DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 15     <-- 15 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. II 12, CXX1II (1999), 533-541
DDK 630* 231 I 236. 001 (Pinus nigra ArnJ


ANALIZA STRUKTURE I KVALITETA PRIRODNOG
KOLJIKA CRNOGA BORA


THE ANALYSIS OF STRUCTURE AND QUALITY OF
NATURAL BLACK PINE THICKET


Konrad PINTARIĆ*


SAŽETAK: U prirodno, čistoj sastojim crnoga bora (Pinus nigra), na višegradskom
području, u kojoj se gospodari sječom (stabličnim "preborom "),
proučavao se utjecaj zasjene, odnosno intenziteta osvjetljenja na rast, strukturu
i kvalitetu stabala u razvojnoj fazi koljika.


Rezultati istraživanja pokazali su daje na smedem tlu, koje se razvilo na
gabru, prirodna obnova zadovoljavajuća, tako da nije potrebno nikakvo popunjavanje
sadnjom. Jedinke potiču iz mnogo sjemenih godina, jer je starost biljaka
između 10 i 72 godine. Broj jedinki po jedinici površine je glede visine
(gornja visina oko 5 metara) vrlo visok, od 20 do 68 tisuća po hektaru, što
omogućuje odličnu selekciju, usmjerenu prema osnovnome cilju a to je proizvodnja,
maksimalne količine najvrednije drvne mase (maksimalna vrijednost
proizvodnje) te održavanje plodnosti tla i zadovoljenje ostalih funkcija šume
(zaštitnu i socijalnu).


Zasjena, odnosno intenzitet osvjetljenja značajno utječe na kvalitetu jedinki,
a relativno učešće kvalitetnih jedinki je veće, što su uvjeti osvjetljenja povoljniji.


Glede loših ekoloških prilika i crnoga bora koji zahtjeva dosta svijetla, pomladno
razdoblje mora biti vrlo kratko, najviše 10 godina od uvođenja procesa
prirodne obnove. Samo izuzetno, ukoliko se želi visokovrijedna debela stabla
(preko 60 cm prsnoga promjera), na pomladnoj se površini može ostaviti
20-25 "pričuvaka "po hektaru, koja su ravnomjerno raspoređena. Ova stabla
trebala bi dati najvrijednije Sortimente s visokim učešćem furnirskog drveta.


Ključne riječi: Crni bor (Pinus nigraj, koljik, struktura, kakvoća.


UVOD - Introduction


Iako su u Bosni i Hercegovini obični i crni bor zastuNajčešće
zauzimaju plitka tla i strme položaje, gdje
pljeni na oko 86.000 hektara, odnosno oko 7,6 % visosu
gotovo zaustavljeni prirodni procesi evolucije tla.
kih šuma, njihovo značenje je puno veće, jer su zastuKako
pridolaze u ekstrmnim uvjetima, svako nepromipljeni
na specifičnim uvjetima tla i reljefa, u pojasu šušljeno
gospodarenje moglo bi dovesti do njihovog unima
hrasta kitnjaka i običnog graba do pojasa jelovo-bu-štenja i ogoljavanja terena.
kovih šuma. Javljaju se na vapnencu, dolomitu, serpen


U ovim šumama na prvome je mjestu zaštitna funktinu
i gabru. U najvećem dijelu to su trajni stadiji vege


cija, zatim dolazi proizvodna funkcija, koja je u nekim
tacije, iako su prisutne i sukcesije prema klimatogenoj


krajevima gdje se te šume nalaze vrlo značajna (Bugojzajednici
(npr. Olovo, Sokolac, Bosanski Petrovac).


no, Zavidovići, Višegrad, Sokolac, Olovo i dr.). Ovome


treba dodati i socijalnu funkciju, koja je sve prisutnija.


