, obnove, održavanja i zaštite
Zagreb iznosi u Parku prirode Zumberak-Samoborsko (šumskogospodarskom osnovom GJ "Tepec-Palačnikgorje
5011,74 ha. Ovom iznosu treba dodati površine Stražnik") obuhvaćeno je 344,92 ha s ukupnom drv




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 68     <-- 68 -->        PDF

A. Tuslonjić. J. Pavclić. N. Larkaš-Topolnik, T. Buričić-Kuric: SUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJE Šumarski liši br. 9- 10. CXXIII {l´M9),469-4X5
nom zalihom 93 371 m3 odnosno 273 mVha. Programom
su utvrđene smjernice gospodarenja ili točnije
smjernice njege, obnove, održavanja i zaštite Park-šuma
grada Samobora koje su u izrazitoj kompetenciji šumarske
struke. Ostale nužne djelatnosti u okviru ovih
park-šuma, kao što su izgradnja i održavanje pješačkih
staza, nužni vodozaštitni zahvati (regulacija i održavanje
vodotoka), kao i pejzažno oblikovanje dijelova ovih
park-šuma, te izgradnje druge infrastrukture ovim Programom
nisu striktno i obvezno propisani, već je samo
za pojedinu park-šumu ili park-čistinu (odsjek) naznačen
problem i dat prijedlog, dok je za konačno rješenje
tih problema potrebno izraditi dodatne projekte, s tim
da propisi šumsko-gospodarskog programa nisu prepreka
tim zahvatima.


Glede fiziološke zrelosti2, kao utvrđenu ophodnju
ovih šuma, a koja podrazumijeva sječu samo odumirućih,
bolesnih, zaraženih i suhih stabala, potrebno je po


duzeti mjere za obnovu ovih šuma (tzv. ekološka zrelost),
posebice odjela 1- Anin dol i odjela 13- Stražnik.


U Programu se predlaže izrada detaljnog hortikulturnog
elaborata i razvoj grupimičnog načina gospodarenja
(tlocrt i nacrt inicijalnih grupa - skica
odjela s grupama) za stoje potreban intenzivan i stručan
šumarski i rad svih ostalih struka uz sudjelovanje
javnosti. Predlažemo izradu detaljnog plana uređanja
sa sufinanciranjem održavanja i obnove od strane grada
Samobora i Zagrebačke županije.


U važećem prostornom planu županije, površina
ovih šuma uvrštena je u park šume, odnosno zelene površine.
Predlažemo dodatni uvjet zaštite prirode, a to je
zaštitna zona i barem 50 metara od ruba šume, gdje
treba onemogućiti prenamjenu livada, šuma, oranica,
voćnjaka i drugog u građevno zemljište, zbog smanjenja
konflikata u kontaktnoj zoni šume i građevine.


REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA- DRŽAVNL ŠUME - Tepec-Palačnik- Stražnik:
KO po katastru otpalo dodano planimetrirano


Samobor 345,03
Ukupno: 345,03


Drvna zaliha iznosi 93 371 m! odnosno 273 mVha.
Sve šume ove gospodarske jedinice podijeljene su
na 54,51 ha zaštitnih šuma i 287,59 ha šuma s posebnom
namjenom, što ukupno iznosi 342,10 ha. Razlika
(2,82 ha) je neplodno i neobraslo.


Privatne šume na području šumarije Samobor su
uređene sljedećim programima:


1.
Program za gospodarenja šumama GJ "Galgovo" s
valjanošću od 1984. do 1993. godine, obuhvaća KO
Drežnik, Galgovo, Konjščica, Rakov potok, Molvice,
Sv. Nedjelja, Kerestinec, Rakitje, Strmec. Osigurati
reviziju programa gospodarenja, čuvanje privatnih
šuma, spriječiti prenamjenu šumskih površina
(čiste sječe). Ukupna površina iznosi 2131,47 ha,
drvna zaliha 108686 m3, odnosno 116 mVha.
ha
0,31 0,20 344,92
0,31 0,20 344,92


2.
Program za gospodarenje šumama GJ "Samobor" s
valjanošću od 1985. do 1994. godine, obuhvaća KO
Rakovica, Cerje, Rude, Samobor, Slani dol, Šipački
dol, Šipački breg, Domaslovec, Vrbovec. Osigurati
reviziju programa gospodarenja, čuvanje privatnih
šuma, spriječiti prenamjenu šumskih površina (čiste
sječe). Ukupna površina iznosi 2338,76 ha, drvna
zaliha 181935 m3 odnosno 78 mVha.
3.
Program za gospodarenje šumama GJ "Grdanjci-
Budinjak" s valjanošću od 1986. do 1995. godine,
obuhvaća KO Podvrh, Klokočevac, Otruševac, Noršić
Selo, Poklek, Budinjak, Grabar. Osigurati reviziju
programa gospodarenja, čuvanje privatnih šuma,
spriječiti prenamjenu šumskih površina (čiste sječe).
Ukupna površina iznosi 1809,45 ha, drvna zaliha
183 043 odnosno 101 mVha.
ŠUMARIJA VELIKA GORICA I REMETINEC:


Turopoljski Lug predstavlja značajan kompleks državnih
šuma hrasta lužnjaka, koje podržavaju osebujan
svijet Turopolja. Pažljivo planirati sve radove koji bi
mogli utjecati na daljnje promjene razine i kvalitete
podzemnih i/ili površinskih voda. Gospodari šumarija
Velika Gorica.


Primijećeno je i opisano naglo propadanje šuma ove
gospodarske jedinice (od 1990. do 1992. g. znanstveni


: u daljem tekstu FZ


ci šumarskog fakulteta u Zagrebu vodili su u ovoj jedinici
istraživanja radi utvrđivanja uzroka sušenja hrasta
lužnjaka, izrađen elaborat "Studija biološko-ekološkog
i gospodarskog rješenja šume Turopoljski lug"). Predlažemo
reviziju vodoprivrednih zahvata, intenziviranje
šumsko-uzgojnih radova i nastavak praćenja razine voda
piezometrima i drugim metodama. Uključiti privatne
šume u gospodarenje, predvidjeti zaštitnu zonu bez
izgradnje i prijelaznu zonu s ograničenjima, kako bi bila
primjerena okolišu.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 69     <-- 69 -->        PDF

A. Tustonjić. J. Pavclić, N. Kurkaš-Topolnik, T. Đuričić-Kuric: SUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJI; Šumarski list br. 9 10. CXXII1 (1 999).469-485
REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - državne šume- G.T Turopoljski lug:
KIO


Šćitarjevo
Lekneno
Crnkovec
Velika Gorica
Gornje Podotočje
Donje Podotočje
Kuče
Turopoljski lug
Pešćenica
Vukojevac
Ukupno:


po katastru otpalo dodano planitnetrirano
ha


36,32
13,67
81,58
45,77
68,56
67,52
1188,04
2306,82
468,12
55,79
4332,19


Od toga Županiji zagrebačkoj (odjel 1-43, d44, d45,
46-59, d60, 61-76, 87-142) pripada 3 846,95 ha, a Županiji
sisačko-moslavačkoj, općina Lckenik (dio odjela
44, d45, d60, 77-86) pripada 530,51 ha. Drvna zaliha
iznosi 1 160 512 m3 odnosno 278 mVha.


