DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 17 <-- 17 --> PDF |
K. Pintarić: ANALI/A STRUKTURE I KVALITETA PRIRODNOG KOL.I1KA CRNOGA BORA Šumarski list br. 11 12, CXXI11 (1999), 533-541 Linearne jednadžbe visinskog prirasta u razdoblju 1976 (1) i 1979 (4) godine bile su: stupanj zasjenjenosti - degree of muffling A Y = 28,25- 2,22 x;r = 0,97 B Y= 16,45- l,18x;r = 0,97 C Y=17,15-0,90x;r = 0,90 D Y = 25,85- l,74x;r = 0,89 E Y= 19,62-1,55 x;r = 0,90 F Y = 21,20-l,05x;r=0,71 G Y = 26,65-2,96 x;r = 0,98 Iz ovih jednadžbi vidljivo je da kod svih stupnjeva zasjenjenosti u posljednje četiri godine visinski prirast ima tendenciju opadanja, stoje uvjetovano ranom kulminacijom prirašćivanja u visinu. Osim toga, moguće je zaključiti daje kod svih stupnjeva zasjenjenosti visinski prirast prilično nizak. Koleracijom ranga stupnja zasjenjenosti i visinskog prirasta u 1979. godini, pokazalo se da se samo u 25 % slučajeva veličina visinskog prirasta može objasniti stupnjem zasjenjenosti, dok u 75 % slučajeva, veličina visinskog prirasta ovisi o drugim čimbenicia, koji nisu uzeti u razmatranje (starost, uvjeti tla i si.). Debljine i debljinski prirast- Diameters and increment in diameter Prosječne debljine koljika su sljedeće: visina mjerenja measuring heights 0,1 m (mm) 1,3 m (mm) A 55 ±0,9 35 ±0,6 stupanj zasjenjenosti degree of muffling B 49± 1,1 31 ± 1,5 C 55 ±1,4 36 ±0,3 D 55 ±3,6 37 ±3,3 E 56 ±2,4 35 ±1,4 F 50±1,8 34 ±1,6 G 52 ±0,9 35 ± 1,1 Linearne jednadžbe za debljine stabalaca u pojedinim visinama od tla i različitih stupnjeva zasjenjenosti su: 0,lmodtla Y = 54,14 - 0,25 x ; r = 0,20 1,3 mod tla Y = 34,15 + 0,165 x ; r = 0,20 Vidi se da na različitim visinama mjerenja ne posto je iste zakonitosti. Koeficijent određenosti vrlo je ni zak, svega 0,20, što znači da se samo u 20 % slučajeva može objasniti utjecaj zasjenjenosti na prirašćivanje u debljinu. Prosječni debljinski prirast u pojedinim stupnjima zasjenjenosti iznosio je: stupanj zasjenjenosti - degree of muffling A B C D E F G debljinski prirast u mm na 1,3 m. - increment in diameter 1,1 0,9 1,2 1,6 1,2 1,4 1,7 Prosječne širine goda variraju između 0,45 i 0,85 mm. da bi pri jačem osvjetljenju za gotovo dva puta bile veće nego pri jačoj zasjeni. Ovako slab debljinski prirast treba pripisati lošim uvjetima tla i velikome broju jedinki po jedinici površine. Za uvjetovanost veličine širine goda od stupnja zasjenjenosti , linearna jadnadžba glasi: Y = 0,45±0,5x;r = 0,58 Vidljivo je da se s povećavanjem osvjetljenja povećava i širina goda, i u 58% slučajeva može se objasniti utjecajem zasjene. Starost koljika - Thicket age Starost koljika određena je brojenjem godova na pa- prosječna starost iznosila je: njićima posječenih stabalaca. Krajem 1979. godine |