DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Značajno proširenje pilanske proizvodnje postignuto je 1972. godine izgradnjom nove pilane u Đurđevcu (30.000 m3), a u Koprivnici je stavljeno u pogon još nekoliko manjih gatera (10.000 m3), tako da je ukupni prorez povećan ukupno na 70.000 m´/godišnje, ali je često i premašen. Glede velikog udjela hrastovine na području Đurđevca, 1976. godine je puštena u pogon tvornica masivnog namještaja u Đurđevcu, i to uglavnom za izvoz. Osnovana je nova tvornica vrata u Koprivnici s kapacitetom 1000 vratnih krila dnevno, odnosno 250.000 kom. godišnje. Još od 1963. godine inž. Ivković priprema studije za ulaženje u sasvim novi smjer proizvodnje, stoje bila prekretnica u razvoju "Bilo- Kalnika". Industriju papirne ambalaže ostvario je 1964. godine puštanjem u pogon nove tvornice valovite ljepenke i kutija od ljepenke (555 tona), a 1965. godine puštena je u pogon, u probnu proizvodnju, nova tvornica valovitog kartona i ambalaže (7000 tona). U pregovorima sa danskom firmom Hartman, kupuje postrojenje za novu tvornicu hart- man ambalaže, koja je 1970. godine stavljena u pogon u Koprivnici. U početku je za sirovinu korištena drvenjača, ali je prelazom na 100% papirne makulature - dio otpada od kartonaže - poboljšana kvaliteta i ubrzana je proizvodnja (podlošci za jaja, voće, povrće, meso itd). Potražnja raznih podložaka je dnevno rasla, te je 1979. godine puštena u pogon nova tvornica hart- man II, udvostručen kapacitet (ukupno 113 milijuna podložaka). Novi "Zaštitni pogon" za konfekcioniranje valovitog kartona uz primjenu stiropora i plastike pustio je u rad 1976. godine u Glogovcu kraj Koprivnice, a u svrhu zaposlenja i rehabilitacije invalida rada. 1979. godine je u Borovljanima kraj Glogovca pustio u rad tvornicu papirnih vreća (2.000 tona), a u Koprivnici je počela proizvodnja vodonepropusne ambalaže. 1980. godine je u kartonaži montiran novi "VELPAP" - stroj sa suvremenom opremom, čime je povećana proizvodnja na 30.000 tona, uz mogućnost povećanja do 50.000 tona godišnje. Time je D.I.P. postao jedna od najsuvremenijih tvornica u ovom dijelu Europe. Sva gornja postrojenja podizana su ingenioznošću inženjera Ivkovića. Podizanje svih postrojenja pratio je tijekom gradnje, a zatim i tijekom proizvodnje, pronalazio nedostatke i otklanjao ih. Tu je bio pravi "majstor", a to su mu priznanje davali i svi suradnici. Strog i nepopustljiv, štediša, imao je "oštro oko", čime je postizavao mnoge uštede. Osim svih tih tvornica, pogona i postrojenja inž. Ivković surađivao je i poslovno i tehnički s poduzećima "Javor" iz Križevaca, "Gaj" iz Pitomače, te i nekim drugim poduzećima iz drvne industrije. Prije umirovljenja inž. Ivković je planirao smjernice razvoja "Bilo- Kalnika" u sljedećim tokovima: razvoj finalne drvne industrije u preradi proširenje proizvodnje papirne ambalaže i papira funkcionalno povezivanje D.I. s šumarstvom u svrhu osiguranja sirovina za buduću finalnu preradu osim navedenoga, ostali su gotovi projekti za tvornice celuloze i poluceluloze. Inž. Ivković umirovljenje 1. veljače 1987. g. Za zasluge, požrtvovan rad i zalaganje na radu primio je mnoga priznanja, čak i medalju tadašnjeg predsjednika republike. Nije ni čudo jer je životni opus inž. Ivkovića - u suradnji sa svojim suradnicima bio zaista velik. Ostavio je kolektiv od 3.000 radnika, desetak pogona i tvornica na 20 hektara površine u Koprivnici i nešto manje površine u Đurđevcu. Bio je Spiritus movens i generator uspjeha. Inž. Ivković umro je 15. rujna 1998. godine u Koprivnici nakon operacije pluća, kada su mu naglo zakazale funkcije svih vitalnih organa. Pokopan je u Koprivnici. Našeg dragog kolegu Štefa pamtit ćemo kao skromnog, druželjubivog i dobrog prijatelja, te nadasve poštenog i uspješnog gospodarstvenika, a njegova obitelj - supruga i troje djece kao brižnog supruga i oca. Neka mu je vječni spomen i hvala i lahka mu bila Hrvatska gruda. Rudolf Tomek dipl. inž. šum. |