Za trajno održavanje ovih šuma, najvažnije je pro


*
Prof. dr. sc. Komad Pintarić, Šumarski fakultet Sarajevo
Sarajevo, Zagrebačka 20 voditi načine gospodarenja, koji će osigurati ponajpri533




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 16     <-- 16 -->        PDF

´intaric: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETA PRIRODNOG KOLJIKA CRNOGA BORA Šumarski lislbr. II -12, CXXIII (1999). 533-541


je, prirodnu obnovu, a tijekom produkcijskog razdoblja U prirodnoj sastojini crnoga bora na višegradskom
poduzimati sve mjere njege, kako bi se u datim uvjetipodručju,
koja se nalazi na smedem tlu nastalom na
ma postigla maksimalna vrijednost proizvodnje (makgabru,
proces prirodne obnove odvija se uglavnom pod
simalna količina najvrednije drvne mase). Tim prije, zastrom krošanja stabala matične sastojine.
što obje vrste bora mogu imati vrijednost koja je 9-10


Cilj je prouzročiti utjecaj stupnja zasjene na rast,
puta veća nego vrijednost duge oble grade jele i smreke


strukturu i kvalitetu stabala, te preporučiti mjere koje je
(Pintarić, 1969).


neophodno poduzeti kako bi se optimalno ostvarile sve


Ovi vrijedni sortimenti mogu se dobiti od debljih tri navedene funkcije, posebice proizvodna funkcija.
stabala (preko 60 cm prsnog promjera) i kvalitetnih, jer Proizvesti maksimalnu količinu najvrijednije drvne
u njegovoj sastojini na kraju produkcijskog razdoblja mase (maksimalnu vrijednost proizvodnje) bio bi osod
120 i više godina, 20-25 % drvne mase otpada na novni cilj.
furnirsko drvo.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA -Research Results


Uvjeti staništa - Site conditions


Uvjeti staništa detaljno su opisani (Pintarić, 1997). U istome radu detaljno je opisana i metoda rada.


Visine i visinski prirast- Heights and height increment


Ovisno o stupnju zasjenjenosti, prosječne visine koljika su sljedeće:


stupanj godin a yea
r
zasjenjenosti 1975 1976 1977 1978 1979 1979
degree of prosječna visina u centimetrima gornja visina
muffling mean height in centimetres upper height
A 296±21 317 ± 16 335 ±12 350±10 364 ±08 488±13
B 312±21 328 ±18 342 ±15 355± 13 366±12 509 ± 03
C 362 ±38 378 ±65 393 ±33 408 ±31 421 ±30 551 ±32
D 307 ±23 331 ±20 352 ± 19 375 ±19 393 ± 19 500±17
E 306 ±25 324 ± 23 339 ±22 355±19 367±17 519 ± 12
F 252 ±12 346 ±17 365 ±20 381 ±23 399 ±26 497 ±26
G 345 ±16 368±16 389±16 406 ±15 421 ±14 568 ±26


Prema stupnju zasjenjenosti, prosječne visine variraju od 21 usporedenja dva prosjeka pri pragu signifikantnoizmeđu
364 (stupanj "A") i 421 (stupanj "G") centimetasti
od p = 0,10, samo u jednom slučaju razlike signifikanra,
a gornje visine između 488 (stupanj "A") i 568 (stutne,
što upućuje na zaključak daje skup homogen.
panj "G") centimetara. Analizom varijance primjenom Prosječni visinski prirast u razdoblju od 1975. do
multiplog rang testa po DUNCAN-u, pokazalo se da su 1979. godine:


stupanj godina - year
zasjenjenosti 1976 1977 1978 1979 1975-1979
degree of visinski prirast u centimetrima
muffling height increment in centimetres


A 20,7 ±5,4 18.0±3,3 15,0 ±2,1 14,3 ±2,2 68,0
B 15,3 ±2,7 14,0 ±2,9 13,0 ±2,4 tl,7±l,l 54,0
C 16,3 ±3,2 15,0 ±2,1 15,0 ±2,9 13,3 ± 1,7 59,6
D 24,0 ±2,9 21,7 ± 1,3 22,3 ±1,4 18,0 ±0,8 86,0
E 17,7±2,1 15,0 ±1,3 15,7 ±3,4 12,3 ±1,5 60,7
F 21,0±4,1 18,7 ±3,5 16,3 ± 3,1 18,3 ±3,4 74,3
G 23,3 ±3,1 21,7±1,3 17,0 ±1,7 15,0±1,3 77,0