U Županiji Zagrebačkoj nalazi se 56,40 ha šuma s
posebnom namjenom (park-šume i klonski test). Gospodarskih
šuma ima 3592,93 ha, što ukupno iznosi
3649,33 hau ovoj županiji.


Siljakovačka Dubrava predstavlja značajan kompleks
državnih šuma savske nizine, većinom su to šume
hrasta lužnjaka s grabom. Gospodarska jedinica "Si


-


0,04
---
1,50


33,88
12,31
6,21
0,39
54,33


-


0,17
-
1,50
--
6,38
1,01
--
9,06


36,32
13,54
81,58
44,27
68,56
69,02
1215,54
2318,12
474,33
56,18
4377,46


ljakovačka Dubrava" formirana je 1952/53. godine od
šuma koje su do kraja Drugog svjetskog rata pripadale
raznim vlasnicima. Smještena je južno od željezničke
pruge Zagreb-Sisak. Jedinstvena gospodarska jedinica
Siljakovačka Dubrava podijeljena je 1957. godine na
gospodarsku jedinicu Siljakovačka Dubrava II, kojom
gospodari Šumarija Velika Gorica (pripada Zagrebačkoj
županiji) i Siljakovačka Dubrava I, kojom gospodari
Šumarija Remetinec (pripada pod Grad Zagreb).
Predlažemo da se sačuva zaštitna zona ovih šumskih
cjelina (spriječiti prenamjenu privatnih šuma, oranica,
livada, voćnjaka) gdje god je to moguće.


REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - DRŽAVNE ŠUME- GJ Siljakovačka Dubrava II:


KO


Lukavec
Donja Lomnica
Siljakovina
Gradići
Kurilovec
Mraclin
Vukovina
Velika buna
Podvornica
Vukojevac
Ukupno:


po katastru otpalo dodano
ha
863,31 --
675,13 --
829,30 2,94 -
51,59 --
700,77 3,45 0,63
419,54 1,14 -
142,91 0,67 0,43
148,90 -4,35
243,03 -8,85
158,23 --
4233,31 8,20 14,26


planimetrirano


863,31
675,13
826,36
51,59
697,95
418,40
142,67
153,25
252,48
158,23


4239,37


Drvna zaliha iznosi 940924 m3 odnosno 236 mVha.


Po namjeni imamo 4040,75 ha gospodarskih šuma.


Vukomeričke Gorice predstavljaju značajan kompleks
šuma hrasta kitnjaka, bukve i graba, dijelom
slabo arondiran i prilično raštrkan. Smješten je na blagim
obroncima Vukomeričkih gorica. 1983. godine od
stare gospodarske jedinice "Vukomeričke Gorice" for


mirane su dvije nove gospodarske jedinice i to Vukomeričke
Gorice II kojima gospodari Šumarija Velika
Gorica, a potpadaju pod Zagrebačku županiju, i Vukomeričke
Gorice I kojima gospodari Šumarija Remetinec
i podpadaju pod Grad Zagreb.


Nalazi se 15-ak km zračne linije jugozapadno od
Zagreba (Vukomeričke gorice I) i 10-tak km jugozapadno
od Velike Gorice (Vukomeričke gorice II).




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 70     <-- 70 -->        PDF

A. Tustonjić, J. Pavelić, N. Farkaš-Topolnik, T. Duričić-Kuric: SUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJE Šumarski list br. 9 10, (XXIII (1999X469-485
REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - DRŽAVNE ŠUME - GJ Vukomeričke gorice II:


KO po katastru otpalo dodano planimetrirano
ha
Vukomerić 147,48 --147,48
Bukovčak 78,68 --78,68
Kravarsko 38,94 0,58 -38,36
Podvornica 12,84 --12,84
Vu koje vac 1,78 --1,78
Dragonožec 1,35 --1,35
Dobranec 763,21 --763,21
Gustelnica 161,84 -0,23 162,07
Donja Lomnica 21,95 0,66 -21,29
Cvetković brdo 55,07 0,83 -54,24
Lukavec 191,97 --191,97
Cerovski vrh 265,72 0,34 -265,38
Velika buna 336,21 --336,21
Siljakovina 182,04 2,34 1,49 181,79
Kozjača 238,02 0,69 0,19 237,52
Novo brdo 193,65 1,00 3,01 195,66
Ukupno: 2691,35 6,44 4,92 2689,83


Drvna zaliha iznosi 522867 m3 odnosno 197 mVha.
tacije na temelju Rješenja Republičkog zavoda za zaštitu
prirode (br. 135/3-1964 od 15. 6. 64.). Podpada


Po namjeni sve su šume gospodarske, što iznosi
pod Zagrebačku županiju zajedno sa sljedećim odjeli


2662,86 ha (obraslo 2650,40 ha +12,46 ha neobraslo
ma/odsjecima GJ "Stupnički i Obreški lug":


proizvodno). Razlika od planimetra (26,97 ha) odnosi
se na neplodno i neproizvodno zemljište.


Zagrebačka županija - GJ Stupnički i Obreški lug:


Stupnički i Obreški lug- šume Stupničkog i Obreš


Odjel/odsjek Površina
kog luga nalaze se u blizini Save, na jednoličnom tere


l-18a
733,98


nu s većim i manjim depresijama. Najniži dijelovi jedi


18e, 1,2
4,05


nice izloženi su povremenim poplavama, ali se voda


19-24a,b
174,54


dugo ne zadržava osim u manjim depresijama i dolovi


24d
2,14


ma. Najzastupljenija šumska zajednica u ovim ekološ


24e, 1
5,42


kim prilikama je nizinska šuma hrasta lužnjaka. Gos


25e
0,43


podari šumarija Remetinec.


28-30
75,57


Kao raritet ostavljena je šuma hrasta lužnjaka (s bu


Ukupno:
996,13


kvom) u GJ Stupnički i Obreški lug odjel/odsjek 12a
površine 16,22 ha za znanstvena istraživanja, nastavu i Gradu Zagrebu pripada daljnjih 1268,09 ha (odjeslično.
Ova sastojinaje za sada prepuštena prirodnom li/odsjeci 18b, c, d, 24c, 25a, b, c, d, f, 1,26-27, 31-69)
razvoju i zaštićena kao posebni rezervat šumske vegeove
gospodarske jedinice.


REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - DRŽAVNE ŠUME - GJ Stupnički i Obreški lug:


KO po katastru otpalo dodano planimetrirano
ha
Stupnik 993,24 4,02 1,13 996,13
Horvati 150,94 --150,94
Demerje 345,16 --345,16
Kupinečki Kraljevec 7,00 4,49 -11,49
Odranski Obrež 764,50 1,48 5,48 760,50
Ukupno: 2260,84 9,99 6,61 2264,22


Drvna zaliha ove gospodarske jedinice iznosi Po namjeni unutar Zagrebačke županije nalazi se
455015 m3 odnosno 208 mVha. 16,22 ha šuma s posebnom namjenom i 967,57 ha gos




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 71     <-- 71 -->        PDF

A. Tustonjić, J. Pavelić, N. Farkaš-Topolnik. T. Đuričić-Kuric: ŠUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJE Šumarski list br. 9 10, CXX1I1 (1999).469-4X5
podarskih šuma, što iznosi 983,79 ha. Razlika (12,34
hajodnosi se na neplodno i neproizvodno zemljište.
Privatne šume na području šumarije Velika Gorica
su uređene sljedećim programom:


1. Program za gospodarenje šumama za gospodarsku
jedinicu Dubranec, s valjanošću od 1989. do 1998.
obuhvaća KO: Lukavec, Dubranec, Bukovčak, Vukomerić,
Cerovski vrh, Gustelnica, Cvetković brdo, Lukinić
brdo. Ukupna površina iznosi 1694,25 ha, drvna zaliha
197105 m\ odnosno 117 mVha.
Privatne šume na području šumarije Remetinec uređene
su sljedećim programom:


1.
Program za gospodarenje šumama za gospodarsku
jedinicu Remetinec, s valjanošću od 1986. do 1995.
obuhvaća KO: Blato, Brezovica, Demerje, Dragonožec,
Horvati, Kupinečki Kraljevac, Odra, Stupnik,
Starjak, Odranski Obrež, Trpuci. Ukupna površina
iznosi 2621,48 ha, drvna zaliha 2621,48 m3 odnosno
171m7ha.
Procjena je da postoji još 1384,75 ha neuređenih šuma
na području Velike Gorice, ukupne drvne zalihe
103489 m3, odnosno 75 mVha, a veliki broj programa
gospodarenja je potrebno obnoviti.


SAVA:


Nizinske šume u kojima dominira hrast lužnjak
kkpredstavljaju najosjetljivije šumske ekosustave kojji
iireagiraju sušenjem na čitav niz promjena u području
uunjihovog rasprostranjenja. Budući da su ovo gospodarski
najvrijednije šume, u njima su obavljana brojna istraživanja
i analize.


Prije dvadesetak godina osobito su bile aktualizirane
rasprave koje traju i danas, a odnose se na posljedice
eeizgradnje akumulacijsko-retencijskih prostora i velikihrikanala u nizinskim šumama Posavlja, Pokuplja, Podravine,
Podunavlja. Ovdje donosimo neka razmišljanja
aainteresantna za ugradnju u prostorne planove:


"Istraživanja u svijetu dokazala su (SAD, Njemačka,
Švicarska) da šuma smanjuje opasnost pojave
eevisokog vodnog vala koji slijedi iza proljetnog topljenija
snijega, dugotrajnih kiša i intenzivnih ljetnih
hhpljuskova. U sušnim razdobljima šuma osigurava zbog
ggsvoje izuzetne sposobnosti reguliranja vodnog režimai,
,,
dovoljne količine vode u vodotocima svoga okolišai.
..
Ovdje je, nadalje, potrebno naglasiti da je voda koju
uušuma postupno daje podzemnim tokovima pitka, što
ooneće biti slučaj s vodom iz akumulacijsko-retencijskih
hhprostora predviđenim vodoprivrednim planom." Stoga
aase, između ostalog, predlaže da se razmotri mogućnost i
iiopravdanost pošumljavanja odgovarajućih površina u
uugornjim slivovima rijeke Save i njenih pritoka zbog
gg


smanjenja pojava velikih vodnih valova (B. Prpić , A.
Vranković,Đ. Rauš i S. Matić : Ekološkeznačajke
nizinskih šumskih ekosistema u svjetlu regulacije rijeke
Save, 1979. godina).


Regulacija rijeke Save izazvala je velike promjene u
načinu života stanovništva, propadanje šumske vegetacije
i staništa, što traži velika ulaganja u sanaciju, koje
šumarstvo nije u stanju podmiriti iz redovnog gospodarenja.
Umnogome je promijenjen tok rijeke, područje
plavljenja, otvorenje prostor djelovanju vjetra i drugim
nepogodama.


Hrastove sastojine prikazane su u sklopu šumskogospodarskih
cjelina Zaprešića, Turopoljskog luga,
Stupničkog i Obreškog luga, Šiljakovačke Dubrave i
dr. Preporučujemo da se za svaki zahvat u nizinskim
područjima, a posebice za izgradnju cesta, kanala i slično
traže ekološka rješenja, a da se šumovitost područja
(naročito uz Savu) poveća sadnjom odgovarajućih vrsta
drveća (parkovi, drvoredi, zaštitne zone, vjetrobrani
pojasevi). Posebno je važno dovršiti do kraja i održavati
sustav kanala (Žutica, Jantak, 17a "L.S." i si.) u suradnji
sa šumarima (preko Direkcije i Uprava šuma treba
uključiti revirnike i upravitelje koji znaju stvarno stanje
na terenu od slučaja do slučaja), kako bi se ubrzalo otjecanje
vode, spriječilo zamočvarivanje i kao posljedica
toga sušenje šumskih stabala u velikim grupama.


Državne šume uz Savu na Županiji zagrebačkoj (uglavnom topolove sastojine) jesu:


GJ


Limbuš-Sava
Lučko-Ježdovec
Savski vrbaci
Črnovščak
Ukupno:


Odjel/odsjek


19a,b,l
1-4
1-5 (čitava gj)
65a,b,c,d,e,f,l,2


U Gradu Zagrebu takve površine uz Savu su šumarije
Zagreb GJ Limbuš-Sava odjeli 20-24 (Savska Opa


´ US = Uprava šuma
4 š.= šumarija


Naziv:


Drenje (KO Laduć)
Stupnik
Savski vrbaci
Hruščica


površina


ha


40,05
183,09
278,08
36,10
537,32


gospodari


UŠ´Zagreb:
4š. Zagreb
š. Remetinec
š. Velika Gorica
š. Dugo Selo


tovina, Prečko, Jarun, Petruševac) i šumarije Dugo Selo
GJ Črnovščak odjel 64 (Ivanja Reka).
Veliki je problem što se ovi predjeli ne privode nekoj
namjeni, bilo za odmor i rekreaciju i slično, a s dru




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 72     <-- 72 -->        PDF

