DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 22     <-- 22 -->        PDF

K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETA PRIRODNOG KOLJIKA CRNOGA BORA
Šumarski list hr. II 12. CXXII1 (1999), 533-541
Za učešće relativnog broja stabal s kvalitetnom, dobrom
krošnjom u ovisnosti od stupnja zasjenjenosti,
obračunata je linearna jednadžba:


Y=42,5 +5,65 x;r = 0,02
Iako iz navedene jednadžbe proizlazi da se s povećanjem
intenziteta osvjetljenja povećava i relativno


ZAKLJUČAK


Na temelju rezultata istraživanja koljika crnoga bora
može se zaključiti sljedeće:


1.
Prosječne visine koljika variraju između 364 i 421
cm. Najmanje su pri najvećem stupnju zasjenjenosti,
a najveće kada se koljik razvijao u potpunome
osvjetljenju. Gornje visine variraju između 488 i
568 cm.
2.
Prosječni visinski prirast u razdoblju od 1976. do
1979. godine iznosio je 11,7 i 18,3 cm, pri čemu s povećanjem
uvjeta osvjetljenja dolazi do neznatnog
povećanja visinskoga prirasta. Kod svih stupnjeva
zasjenjenosti u posljednje četiri godine zaključeno je
opadanje prirašćivanja u visinu, što bi moglo značiti
daje nastupila kulminacija prirašćivanja u visinu.
3.
Prosječne debljine na visini od 1,3 metra prilično su
ujednačene i variraju između 31 i 37 cm, pri čemu s
povećanjem intenziteta pokazuju izvjestan porast,
ali uz nizak koeficijent određenosti. Prosječni deb-
Ijinski prirast varira između 0,9 i 1,7 mm, te je nešto
veći pri jačem osvjetljenju, uz koeficijent određenosti
od r = 0,58.
4.
Prosječna starost koljika varira između 20,7 i 34,8
godina, uz amplitudu od 10 do 72 godine. Pri približno
istim gornjim visinama najmlađi su koljici
rasli pod punim osvjetljenjem, a najstariji pod jačom
zasjenom. Može se zaključiti daje koljik nas-
LITERATURA


Hilf, H. H. (1967): Der Einfluss gesetzmässiger Entwicklung
der Verwertung des Nadelrundholzes
auf die zukünftige Zielsetzung bei waldbaulichen
Massnahmen insbesondere im Mitteleuropa.
XIV IUFRO Kongress, sekcija 23, München.


Izetbegovic , S. (1977): Strukturno-morfološke i
uzgojne karakteristike guštika jele u bukovo-jelovim
šumama na kiselim supstratima centralne
Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za
šumarstvo u Sarajevu. God XXII (1977), knjiga
22, sv. 3-4, Sarajevo.


Koestler, J. N. (1952): Ansprache und Pflege von
Dickungen München.


učešće stabala s kvalitetnom krošnjom. Stupanj određenosti
je vrlo nizak, svega 2 %, što znači da su u formiranju
kvalitetne krošnje bili odlučujući drugi čimbenici,
a najmanje zasjenjenost, od kojih ponajprije navodimo
stajališni prostor, koji je prema ASSMANN-u najznačajniji
u oblikovanju kvalitetne krošnje.


Conclusion


tao iz više sjemenih godina, od prije 72 i od prije 10
godina.


5.
Prosječni broj stabalaca po aru varira između 300 i
473, s tendencijom povećanja pri intenzivnijem
osvjetljenju. Broj stabalaca varira između 20.000 i
68.000 po hektaru, stoje vrlo visoko u ovoj razvojnoj
fazi.
6.
Stupanj vitkosti (H: dUm) kao vrlo značajan čimbenik
pri ocjenjivanju stabilnosti sastojine na oštećivanja
od snijega, pokazuje daje više uvjetovan brojem
stabala, nego stupnjem zasjene, iako se s povećanjem
intenziteta osvjetljenja u neznatnoj mjeri
povećava stupanj vitkosti.
7.
S povećanjem intenziteta osvjetljenja povećavaju se
duljina i debljina posljednjeg ljetorasta. Prosječna
duljina ljetorasta varira između 6,4 i 9,0 mm.
8.
U svim stupnjevima zasjenjenosti ima dovoljan broj
jedinki s kvalitetnim deblom, 87 do 260 stabala po
aru. Relativno najveće učešće stabala s kvalitetnim
deblom utvrđen je pri jačem osvjetljenju. Prema tomu,
postoje velike mogućnosti selekcije u smjeru
poboljšanja kvalitete u sastojini.
I kvaliteta krošnje je zadovoljavajuća, jer 127 do
313 stabalaca po aru imaju dobro formiranu krošnju.
Relativno veće učešće stabala s kvalitetnom krošnjom
utvrđeno je pri uvjetima jačeg pristupa svjetla.


-
References
Kramer, P., Kozlovsky, T. (1960): Physiology of
Trees. New York, Toronto, London.
Leibundgut , H. (1984): Die Waldpflege, III izdanje,
Bern-Stuttgart.
L i n d e r, A. (1951): Statistische Methoden, II izdanje,
Bazel.


Loefler, K. (1968): Prognose für Holzverwertung
und Holzverwendung. Forstarchiv, 39. Jahrgang,
Helf8.


P i n t a r i ć, K. (1969): Njega šuma, Sarajevo.
Pintarić , K. (1973): Rezultati istraživanja utjecaja
njege šuma na prirast drvne mase po količini i