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 17     <-- 17 -->        PDF

K. Pintarić: ANALI/A STRUKTURE I KVALITETA PRIRODNOG KOL.I1KA CRNOGA BORA Šumarski list br. 11 12, CXXI11 (1999), 533-541
Linearne jednadžbe visinskog prirasta u razdoblju


1976 (1) i 1979 (4) godine bile su:
stupanj zasjenjenosti - degree of muffling
A Y = 28,25- 2,22 x;r = 0,97
B Y= 16,45- l,18x;r = 0,97
C Y=17,15-0,90x;r = 0,90
D Y = 25,85- l,74x;r = 0,89
E Y= 19,62-1,55 x;r = 0,90
F Y = 21,20-l,05x;r=0,71
G Y = 26,65-2,96 x;r = 0,98


Iz ovih jednadžbi vidljivo je da kod svih stupnjeva
zasjenjenosti u posljednje četiri godine visinski prirast
ima tendenciju opadanja, stoje uvjetovano ranom kulminacijom
prirašćivanja u visinu. Osim toga, moguće
je zaključiti daje kod svih stupnjeva zasjenjenosti visinski
prirast prilično nizak.


Koleracijom ranga stupnja zasjenjenosti i visinskog
prirasta u 1979. godini, pokazalo se da se samo u 25 %
slučajeva veličina visinskog prirasta može objasniti
stupnjem zasjenjenosti, dok u 75 % slučajeva, veličina
visinskog prirasta ovisi o drugim čimbenicia, koji nisu
uzeti u razmatranje (starost, uvjeti tla i si.).


Debljine i debljinski prirast- Diameters and increment in diameter
Prosječne debljine koljika su sljedeće:
visina mjerenja
measuring heights
0,1 m (mm)
1,3 m (mm)
A
55 ±0,9
35 ±0,6
stupanj zasjenjenosti degree
of muffling
B
49± 1,1
31 ± 1,5
C
55 ±1,4
36 ±0,3
D
55 ±3,6
37 ±3,3
E
56 ±2,4
35 ±1,4
F
50±1,8
34 ±1,6
G
52 ±0,9
35 ± 1,1


Linearne jednadžbe za debljine stabalaca u pojedinim
visinama od tla i različitih stupnjeva zasjenjenosti
su:


0,lmodtla Y = 54,14 - 0,25 x ; r = 0,20


1,3 mod tla Y = 34,15 + 0,165 x ; r = 0,20


Vidi se da na različitim visinama mjerenja ne posto


je iste zakonitosti. Koeficijent određenosti vrlo je ni


zak, svega 0,20, što znači da se samo u 20 % slučajeva
može objasniti utjecaj zasjenjenosti na prirašćivanje u
debljinu.


Prosječni debljinski prirast u pojedinim stupnjima
zasjenjenosti iznosio je:


stupanj zasjenjenosti - degree of muffling
A B C D E F G
debljinski prirast u mm na 1,3 m. - increment in diameter
1,1 0,9 1,2 1,6 1,2 1,4 1,7


Prosječne širine goda variraju između 0,45 i 0,85
mm. da bi pri jačem osvjetljenju za gotovo dva puta bile
veće nego pri jačoj zasjeni. Ovako slab debljinski prirast
treba pripisati lošim uvjetima tla i velikome broju
jedinki po jedinici površine.


Za uvjetovanost veličine širine goda od stupnja zasjenjenosti
, linearna jadnadžba glasi:


Y = 0,45±0,5x;r = 0,58


Vidljivo je da se s povećavanjem osvjetljenja povećava
i širina goda, i u 58% slučajeva može se objasniti
utjecajem zasjene.