A. Tustonjić. J. Pavelić. N. Farkaš-Topolnik. T. Đuričic-Kuric: SUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJE Šumarski list br. 9-10, CXXII1 (I 999X469-485
ge strane eksploatira se šljunak i pijesak (na privatnim va troškove uzgoja. Dominantnu vrijednost kod ovih
površinama) bez kontrole i sanacije, te se površine pretšuma
imaju njihove općekorisne funkcije (regulacija i
varaju u smetlišta. Eksploatacija šuma nije rentabilna, pročišćavanje vode, smanjenje jakosti vjetra, utočište
uzgajanje je skup i dugotrajan posao bez pravog učinka za životinje, ekološko uporište u prostoru i drugo).
glede vrijednosti drvne mase koji ni približno ne pokri


REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA- DRŽAVNE ŠUME - GJ Lučko-Ježdovec:


KO po katastru otpalo
ha
dodano
1,30
7,16
8,46
22,61
32,58
55,19


Stupnik 185,80
Blato 124,73
Ukupno: 310,53


Drvna zaliha iznosi 10045 m5 odnosno 37 mVha.
Obraslo je 272,07 ha tj. 76% površine uključivo i I dobni
razred i čistine za pošumljavanje. Sve se šume ove
GJ tretiraju kao gospodarske. Zagrebačkoj županiji pri


planimetrirano


207,11
150,15
357,26


pada 183,09 ha površine. Zbog sniženja toka podzemne
vode i bitno promijenjenih stanišnih uvjeta, ova će
šumsko-gospodarska osnova biti podvrgnuta temeljitoj
reviziji. Gospodari šumarija Remetinec.


REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - DRŽAVNE ŠUME - GJ Savski vrbaci:


KO po katastru


Košnica


Obrezina


Sčitarjevo


Strmec Bukevski


Lekneno


Ukupno:


Drvna zaliha iznosi 4585 m3


46,83
66,24
6,04
151,67
13,82
284,60


odnosno 30 mVha.


Obrasloje svega 153,41 hatj. 55% površine uključivo i
I dobni razred i čistine za pošumljavanje. Sve se šume


otpalo
ha
dodano planimetrirano
13,61
1,21
3,12
39,37
13,71
71,02
-
18,10
3,04
39,86
3,50
64,50
33,22
83,13
5,96
152,16
3,61
278,08


ove GJ tretiraju kao gospodarske. Zagrebačkoj županiji
pripada čitava gospodarska jedinica.


ŠUMARIJA DUGO SELO:


Dugo Selo je, slično Zaprešiću i Svetoj Nedjelji, izloženo
transfcrzalnom širenju grada Zagreba. Stoga
predlažemo formiranje određenih prirodnih cjelina sa
zaštitnim zonama i vezom između njih, kao protutežu
nagloj urbanizaciji Sesvcta i Dugog Sela. Sesvete su vrlo
ugroženo područje glede kvalitete zraka.


Šumarija Dugo Selo gospodari sa tri gospodarske
jedinice državnih šuma te privatnim šumama, od kojihje
dio uređen a dio nije. Dio šuma politički-teritorijalno
pripada Gradu Zagrebu, a dio Zagrebačkoj županiji.
Dio šuma GJ "Zelinske šume" (grad Zagreb) i dio GJ
"Duboki jarak" (grad Zagreb) pripada Parku prirode
Medvednica. U Zagrebačkoj županiji zaštićena je samo
park-šuma u Božjakovini (GJ "Črnovščak" odjel/odsjek
60 h,i ukupne površine 7,07 ha).


Predlažemo zaštitnu zonu oko državnih šuma, afirmaciju
i uređenje šuma na Martin-bregu (odvoženje
smeća, uređenje trim i šetnih staza i si., detaljni plan
uređenja).


GJ Duboki jarak - glavnina šuma ove gospodarske
jedinice pripada izletištu Martin-breg koje pretendira da


postane središte seoskog turizma, izletište, odmorište i
da daje druge sadržaje ovome kraju. Pejzaž je načičkan
vikendicama, klijetima, vinogradima s malo voćnjaka,
ima razvijenu infrastrukturu, a blizina Zagreba potencira
privlačnost predjela. Stoga predlažemo da se prostornim
planom zaštite i urede sljedeće ishodišne cjeline:
Odjel 1 - Dugo Selo, Martin breg, Kopčevec - površina
37,89 ha, odjel 2- Duga Lazina- površine 50,32 ha, odjel
19- Lazina - površine 41,01 ha, odjel 20 - Živica, Prozorje,
Kraščuna - površine 43,44 ha, (ukupno 172,66
ha), te privatne površine unutar, između i oko njih.


Prostornim planom treba zaštititi prirodnu cjelinu,
sačuvati povezanost različitih prirodnih biotopa (šuma,
livada, potok, vinograd, klijet) te spriječiti prenamjenu
privatnih i državnih šuma, livada i poljoprivrednih površina
koje omogućuju međusobnu komunikaciju.


Kompleks šuma treba objediniti u načinu gospodarenja,
bez obzira na vlasništvo (vojska, privatne, državne
šume).


Odjel 22- Podgorica, Kalištra- površine 24,71 ha,
odjel 23- Stančić, Solarka- površine 26,95 ha i odjel 24




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 73     <-- 73 -->        PDF

A. Tustonjić, J. Pavclić, N. Farka.š-Topolnik. T. Đuričić-Kuric: SUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJE Šumarski lisl br. 9-10. CXX1I1 (19991.469-485
Štakorovec- površine 39,58 ha su kompeksi u privattrebno
predvidjeti zaštitne zone i prilaze šumi.
nim šumama i vikendicama, tako da ih nije moguće sa


Odjel 21- Hrebine- površina 75,57 ha nije tako izločuvati
niti se njima može gospodariti izolirano od oko


žen negativnim utjecajima barem za sada.


liša koji ih okružuje, pa je stoga u prostornom planu po


REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA- DRŽAVNE ŠUME - GJ Duboki jarak:


KO po katastru otpalo dodano planimetrirano
ha
Sesvete 215,76 0,35 0,93 216,34
Sesvetski Kraljevec 309,39 0,02 -309,37
Sašinovec 55,66 4,27 3,71 55,10
Đurdekovec 52,30 6,46 -45,84
Vurnovec 11,92 0,64 0,58 11,86
Vugrovec 8,01 5,37 -2,64
Dugo Selo I 89,85 1,64 -88,21
Prozorje 85,08 0,83 0,20 84,45
Hrebinec 156,92 0,53 10,42 166,81
Ukupno: 984,89 20,11 15,84 980,62


Drvna zaliha iznosi 212616m3 odnosno 275 mVha. njem dijelu gotovo dodiruje Dugo Selo. Sama jedinica


Županiji Zagrebačkoj pripada odjel/odsjek 1,2, 19, sastoji se od oko 25 većih i manjih kompleksa ili enkla20
do 24 ukupne površine 339,47 ha. va međusobno udaljenih 150 metara do 3 kilometra.


