DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1999 str. 95 <-- 95 --> PDF |
MONTI E BOSCHI (talijanski časopis za ekologiju i tehniku primjenjenu na šume i planinski ambijent) Iz broja 3-4, svibanj-kolovoz 1999. dajemo osvrt na sljedeće priloge: Motta R. , Haudemand J. - C: Uzgoj Alpskih šuma, koje su pod direktnom zaštitom - šuma "Ban de Ville" - Cuormayer (Aosta). Autor upozorava na činjenicu daje u mnogim djelovima Alpa opstanak čovjeka i naselja ovisan o postojanju šuma.One osiguravaju zaštitu od lavina, odrona kamenja, štite tlo od erozije, reguliraju smjerove tokova bujica i utječu na klimu i kvalitet zraka. Utjecaj čovjeka u prošlosti doprinio je smanjenju areala šuma i proširenju pašnjaka. U novije doba djelovanje čovjeka bilo je usmjereno na promjenu strukture šuma, kao npr. forsiranje ariša (L. decidua Mili.) i smreke (R abies L.) na račun jele (A. alba Mill.) i limbe (P cembra L.) Ove šume u posljednjim decenij ama gube tradicionalne uporabne vrijednosti, a poprimaju važniju ulogu u zaštiti naselja i tla te pogoduju razvoju turizma i rekreacije. Radi zaštitne funkcije ovih šuma već u prošlosti su propisivana ograničenja sječa (dekreti iz 1200 g.), dok su u nekim dolinama posječene kompletne šume radi proširenja pašnjaka ili obradivog tla. U zaštitnim šumama radi postizanja minimalnog stanja stabilnosti poduzimaju se samo najnužniji uzgojni zahvati (cure minime). U šumi "Ban de Ville" - Courmayeur samo 1/3 površine ima potrebnu stabilnost. U ostalim djelovima je premali udjel ariša u populaciji smreke, nedovoljna prirodna obnova, a prisutne su i štete od Ips typographusa i Heterobasidion annosuma, kao i štete od divljih papkara. Očita je potreba za intervencijom u cilju popravka stabilnosti primjenom uzgojnih i zaštitnih mjera. Marseglia P.: Razvoj vegetacije u Prirodnom rezervatu "Orientata" - Campolino (Pistoia). Ovaj prirodni rezervat je osnovan 1967. g., a zatim proširen 1972. g. na 98 ha sa namjerom da zaštiti i sačuva najvažniju reliktnu populaciju smreke (P abies Karst) na Apeninima. Zona je proučavana već 1936. g. kada je Chiarugi analizom tresetnog peluda iz jezera Greppo istraživao prisutnost smreke. Proučavanja su nastavljena dalje sa svrhom poduzimanja potrebnih mjera za zaštitu smreke u konkurentskoj borbi na napuštenoj skijaškoj stazi. Rezervat se nalazi na visini 1450-1800 m nadmorske visine. Klima je tipično planinska, sa srednjom godišnjom temperaturom od 6,8° C i prosječnom godišnjom količinom oborina od 2.500 mm, sa snježnim pokrivačem koji se zadržava do kraja svibnja. Teren je ne ravan često nagnut, djelomično bez vegetacije ili s početkom prisutnosti pionirskih vrsta na obilnim nanosima erodiranog materijala. Unutar rezervata je evidentirano 10 pokusnih ploha veličine 25-100 m2 sa različitim prisustvom pojedinih vrsta. Smreka nalazi praktično povoljne uvjete samo na višim predjelima Rezervata između 1650 i 1800 m nadmorske visine, gdje je konkurencija bukve i jele manja. Rezultat istraživanja je potreba za hitnom primjenom uzgojnih mjera, koje su bile predviđene još 1977. g., te postupno oslobađanje grupa crnogorica (smreke i jele), koje su prisutne u srednjem i nižem dijelu rezervata u sklopu šume bukve i jele. Povijest, umjetnost i turizam Vianell i A.: Drveće u umjetnosti Autor u ovom članku obrađuje prisutnost kulta drveća u likovnoj umjetnosti svih epoha. Svojom ljepotom i postojanošću impresioniralo je umjetnike stare grčke kulture, srednjeg vijeka, renesanse i dalje sve do najnovijeg doba. Kao ukrasni element drveće je sastavni dio kreacija unutar objekata kulturnog zbivanja, palača, grobnica, sakralnih i drugih prostora kao glavni ili sporedni likovni sadržaj. Sinteza čovjek-priroda dolazi do punog izražaja u vrijeme renesanse. Umjetnici petnaestog i šestnaestog stoljeća kao što su Piero della Francesca, Leonardo da Vinci, Raffaelo, Giorgione, Tiziano, Brueghel il Vechio te Rembrandt, sve više unose u svoja djela sadržaje krajolika sa drvećem kao dominirajućim objektom. Taj put slijede i neki postimpresionisti kao Van Gogh, Gaugin i Cezanne. Autor navodi daje "Oluja" (La tempesta) od Giorgione- a praktički prva talijanska slika krajolika sa prikazom stabla, koje čini pozadinu ženi s novorođenim djetetom. Elemente prirode i drveća osobito njeguju naturalisti kako talijanski tako i francuski: Giovanni Segantini, Giovanni Fattori, Jean Baptiste Corot i dr. Unutrašnjost šuma, igra svjetlosnih zraka u polutami vegetacije, treperenje listova posebno oduševljava slikare impresioniste, koji u tome nalaze motive svojih likovnih djela. Šumska filatelija Boggia L.: Južnoafrička republika - tjedan drveća Početkom rujna svake godine u Južnoafričkoj republici se slavi "Nacionalni tjedan drveća" u znak važno |