Starost koljika - Thicket age


Starost koljika određena je brojenjem godova na pa- prosječna starost iznosila je:
njićima posječenih stabalaca. Krajem 1979. godine




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 18     <-- 18 -->        PDF

K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURI: I KVALITETA PRIRODNOG KOLJIKA CRNOGA BORA Šumarski list br. 11 -12, CXXI11 (1W), 533-541
Stupanj zasjenjenosti - degree of muffling


A B C D E F G
broj stabalaca
number of trees
27 25 27 27 27 27 27
prosječna starost
(godina)
average age (year)
31,4 34,8 29,5 22,6 29,7 24,5 20,7
amplituda (god)
amplitude (year)
14-44 16-72 16-42 16-29 16-47 10-44 10-33
prosječna visina (m)
average height (m)
3,64 3,66 4,21 3,93 3,67 3,99 4,21
prosječni dobni
visinski prirast (cm)
mean age height
increment (cm)
11,6 10,5 14,3 17,4 12,4 14,8 16,3


Iako pri nižim prosječnim visinama, najstariji kolji- Što znači da se smanjivanjem stupnja zasjenjenosti
ci su pri stupnjevima zasjenjenosti "A" i "B" prosječni smanjuje i starost,
dobni visinski prirast varira između 10,5 i 17,4 cm. Korelacija ranga kod starosti koljika u odnosu na


Linearna jednadžba za utjecaj zasjenjenosti na sta- stupanj zasjenjenosti, pokazala je da se u 62% slučajeva
rost koljika je: može objasniti opadanje starosti sa smanjivanjem za-
Y = 35,l - 1,875 x;r = 0,79 sjenjenosti.


Broj stabalaca - Number of trees


Broj stabalaca u odnosu na stupanj zasjenjenosti
iznosio je:


stupanj zasjenjenosti - degree of muffling
A B C D E F G
broj stabalaca po aru (100m2) - Number of trees per acre (100 m2)
220 ±16 373 ±39 313 ± 61 313 ±47 300 ± 34 473 ±99 307 ±55
200-260 280-440 220-460 200-380 220-360 260-680 220-440 varij.
širina
variable
width


Prema tomu, broj stabalaca varira od 20.000 do Y = 264,3+16x;r = 0,20


68.000 po hektaru, stoje vrlo visoko glede visine koljiKako
se vidi, sa smanjenjem stupnja zasjenjenosti,


ka (gornja visina oko pet metara). Unutar istog stupnja


odnosno povećanjem intenziteta osvjetljenja, povećava


zasjenjenosti, u broju jedinki postoje značajne razlike,


se broj jedinki, ali uz nizak stupanj određenosti.


koje su često znatno veće nego između pojedinih stup


I kod obračuna korelacija ranga, samo u 21% sluča


njeva zasjenjenosti.


jeva može se objasniti navedeni broj biljaka od stupnja
Linearna jednadžba za ovisnost stabalaca od stupnja zasjenjenosti.
zasjenjenosti glasi:


Stupanj vitkosti - Degree of Slimness


Stupanj vitkosti količnik je između visine i promjera sjenjenosti, stupnjevi vitkosti bili su :
na visini od 1,30 metara. U pojedinim stupnjevima za




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 19     <-- 19 -->        PDF

K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURI- 1 KVALITETA PRIRODNOG KOLJIKA CRNOGA BORA Šumarski listbr. 11 12,CXX11I(1999),533-54I
stupanj zasjenjenosti - degree of muffling
A B C D E F G
stupanj vitkosti - degree of slimness
103 ± 0,6 117 ±2,2 118±9,5 108 ±6,4 106 ±9,3 118 ±7,0 117 ±1,7


Za navedene vrijednosti obračunata je i linearna jedje
da se odabere oko 1000 jedinki po ha ravnomjerno
nadžba: raspoređenih (razmak između odabranih biljaka oko tri
Y=108,44±l,04x;r = 0,37 metra) te da se pristupi postepenom oslobađanju njihovih
krošanja od neposrednih konkurenata, bez obzira da


