DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 15 <-- 15 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. II 12, CXX1II (1999), 533-541 DDK 630* 231 I 236. 001 (Pinus nigra ArnJ ANALIZA STRUKTURE I KVALITETA PRIRODNOG KOLJIKA CRNOGA BORA THE ANALYSIS OF STRUCTURE AND QUALITY OF NATURAL BLACK PINE THICKET Konrad PINTARIĆ* SAŽETAK: U prirodno, čistoj sastojim crnoga bora (Pinus nigra), na višegradskom području, u kojoj se gospodari sječom (stabličnim "preborom "), proučavao se utjecaj zasjene, odnosno intenziteta osvjetljenja na rast, strukturu i kvalitetu stabala u razvojnoj fazi koljika. Rezultati istraživanja pokazali su daje na smedem tlu, koje se razvilo na gabru, prirodna obnova zadovoljavajuća, tako da nije potrebno nikakvo popunjavanje sadnjom. Jedinke potiču iz mnogo sjemenih godina, jer je starost biljaka između 10 i 72 godine. Broj jedinki po jedinici površine je glede visine (gornja visina oko 5 metara) vrlo visok, od 20 do 68 tisuća po hektaru, što omogućuje odličnu selekciju, usmjerenu prema osnovnome cilju a to je proizvodnja, maksimalne količine najvrednije drvne mase (maksimalna vrijednost proizvodnje) te održavanje plodnosti tla i zadovoljenje ostalih funkcija šume (zaštitnu i socijalnu). Zasjena, odnosno intenzitet osvjetljenja značajno utječe na kvalitetu jedinki, a relativno učešće kvalitetnih jedinki je veće, što su uvjeti osvjetljenja povoljniji. Glede loših ekoloških prilika i crnoga bora koji zahtjeva dosta svijetla, pomladno razdoblje mora biti vrlo kratko, najviše 10 godina od uvođenja procesa prirodne obnove. Samo izuzetno, ukoliko se želi visokovrijedna debela stabla (preko 60 cm prsnoga promjera), na pomladnoj se površini može ostaviti 20-25 "pričuvaka "po hektaru, koja su ravnomjerno raspoređena. Ova stabla trebala bi dati najvrijednije Sortimente s visokim učešćem furnirskog drveta. Ključne riječi: Crni bor (Pinus nigraj, koljik, struktura, kakvoća. UVOD - Introduction Iako su u Bosni i Hercegovini obični i crni bor zastuNajčešće zauzimaju plitka tla i strme položaje, gdje pljeni na oko 86.000 hektara, odnosno oko 7,6 % visosu gotovo zaustavljeni prirodni procesi evolucije tla. kih šuma, njihovo značenje je puno veće, jer su zastuKako pridolaze u ekstrmnim uvjetima, svako nepromipljeni na specifičnim uvjetima tla i reljefa, u pojasu šušljeno gospodarenje moglo bi dovesti do njihovog unima hrasta kitnjaka i običnog graba do pojasa jelovo-bu-štenja i ogoljavanja terena. kovih šuma. Javljaju se na vapnencu, dolomitu, serpen U ovim šumama na prvome je mjestu zaštitna funktinu i gabru. U najvećem dijelu to su trajni stadiji vege cija, zatim dolazi proizvodna funkcija, koja je u nekim tacije, iako su prisutne i sukcesije prema klimatogenoj krajevima gdje se te šume nalaze vrlo značajna (Bugojzajednici (npr. Olovo, Sokolac, Bosanski Petrovac). no, Zavidovići, Višegrad, Sokolac, Olovo i dr.). Ovome treba dodati i socijalnu funkciju, koja je sve prisutnija. Za trajno održavanje ovih šuma, najvažnije je pro * Prof. dr. sc. Komad Pintarić, Šumarski fakultet Sarajevo Sarajevo, Zagrebačka 20 voditi načine gospodarenja, koji će osigurati ponajpri533 |