Od toga je 333,65 ha obraslog i proizvodnog zemljiAko
se uzme u obzir da su pojedini kompleksi presječešta.
Sve su šume gospodarske. ni autoputom, odnosno širim kanalima (Črnec, Zelina)


Gradu Zagrebu pripada daljnjih 641,15 ha, od toga onda se broj kompleksa penje čak na oko 35. Šumski
611,39 ha obraslog i proizvodnog (odjeli 3-18). kompleksi ove gospodarske jedinice su uglavnom


GJ Crnovščak smještena je u nizinskom poplavokruženi
poljoprivrednim površinama, koje većinom
nom području rijeke Save i njezinih pritoka Črnec potopripadaju
poljoprivrednim kombinatima "Božjakovika,
Zeline i Lonjc, uz korita ili u neposrednoj blizini na" i "Agrokombinat" iz Dugog Sela, a manjim dijelom
ovih vodenih tokova. Nalazi se dvadesetak kilometara privatnicima. Regulacijom Črnec potoka, potoka Zelizapadno
od Zagreba i to na širem prostoru jugozapadno ne i rijeke Lonje, od 1984. godine nastaju velike proi
jugoistočno od izlomljene linije koja u svom središmjene
u međama i hidrološkim prilikama područja.


REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - DRŽAVNE ŠUME - GJ Crnovš čak:


KO po katastru otpalo dodano planimetrirano
ha
Andrilovec 155,84 -20,29 176,14
Dugo Selo II 238,93 0,53 60,47 298,87
Hrušćica 7,15 -33,26 40,41
Ježevo 234,65 0,81 47,53 281,37
Kloštar Ivanić 3,45 --3,45
Leprovica 6,28 -127,23 133,51
Lupoglav 642,18 -66,46 708,64
Oštrina 137,02 -29,62 166,64
Prečec 539,65 0,06 5,29 544,88
Prozorje --1,67 1,67
Resnik --39,94 39,94
Rugvica 6,40 -29,87 36,27
Sesvetski Kraljevec 224,38 -3,47 227,85
Trebovec 49,43 --49,43
Ukupno: 2245,37 1,40 465,10 2709,07


Drvna zaliha iznosi 484002 m3 odnosno 276 mVha. proizvodnog zemljišta, po namjeni 2352,55 ha gospoŽupaniji
Zagrebačkoj pripada 2367,30 ha obraslog i darskih šuma i 14,75 ha šuma s posebnom namjenom




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 74     <-- 74 -->        PDF

A. Tuslunjić. J. Pavclić, N. Parkas-Topolnik, T. Đuričić-Kuric: SUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJI- Šumarski list hr. 9 10. CXXMI (l´W9).4(i9-4X5
(7,68 ha sjemenske sastojine i 7,07 ha park šume Božjakovina).
Gradu Zagrebu pripada daljnjih 268,00 ha
(odjeli/odsjeci l-4a, b, c, e,l, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, odjel


64) ove gospodarske jedinice.
Zagrebačka županija - GJ Crnovščak:
Odjel/odsjek Površina
4d,f
5-63
65a, b, c, d, e, f, 1Ukupno:
,2
3,96
2401,01
36,10
2441,07


U Prostornom planu Zagrebačke županije i planovima
nižeg reda predlažemo da se obrati pažnja na sljedeće
cjeline oveGJ:


1.
Odjel/odsjek 7, 8, 9, 10- Puhovo -dosta su razlomljeni
odjeli državnih šuma pa preporučujemo objediniti
način gospodarenja, spriječiti prenamjenu i
uključiti zaštitnu zonu 50 metara od ruba šume bez
izgradnje u prostorni plan.
2.
Odjel/odsjek 5, 6- Kopčevski Cret predstavlja interesantan
i cjeloviti kompleks uz željezničku prugu preporučujemo
uključiti zaštitnu zonu 50 metara od
ruba šume bez izgradnje.
Privatne šume velikim dijelom nisu uređene, a
Programi gospodarenja uglavnom nisu revidirani.
Neuređeno je čak 4869,00 ha procijenjene površine
privatnih šuma na području Sesveta, Dugog Sela II i
Zeline II. Glede ugroženosti prirodnih resursa područja
predlažemo povećanu brigu i skrb o njima.


GJ Zelinske šume - Kamenolom na ulazu u glavninu
Zelinskih šuma prilično nam otežava pristup, o čemu
bi trebalo povesti računa kao i o programu njegove
rekultivacije. U širem smislu GJ "Zelinske šume" smještena
je u sjevernom rubnom dijelu Prigorja oko 20 km
zračne linije sjeveroistočno od Zagreba. Najveći šumski
kompleks, a ujedno i najkvalitetniji čine šume u odjelima
1-19,20, koji se drže u cjelini. Uz rubove šuma
nalaze se sela Biškupec, V.Gora, Gornja Topličica,
Kalinje i Gornje Orešje. Drugi manji kompleks čine
odjeli 34-39 u neposrednoj blizini sela Kasina, Laz,
Planina Donja i Planina Gornja. Potrebno je zaštititi
rubne, prijelazne (kontaktne) zone Parka prirode Medvednica
(grad Zagreb) i šumsku cjelinu. Ostali odjeli
ove gospodarske jedinice razbacani su na velikoj površini
svaki za sebe. Potrebno je osigurati cjelovitost prostora,
zaštitne zone i prilaze šumi, čuvanje privatnih šuma
i reviziju šumsko-gospodarskih osnova.


REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - DRŽAVNE ŠUME - GJ Zelinske šume:


KO
po katastru


Orešje 520,26
Hrastje 225,06
Psarjevo 19,56
Helena 23,73
Blažev dol 59,02
Blaškovec 18,70
Hrnjavec 22,99
Paukovec 1,37
Radoišće 6,17
Tomaševec 12,01
Blaguša 12,47
Laktec 64,41
Planina 103,48
Kasina 115,53
Ukupno: 1204,76


Drvna zaliha iznosi 227295 m3 odnosno 185 mVha.
Županiji Zagrebačkoj pripada odjel/odsjek 1-32
ukupne površine 1023,02 ha sa drvnom zalihom
184862 m3. Obrasle površine ima 1003,93 ha i sve su te
šume gospodarske. Razlika se odnosi na neproduktivno


otpalo dodano planimetrirano
ha
3,46 6,24 523,04
0,02 2,73 227,77
1,66 -17,90
0,14 -23,59
-0,24 59,26
-19,85 38,55
4,73 0,49 18,75
--1,37
-30,20 36,37
--12,01
0,36 0,61 12,72
--64,41
5,35 -98,13
--115,53
15,72 60,36 1249,40


(dalekovod, prosjeka, svjetle pruge) i neplodno (ceste,
put, zemljani radovi, kamenolom) zemljište.
Gradu Zagrebu pripada daljnjih 226,38 ha, od čega
je 223,25 ha obraslo i produktivno (odjeli 33-39).