Vidljivo je da se u 37% slučajeva smanjivanjem stu


li su konkurenti dobri ili loši. Na taj način bi se postup


pnja zasjenjenosti povećava stupanj vitkosti. Ovakav


no povećavala asimilacijska površina krošnje, što bi


tijek stupnja vitkosti uvjetovanje intenzivnijim priraš


imalo za posljedicu intenzivniju fotosintezu i intenziv


ćivanjem u visinu i velikim brojem jedinki po jedinici


nije prirašćivanje u debljinu, uz intenzivniji razvoj ko


površine, koji onemogućava normalan razvoj krošnje i


rijenovog sustava. Uz ovakav zahvat brzo bi došlo do


jače prirašćivanje u debljinu. Kako su takva stabalca iz


smanjivanja stupnja vitkosti i do povećanja stabilnosti


ložena savijanju od snijega, potrebno je da se pristupi


stabala, a i sastojine.


njezi koljika uz primjenu pozitivne selekcije. Dovoljno


Duljina i debljina grana posljednjeg Ijetorasta


Length and thickness of branches in the latest vegetation period


Duljina Ijetorasta je značajan element u ocjeni poDuljine
Ijetorasta u odnosu na stupanj zasjenjenosti
treba za osvjetljenjem, te se na osnovi njegove veličine bile su :
može pravilno ocijeniti potrebna količina osvjetljenja


stupanj zasjenjenosti - degree of muffling
A B C D E F G
duljina Ijetorasta u cm - length of increment in cm
14,4 ±2,4 11,6 ±1,3 13,3 ± 1,5 17,5 ±0,5 12,9 ±0,9 16,2 ±3,0 13,5±0,5


Za navedene vrijednosti linearna jednadžba glasi: 50% slučajeva ova pojava može objasniti promjenom
Y = 12,38 ± 0,468 x ; r = 0,50 intenziteta osvjetljenja.
Prema tomu, povećanje intenziteta osvjetljenja utje- Debljina posljednjeg Ijetorasta je mjerena u osnovi i
će na povećanje prirašćivanja u visinu, ali se samo u na sredini. Veličine ovoga parametra su sljedeće:


stupanj zasjenjenosti - degree of muffling
Mjesto mjerenja A B C D E F G
Point of
measurement debljina Ijetorasta u mm - thickness of increment in mm


u osnovi 7,6 ±0,2 6,6 ±0,3 7,6 ±0,5 9,1 ±0,2 7,8 ±0,3 9,3 ±0,7 8,8 ±0,2
at the base
na sredini 7,6±0,1 6,4 ±0,1 7,3 ±0,4 8,5 ±0,3 8,8 ±1,3 9,0 ±0,7 8,6 ±0,2
in the middle


Na temelju navedenih vrijednosti obračunate su i Y =6,778 ± 0,333 x;r = 0,700
linearne jednadžbe za debljinu Ijetorasta: debljina na sredini Ijetorasta:
debljina u osnovi Ijetorasta: Y =6,772 + 0,322 x;r = 0,76




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 20     <-- 20 -->        PDF

K, Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETA PRIRODNOG KOIJIKA CRNOGA BORA Šumarski list br. II 12, CXXIII (1999), 533-541


S povećanjem intenziteta osvjetljenja povećava se i torasta u 70%, odnosno 76% slučajeva, može se objasdebljina
ljetorasta i to s vrlo visokom vjerojatnoćom. U niti promjenom intenziteta osvjetljenja,
našem slučaju, tendencija kretanja veličine debljine lje-


Duljina i debljina grana u posljednjem pršljenu


Length and thickness of branches in the last whorl


Prosječne duljine grana u posljednjem pršljenu u
ovisnosti od stupnja zasjenjenosti bile su:


stupanj zasjenjenosti - degree of muffling


A B C D E F G
duljina grana u centimetrima - length of branches in cm
9,6 ±1,6 8,8 ±0,6 8,9 ± 1,1 12,7 ±0,2 9,3 ±0,7 9,7 ±1,7 9,3 ± 0,7


Linearna jednadžba obračunata na osnovi navede- grana s povećanjem intenziteta osvjetljenja, stupanj


nih parametara glasi: određenosti je vrlo nizak.
Y =9,584 ± 0,444 x ; r = 0,07 Prosječna debljina grana u posljednjem pršljenu u
Kako se vidi, duljina grana u posljednjem pršljenu ovisnosti od stupnja zasjenjenosti iznosila je:


jako varira. Iako postoji tendencija povećanju duljine


stupanj zasjenjenosti - degree of muffling
Mjesto mjerenja A B C D E F G
Point of
measurement debljina grana u mm - thickness of branches in mm


u osnovi 5,3 ±0,2 4,8 ±0,1 5,2 ±0,3 5,9 ±0,2 4,9 ±0,2 5,8 ±0,5 6,0 ±0,2
at the base
na sredini 4,9 ±0,2 4,7 ±0,1 4,7 ±0,3 5,6 ±0,1 4,6 ±0,2 5,3 ±0,4 5,6 ±0,2
in the middle


Za navedene veličine obračunate su i linearne jedVidi
se da debljina grana u osnovi i na sredini ovisi o
nadžbe: intenzitetu osvjetljenja i raste s njegovim povećavadebljina
grana u osnovi: njem. Prema linearnoj jednadžbi 56 %, odnosno 60 %
svih slučajeva može se objasniti gornjim jednadžbama.


Y=4,85±0,14x;r = 0,36
debljina grana na sredini:
Y =3,916 + 0,286 x; r = 0,60


Kvaliteta debla - Stem quality


Po kvaliteti debla, sva su stabalca svrstana u sljedeosrednji
jedinka slabo jednostrano zakrivljena
će kategorije:


slab jedinka jako zakrivljena
kvaliteta debla


loš jedinka deformirana
odličan jedinka od vrata korijena do vrha potpuno


Na osnovi ovoga razvrstavanja jedinki, kvaliteta de


ravna


bla je sljedeća:




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 21     <-- 21 -->        PDF

K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETA PRIRODNOG KOLJ1KA CRNOGA BORA Šumarski list br. II 12, CXXI1I (1999), 533-541
stupanj kvalitet debla - stem quality
zasjcnjenosti
degree of muffling
odličan
excellent
osrednji
medium
slab
poor
loš
bad
ukupno
total
A kom/aru -piece/acre 113 40 40 27 220
% 51 18 18 13 100
B kom/aru -piece/acre 87 67 67 153 374
% 23 18 18 41 100
C kom/aru -piece/acre 140 60 67 53 320
% 44 19 21 16 100
D kom/aru -piece/acre 160 93 33 27 313
0/ /0 51 30 11 8 100
E kom/aru -piece/acre 113 67 80 40 300
% 37 22 27 14 100
F kom/aru -piece/acre 260 67 73 73 473
% 54 14 16 16 100
G kom/aru -piece/acre
%
227
74
47
15
13
4
20
7
307
100


Na temelju ovih podataka može se zaključiti da u Linearna jednadžba u ovisnosti relativnog učešća stasvim
stupnjevima zasjenjenosti stabala s odličnim debala
s odličnim deblom u ovisnosti zasjenjenosti glasi:
blom iznosi 8700 do 26000 biljaka po hektaru, što znači Y =29,94 + 4,44 x;r = 0,37
da svuda postoje velike mogućnosti za selekciju. Na


Proizlazi da se sa povećanjem intenziteta osvjetlje


plohama s manjim stupnjem zasjenjenosti, ovaj je broj


nja, povećava i relativno učešće stabala s kvalitetnim


u apsolutnome iznosu znatno veći.


deblom može objasniti u 37% slučaja.


Kvaliteta krošnje - Crown quality


Pri ocjeni kvalitete krošnje, sva stabla na primjerkrošnja
je loša ako ne zadovoljava uvjete dobre


nim plohama razvrstana su u dvije kategorije: krošnje
krošnjajc dobra ako je simetrična i pravilnoga Kvaliteta krošnje prema stupnju zasjenjenosti je
oblika. sljedeća:


stupanj Kvaliteta krošnje - Crown quality
zasjenjenosti
degree of muffling
dobra
good
loša
bad
ukupno
total
A kom/aru - piece/acre 127 93 220
/0 58 42 100
B kom/aru - piece/acre 127 247 374
C
o/
/0
kom/aru - piece/acre
34
200
66
120
100
320
/o 63 37 100
D kom/aru - piece/acre 247 66 313
E
o/
/O
kom/aru - piece/acre
79
207
21
93
100
300
o/ /o 69 31 100
F kom/aru - piece/acre 313 160 473
/ 0 66 34 100
G kom/aru - piece/acre 267 40 307
/ 0 87 13 100