ŠUMARIJA NOVOSELEC:


GJ Žutica je smještena u zapadnoj Posavini oko trigradova
Ivanić Grad- Popovača - Sisak - Velika Gorica
desetak kilometara od Zagreba u četverokutu između (Lekenik). U administrativno političkom smislu smješ




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 75     <-- 75 -->        PDF

A. Tustonjić, J. Pavelić, N. Farkaš-Topolnik, T. Đurićić-Kuric: ŠUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJE Šumarski list br. 9-10, CXX111 (1999),469-485
tena je u Zagrebačkoj županiji na području općina Iva-ali nedovršena, tako daje ovaj vrijedan šumski komnić-
Grad i Križ. pleks podložan propadanju. Problematika narušenosti
ovih šuma u Uređajnom zapisniku GJ definiranje kao:


Sume Žutice predstavljaju jedan od najugroženijih
kompleksa lužnjakovih šuma zbog jakih antropogenih 1. sušenje hrasta lužnjaka i njegovo nepomlađivanje
utjecaja. Zahvati kojima je čovjek djelovao na ovaj 2. sukcesije i sušenja neposredno uz crpilišta nafte i
ekosustav vezani su za hidromelioraciju tijeka rijeka zemnog plina
Save, Lonje i Česme, izgradnju šumskih komunikacija, 3. agresivan prodor poljskog jasena i crne johe u staeksploataciju
nafte i zemnog plina, odlagališta tehnoništa
hrasta lužnjaka
loškog otpada i melioraciju poljoprivrednih površina u Čitava problematika može se rješavati u suradnji i
okolici Žutice. Žutica je najveće nalazište nafte u Hrsufinanciranjem
uzgojnih radova odnosno sanacijom
vatskoj, ujedno je i retencija za visokih vodnih valova šumskog ekosustava.


REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - DRŽAVNE ŠUME - GJ Žutica:


KO po katastru otpalo dodano planimetrirano


ha
Topolje 1962,80 16,10 82,73 2029,43
Hrastilnica 2623,67 17,09 54,33 2660,91
Sarampov 1315,37 --1315,37
Okešinec --172,57 172,57
Sirinec 73,10 --73,10
Križ --18,67 18,67
Caginjec --6,60 6,60
Ukupno: 5974,94 33,19 334,90 6276,65


Drvna zaliha iznosi 1291565 m3 odnosno 221 mVha. Postoje intencije da se čitav obrambeni sustav srednjeg
Posavlja temeljito revidira i stvori zajednička kon


Cijela gospodarska jedinica pripada u Zagrebačku
cepcija za cijelu rijeku Savu. Traži se da novi program


županiju; općine Ivanić Grad i Križ. Imamo 5834,24 ha
"Sava2000" bude ekološki program (M.Schneider


gospodarskih šuma (uključivo neobraslo proizvodno
Jacoby&H.Er n "Park prirode Lonjsko polje").


tlo- 324,47 ha), 19,87 ha zaštitnih šuma i 32,92 ha šuma
s posebnom namjenom (sjemenske sastojine). U šumarstvu bi trebalo što prije početi s djelotvornim
rješenjima za spas pojedinih šumskih kompleksa
GJ Veliki Jantak je u širem smislu smještena u ni


nakon već utvrđene goleme štete nastale regulacijama.
zini zapadne Posavine ili točnije Moslavini oko 40 km


Neka od mogućih poboljšanja su čišćenje i održavanje
zračne linije jugoistočno od Zagreba. Obuhvaća nizin


odvodnih kanala bez njihovog proširivanja i produblji


ske lužnjakovo-grabove šume u porječju Česme i Re-vanja, održavanje propusta, odvodnje, intenzivirati sačićko
brdo s kitnjakovo-bukovim šumama na obroncinaciju
- pošumljavanje i njegu.
ma Garjevice.


U spomenutom programu zaštite od poplava "Sred


U sklopu prije spomenute regulacije vodnoga režima nje Posavlje" Jantak je retencija (kao i Žutica), dakle
Srednjeg Posavlja regulirana je i rijeka Česma (I i II etaprostor
manje učestalosti plavljenja s povratnim razdopa,
dok III nije ni započeta). Izgrađeni su obrambeni nabljem
od 3 do 10 godina. Problem je što odvodni kanali


sipi duž toka Save, dijelom propusni kanal Odra, spojtzv.
sisavci, prema našim informacijama, nisu nikad iz


nica Sava-Odra, nepotpuno Lonja-Strug, većim dijelom vedeni, pa voda stoji predugo u retencijama i uzrokuje
regulirani pritoci Lonje i Struga izravnanjem, proširepropadanje
šume. Dodatni je problem onečišćenje voda
njem i produbljenjem korita s prostranim nasipima. koje se uvode u šumu.


REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - DRŽAVNE ŠUME - GJ Veliki Jantak:


KO po katastru otpalo dodano planimetrirano
ha
Novoselec
Šušnjari
2027,82
185,43
80,06
96,74
15,79
1,05
1963,55
89,74
Okešinec 51,60 --51,60
Ukupno: 2264,85 176,80 16,84 2104,90


Drvna zaliha iznosi 410551 m3 odnosno 224 mVha. menskih objekata (odjel/odsjek 18a i 18b) što iznosi
Imamo 1913,33 ha gospodarskih šuma i 53,78 ha sjeukupno
1967,11 ha. Razlika od planimetra (137,79 ha)
481




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 76     <-- 76 -->        PDF

A. Tustonjiu, J. Pavclie, N. Earkas-Topolnik, T. Đuričić-Kuric: SUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJE Šumarski list br. 9 10. C´XXIll (1999),469-4X5
odnosi se na neproduktivno (46,68 ha) i neplodno (91, Cretu. Znatan utjecaj na vodni režim imaju i kanali u
10 ha) tlo. gospodarskoj jedinici - potrebno održavanje i eventualna
izgradnja novih kanala zbog osnovne odvodnje,
GJ Cret-Varoški lug smještena je u slivu rijeke Sapri
čemu ne smije doći do utjecaja na podzemne vode.
ve i njezinih pritoka Lonje i Glogovnice. Od stajaćih Nadmorska visina iznosi između 100-110 metara, što
voda valja napomenuti rukavac Crnec kao manje deodgovara
nizinskim šumama hrasta lužnjaka, nešto ja


presije, koje su veći dio godine pod vodom, posebice u senovih, johovih šuma, vrbe, topole.


REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - DRŽAVNE ŠUME - GJ Čret - Varoški lug:


KO po katastru otpalo dodano planimetrirano
ha
Obreška 525,75 14,82 -525,75
Bešlinac 710,43 --710,43
Ukupno: 1236,18 --1236,18


Drvna zaliha iznosi 199292 m3 odnosno 181 m´/ha.
kih područja i veličine dozvoljene izgradnje u okruženju
šume i poljoprivrede. Prevladavaju šume hrasta luž


Sve su šume gospodarske, što iznosi 1189,22 ha,


njaka i kitnjaka i bukove šume. Nadmorska visina je od


obrasle i produktivne površine. Razlika (46,96 ha) od


100 do 189 metara. Odjel/odsjek 11 a površine 32,65 ha


planimetrirane površine odnosi se na neproduktivno


priznata je sjemenska sastojina hrasta kitnjaka (šuma s


(24,95 ha) i neplodno (22,01 ha).


posebnom namjenom).


GJ Marča - zauzima zapadne ogranke Moslavačke Šume ove gospodarske jedinice su smještene u nagore.
Prostire se na području Zagrebačke i Bjelovarsko-seljenim mjestima, u neposrednoj blizini Kloštar IvaniBilogorske
županije. Uglavnom je dobro arondirana, ća i Ivanić Grada koji je veliko industrijsko sjedište, pa


pa predlažemo zaštitnu zonu 50 m od ruba šume bez izuz
gospodarsku, ove šume imaju izražene ostale, općegradnje,
obzirnost kod određivanja granica građevinskorisne
funkcije.


REKAPITULACIJA PO KATASTARSKIM OPĆINAMA - DRŽAVNE ŠUME - GJ Marča:


KO po katastru otpalo dodano planimetrirano
ha
Obreška 1522,11 --1522,11
Dabei 459,57 --459,57
Caginec 105,58 0,60 -104,98
Sirincc 31,36 --31,36
Sumečani 84,15 0,68 -83,47
Marča 29,87 -14,70 44,57
Ukupno: 2232,64 1,28 14,70 2246,06


Drvna zaliha iznosi 633568 m3 odnoso 293 mVha. Zagrebačka županija - GJ Marča:
Gospodarskih šuma ima 2156,64 ha, zaštitnih šuma Odjel/odsjek Površina
(35e, t) 9,72 ha, sjemenskih objekata (11a) 32,65 ha


1-4
266,11


(šuma s posebnom namjenom). Obraslo (2165,73 ha) i


5a
21,35


produktivno (33,28 ha) zemljište je na 2199,01 ha. Ne


d5b
B.B. žup.*


plodno 39,35 ha i neproduktivno 7,70 ha čini 47,05 ha.


d5c,l B.B.žup.
Unutar Zagrebačke županije od toga se nalazi 10a, 1 24,61+0,35
odjel/odsjek 1-4, 5a, dio 5b, dio5c,(l), 10a, (1), 11, 12, ll-dl6a 290,42
13dodl6a, 16b(l-5), 17a, dl7c (1,2), 21a (1,2,3,4,5, 16b(l-5) 31,00+1,37
6),22,23,d23e,24do39. 17a 34,33
Županiji Bjelovarsko-Bilogorskoj pripada daljnjih dl 7c (1,2) B.B.žup.
520,12 ha (odjeli/odsjeci d5b,d5c, 6-9, 10b,c,dl6a, 17b, 21a (1,2,4,5,6) 37,55+1,09
d 17c, 18-20, 21 b (3), d23e) ove gospodarske jedinice. 22,23(d23e) 134,16
Unutar Zagrebačke županije nalazi se 1725,94 ha 24-39 883,60
zemljišta, od toga 1682,96 ha obraslo+proizvodno, Ukupno: 1725,94
9,72 ha zaštitnih šuma, 32,65 ha sjemenskih objekata i
1640,59 ha gospodarskih šuma.


* B.B. žup. = Bjelovarskoa-Bilogorska županija


ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 77     <-- 77 -->        PDF

A. Tustonjić, J. Pavelić. N. Farkaš-Topolnik. T. Đuričić-Kuric: ŠUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJE Šumarski list br. 9 10, CXXII1 (1999),469-485
PRIJEDLOZI ZA RASPRAVU I ZAKLJUČKE:


1.
Predlažemo zaštitu državnih šuma na način da se ne
dozvoli njihovo presijecanje, prenamjena ni narušavanje
šumskoga ruba. Za uvjete izgradnje 50 metara
od ruba šume uvažiti smjernice Poduzeća za šume, a
gdje god je to opravdano moguće, prostornim planom
zabraniti izgradnju (u tekstu predložene cjeline).
Riješiti status privatnih šuma.
Postojeću izgradnju zadržati u datim gabaritima, kako
bi bila primjerena okolišu. Ne povećavati dozvoljenu
izgradnju objekata u zaštitnoj zoni šume. Ne
ograđivati privatne parcele u blizini šume.


2.
Spriječiti krčenje i prenamjenu državnih i privatnih
šuma, čiji je omjer na Županiji zagrebačkoj 51% državnih
: 48% privatnih šuma, stoje vrlo visok postotak
privatnih šuma u odnosu na Republiku Hrvatsku
(81% : 18%) i predstavlja otežavajuću okolnost u
planiranju prostora.
3.
Postojeće šumsko-gospodarske karte uključiti u zelene
zone prostornoga plana u suradnji s Direkcijom
JP "Hrvatske šume", uz osnivanje zaštitne zone 50
metara od ruba šume.
4.
Treba izraditi programe gospodarenja odnosno obnove
pojedinih spomeničkih kompleksa uz suradnju
s lokalnom samoupravom. Zaštićene šume ne mogu
sve biti prepuštene prirodnom razvoju niti zapuštene,
nego uz produženje ophodnje (FZ) treba intenzivirati
šumskouzgojne radove na manjim površinama
u dugim pomladnim razdobljima uz financijsku
pomoć. Predlažemo izradu detaljnih planova uređenja
sa obnovom i održavanjem.
5.
U šumama zaštićenim prema Zakonu o zaštiti prirode
(Parkovi prirode, Park šume, Značajni krajolici i
drugi objekti) treba biti obvezno stručno gospodarenje
šumama. Stupanj zaštite može utjecati na način i
intenzitet gospodarenja, ali osnovna šumarska načela
(njega i obnova) ostaju isti.
6.
Sve šume zaštićene Zakonom o zaštiti prirode prema
Zakonu o šumama čl. 8 su šume s posebnom namjenom
(šume unutar Parka prirode Medvednica,
Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje, park
šume Tepec-Palačnik-Stražnik, posebni rezervat
šumske vegetacije Stupnički-Obreški lug, park šu-
LITERATURA


Matić,S.,Prpić,B. 1997.: Program njege, obnove i
održavanja te ekološke i socijalne funkcije parkšuma
na području Grada Zagreba, Šum. list 5-6:
255-242.