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 22     <-- 22 -->        PDF

K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETA PRIRODNOG KOLJIKA CRNOGA BORA
Šumarski list hr. II 12. CXXII1 (1999), 533-541
Za učešće relativnog broja stabal s kvalitetnom, dobrom
krošnjom u ovisnosti od stupnja zasjenjenosti,
obračunata je linearna jednadžba:


Y=42,5 +5,65 x;r = 0,02
Iako iz navedene jednadžbe proizlazi da se s povećanjem
intenziteta osvjetljenja povećava i relativno


ZAKLJUČAK


Na temelju rezultata istraživanja koljika crnoga bora
može se zaključiti sljedeće:


1.
Prosječne visine koljika variraju između 364 i 421
cm. Najmanje su pri najvećem stupnju zasjenjenosti,
a najveće kada se koljik razvijao u potpunome
osvjetljenju. Gornje visine variraju između 488 i
568 cm.
2.
Prosječni visinski prirast u razdoblju od 1976. do
1979. godine iznosio je 11,7 i 18,3 cm, pri čemu s povećanjem
uvjeta osvjetljenja dolazi do neznatnog
povećanja visinskoga prirasta. Kod svih stupnjeva
zasjenjenosti u posljednje četiri godine zaključeno je
opadanje prirašćivanja u visinu, što bi moglo značiti
daje nastupila kulminacija prirašćivanja u visinu.
3.
Prosječne debljine na visini od 1,3 metra prilično su
ujednačene i variraju između 31 i 37 cm, pri čemu s
povećanjem intenziteta pokazuju izvjestan porast,
ali uz nizak koeficijent određenosti. Prosječni deb-
Ijinski prirast varira između 0,9 i 1,7 mm, te je nešto
veći pri jačem osvjetljenju, uz koeficijent određenosti
od r = 0,58.
4.
Prosječna starost koljika varira između 20,7 i 34,8
godina, uz amplitudu od 10 do 72 godine. Pri približno
istim gornjim visinama najmlađi su koljici
rasli pod punim osvjetljenjem, a najstariji pod jačom
zasjenom. Može se zaključiti daje koljik nas-
LITERATURA


Hilf, H. H. (1967): Der Einfluss gesetzmässiger Entwicklung
der Verwertung des Nadelrundholzes
auf die zukünftige Zielsetzung bei waldbaulichen
Massnahmen insbesondere im Mitteleuropa.
XIV IUFRO Kongress, sekcija 23, München.


Izetbegovic , S. (1977): Strukturno-morfološke i
uzgojne karakteristike guštika jele u bukovo-jelovim
šumama na kiselim supstratima centralne
Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za
šumarstvo u Sarajevu. God XXII (1977), knjiga
22, sv. 3-4, Sarajevo.


Koestler, J. N. (1952): Ansprache und Pflege von
Dickungen München.


učešće stabala s kvalitetnom krošnjom. Stupanj određenosti
je vrlo nizak, svega 2 %, što znači da su u formiranju
kvalitetne krošnje bili odlučujući drugi čimbenici,
a najmanje zasjenjenost, od kojih ponajprije navodimo
stajališni prostor, koji je prema ASSMANN-u najznačajniji
u oblikovanju kvalitetne krošnje.


Conclusion


tao iz više sjemenih godina, od prije 72 i od prije 10
godina.


5.
Prosječni broj stabalaca po aru varira između 300 i
473, s tendencijom povećanja pri intenzivnijem
osvjetljenju. Broj stabalaca varira između 20.000 i
68.000 po hektaru, stoje vrlo visoko u ovoj razvojnoj
fazi.
6.
Stupanj vitkosti (H: dUm) kao vrlo značajan čimbenik
pri ocjenjivanju stabilnosti sastojine na oštećivanja
od snijega, pokazuje daje više uvjetovan brojem
stabala, nego stupnjem zasjene, iako se s povećanjem
intenziteta osvjetljenja u neznatnoj mjeri
povećava stupanj vitkosti.
7.
S povećanjem intenziteta osvjetljenja povećavaju se
duljina i debljina posljednjeg ljetorasta. Prosječna
duljina ljetorasta varira između 6,4 i 9,0 mm.
8.
U svim stupnjevima zasjenjenosti ima dovoljan broj
jedinki s kvalitetnim deblom, 87 do 260 stabala po
aru. Relativno najveće učešće stabala s kvalitetnim
deblom utvrđen je pri jačem osvjetljenju. Prema tomu,
postoje velike mogućnosti selekcije u smjeru
poboljšanja kvalitete u sastojini.
I kvaliteta krošnje je zadovoljavajuća, jer 127 do
313 stabalaca po aru imaju dobro formiranu krošnju.
Relativno veće učešće stabala s kvalitetnom krošnjom
utvrđeno je pri uvjetima jačeg pristupa svjetla.


-
References
Kramer, P., Kozlovsky, T. (1960): Physiology of
Trees. New York, Toronto, London.
Leibundgut , H. (1984): Die Waldpflege, III izdanje,
Bern-Stuttgart.
L i n d e r, A. (1951): Statistische Methoden, II izdanje,
Bazel.


Loefler, K. (1968): Prognose für Holzverwertung
und Holzverwendung. Forstarchiv, 39. Jahrgang,
Helf8.


P i n t a r i ć, K. (1969): Njega šuma, Sarajevo.
Pintarić , K. (1973): Rezultati istraživanja utjecaja
njege šuma na prirast drvne mase po količini i




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 23     <-- 23 -->        PDF

k. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETA PRIRODNOG KOL.IIKA CRNOGA BORA Šumarski list br. II 12, CXXI11 (1999). 533-541
kvalitetu u guštiku i letvcnjaku crnog bora na vi-Pintarić , K. (1997): Analiza strukture i kvaliteta prišegradskom
području. Radovi Šumarskog fakulrodnog
mladika crnog bora na višegradskom poteta
i Instituta za šumarstvo u Sarajevu. Godina dručju. (Rukopis), Sarajevo.
XVI (1971), knjiga 16, se. 4-6, Sarajevo.


Weber , E. (1972): Grundrisse der biologischen StatiPintarić,
K.,Izetbegovic, S.,Mekić,F. (1983): stik. 7. izdanje, Stuttgart.


Proučavanje metoda obnove i njege šuma hrasta


kitnjaka i borova. Šumarski fakultet, Sarajevo.


SUMMARY: The affects of muffling, or the intensity of light on the growth,
structure and quality of trees in the thicket stage (later stage of a young
growth) have been studied in a natural, pure stand of black pine (Pinus nigra)
in the Višegrad area.


The results of research have shown that individual trees whose top height
reaches 5 m originate from a large number of seed years since their age ranges
from 10 to 72 years. It has been found that relative participation of good quality
trees is proportional to light conditions: the better the conditions, the higher
the relative participation.


In relation to site conditions and the requirements of the species (black
pine) for light, a special regeneration period should be short and should
amount to no more than 10 years. Proper tending of this thicket will yield high
productive values both in terms of quantity and quality.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 24     <-- 24 -->        PDF

® GcoTcha


Prodaja geodetskih instrumenata
Prodaja fotogrametrijske opreme
Prodaja GPS-sustava
Servis
Uredska oprema,


crtaći pribor "Rotring"
Dalekozori i povećala


NIVELIRI
TEODOLITI


ZEISS


MJERNE STANICE
LASERSKI NIVELIRI


MJERNE VRPCE
MJERNI KOTAČI
LASERSKE LIBELE


S TAMAYA


PLANIMETRI


- klasični
GeoFENNEL


NIVELIRI
OPREMA


"GEOTEHA"
PRODAVAONICA I SERVIS


Milivoja Matošeca 3,10090 ZAGREB
tel/fax 01/3735-178, tel 3730-036