Prpić, B., Vranković, A., Rauš, Đ., Matić,
S.: 1979: Ekološke značajke nizinskih šumskih


ma Božjakovina). Stoga se već u propisu načina
gospodarenja u šumsko-gospodarskim osnovama
(GJ Bistranska gora, GJ Tepec-Palačnik-Stražnik,
GJ Žumberak-Novoselska gora, GJ Kal-Javorac, GJ
Limbuš-Sava, GJ Črnovščak i druge) uvažava njihova
specifična namjena propisom načina i intenziteta
gospodarenja. Treba znati da je gospodarenje
zaštićenim objektima prirode u slučaju da se radi o
šumi, samo jedan segmenat gospodarenja šumom.
Tako postoje dodatno zaštićene šume, kao park šume
Turopoljskog luga, Januševac, sjemenski objekti,
posebno zaštićena područja unutar parkova prirode
i slično a kojih nema u Zakonu o zaštiti prirode
nego ih štiti Zakon o šumama.


Ono stoje potrebno uraditi je - zoniranje temeljnog
fenomena, koje implicite određuje način gospodarenja
određenim šumskim kompleksima, glede ekološke
funkcije koja se želi naglasiti.


7.
Izraditi i obnoviti Programe gospodarenja privatnim
šumama. Osigurati čuvanje privatnih šuma, jedinstveno
i stvarno gospodarenje privatnim šumama uz
pomoć stručne organizacije. Novcem se ne može vratiti
posječeno stablo niti prirodna autoktona šuma na
prostor gdje je ona trebala ostati a iskrčena je ili prenamijenjena.
Zato je izuzetno važna evidencija i pravilno
gospodarenje kojeg nema bez ažurnih trenutnih
i stvarnih podataka, kontrole i upravljanja. Ne može
se govoriti o čuvanju prirodnih vrijednosti, zaštiti
prostora, cjelovitosti i kvalitete poljoprivrednog i
šumskog zemljišta, osobito vrijednih dijelova prirode
i slično, ukoliko nemamo ažurirane podatke, sustav
evidencije i zaštite. Sumsko-gospodarska osnova
je osnovni dokumenat prostornog uređenja šuma i
šumskog zemljišta. Predlažemo privatne šume ucrtati
kao zaštićene zelene zone u prostorne planove.
8.
Definitivno riješiti pitanje otvorenih kopova i nedovršenih
ostalih zahvata u prostor šuma (kamenolomi,
šljunčare i drugo) s obaveznim prijedlozima njihove
konačne rekultivacije.
9.
Vodotoci, potoci i ostali vodni objekti unutar šuma gospodarskih
jedinica; njihov vodni režim i održavanje
trebalo bi jasno planirati.
-
References
ekosistema u svjetlu regulacije rijeke Save.
Šumarski fakultet Zagreb, 2. kongres ekologa
Jug., knjiga 1, str. 877-895.


Prpić, B., Vranković, A., Rauš, Đ., Matić, S.,
Seletković, Z. i dr. 1979: Utvrđivanje ekološkog
stupnja ugroženosti šumskih ekosistema




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 78     <-- 78 -->        PDF

A. Tustonjić, .1. Pavclić. N. Farkaš-Topolnik, I. Đuričić-Kuric: ŠUME UNUTAR PROSTOR. PLANA ZGB. ŽUPANIJI; Šumarski liši br. 9 10. CXXIII (1999).469-4X5
ostalih prostora vršnog centralnog područja i loŠGO
GJ "Črnovščak" - u izradi


kaliteta Brestovac. Šumarski fakultet Sveučilišta


ŠGO GJ "Duboki jarak" - u izradi
u Zagrebu. Zagreb.


ŠGO GJ "Zelinske šume", važnost 1993-2002, god.


Schneider- Jacoby M. & Ern H. 1993: Park priŠGO
GJ "Žutica" - u izradi


rode Lonjsko polje. Hrvatsko ekološko društvo,


Zagreb. ŠGO GJ "Veliki Jantak", važnost 1992.-2001. god.


ŠGO GJ "Limbuš-Sava", važnost 1991-2000. god. ŠGO GJ "Čret-Varoški lug", važnost 1991.-2000. god.


ŠGO GJ "Bistranska gora" - u izradi ŠGO GJ "Marča", važnost 1992.-2001. god.


ŠGO GJ "Žumberak- Novoselska gora", važnost Programi za gospodarenje privatnim šumama


1993-2002. god. Hrvatsko šumarsko društvo: 1998: Šume Medvednice
ŠGO GJ "Kal- Javorac", važnost 1991-2000, god. jučer-danas-sutra, Zagreb.
ŠGO GJ "Tepec- Palačnik- Stražnik", važnost Urbanistički zavod grada Zagreba: 1988: Prostorni plan


1995-2004. god. Medvednica, Zagreb.


ŠGO GJ "Turopoljski lug", važnost 1995-2004. god. Republički zavod za zaštitu prirode: 1979: Park prirode
ŠGO GJ "Šiljakovačka Dubrava II", važnost "Medvednica"-studija zaštite prirode-, Zagreb.
1994-2003. god.


Zbornik radova savjetovanja: Privatne šume u HrvatŠGO
GJ "Vukomeričke Gorice II", važnost skoj u ozračju Helsinške konferencije o zaštiti i
1995-2004. god.


očuvanju europskih šuma, Zagreb, 1994. g.
ŠGO GJ "Stupnički i Obreški lug", važnost


Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: 1997: Gospo1990-
1999. god.


darenje šumama i šumskim prostorom na poŠGO
GJ "Lučko- Ježdovec", važnost 1990- 1999. god. dručju grada Zagreba i Zagrebačke županije,


ŠGO GJ "Savski vrbaci", važnost 1990- 1999. god. Zagreb.


SUMMARY: The paper gives an overview of the area under state forests
managed by the Forest Office Zagreb. Those forests are partly located in the
area of County of Zagreb. Protective and transitional zones have been proposed
with the following objectives: to lossen conflicts of interest between civil
eingineering and forestry, ensure access to forests, and preserve the diversity
of natural resources to counterbalance an increasing urbanisation of Zagreb
surroundings, industrialization, developement of communications and other
prossures on undeveloped land.


Certain possibilities can be found in registering, preserving and managing
private forests, especially when linked to state forests or when representing
larger units.


The proposals for forest protection involve a ban on building forest roads,
changing the purpose of forests or distributing forest edges. To satisfy building
conditions 50 m away from the edge, guidelines issued by the Forest Enterprise
should be followed, and where possible, building should be banned by the
regional plan (the paper proposes forest units).


The existing building activities should be retained within the given dimensions
so that they conform to the surroundings. Building in the protected forest
zone should not be allowed. Private plots in the vicinity of forests should not be
fenced off


Forests protected by the Nature Protection Act (Nature Parks, Park Forests,
Important Landscapes and other facilities) must be managed on a professional
basis. The degree of protection may affect management Methods and
Intensity, but the fundamental forestry principles (tending and regeneration)
remain the same.


The basic phenomenon should be zoned. This implies management methods
in certain forest complexes in terms of the ecological functions to be en-
chanced.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 79     <-- 79 -->        PDF

unikomerc-uvoz STIHL


Tel.: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569