DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 26     <-- 26 -->        PDF

S. Bertović: RhLJLF I NJEGOVA PROSTORNA RAŠČLAMBA
sličnih starih karata označene su i najistaknutije reljefne
sastavnice: isponi - brda, brežuljci, gore (npr. "Albanus
mons", "Bebii montes") pojedinačno ili u lančanim nizovima
u obliku sjenčanih stožera ili krtičnjaka. Istaknute
su i glavne vode - rijeke i njihovi pritoci te živi
pokrivač - šume.


Na karti Ugarske (Stier, Nürnberg 1684.) vidi se reljefna
razvedenost Gorskoga kotara i istaknut je Kick
("Kleckberg"), a između Velebita i Like označene su
prostrane šume ("Morlackische Wälder")... (karta 1).


Karta 1. Reljef Hrvatske na isječku Karte Ugarske, 1684.
Kartel. Relief von Kroatien auf dem ungarischen Kartenaus


schnitt, 1684.


Naše najbolje kartografsko djelo iz starijeg razdoblja
je "Karta Slavonije i Hrvatske", koju je izradio
Stjepan Glavač (1673.?). Dobro su prikazani reljef
(npr. sjenčanjem istaknuta gorovitost Gorskoga kotara),
riječna mreža, mnogi novi toponimi i po prvi puta
označena je hrvatska milja u kartinu mjerilu.


"Mappa deren Kaiserlichen Königlichen an der See
in Littoral Austriaco ligenden Waldungen..." (Pierker


u. a. Beč 1764.) sa sjenčanim reljefom, šumama i kulturama
(u boji) ubraja se među najstarije vegetacijske
karte u nas (Kosov i č 1914., Bertović 1966)paiu
svijetu (p. bilj. C).
"Zemljopis županija Kraljevine Hrvatske i Slavonije"
osobito je značajan, jer je na osam posebnih karata u


Šumarski list br. II 12. CXXIII (IgggX 543-563


boji, u mjerilu 1:180 000, prvi puta predstavljena visinska
pojasovitost reljefa u Hrvatskoj, sa šest kartografskih
jedinica (Steklasa Budimpešta-Zagreb, 1888)...


(p.
bilj. D).
Između topografskih sekcija za teritorij nekadašnje
Austro-Ugarske Monarhije, na listu "Umgcbungskarte
von Agram", koji je izradio K. u. K. f Militärgeographisches
Institut" u Beču, 1893. g. (krt. 2) precizno su označene
mnoge reljefne pojedinosti (crtkano, "šrafama"
vrhovi i grebeni pa doline, rijeke, potoci mrtvaje), a
osobito vrijedna novost su označene aps. nadmorske
visine (kote, triangulacijske točke) i prostorno omeđene,
zeleno obojane -šume.


Od druge polovice XIX. stoljeća i danas, za kartografski
reljefni prikaz (Bertović 1983) većinom se


tOMm no 0 1 2 2 * s knl


^i´iifi´ll´iH r— < T i—t -r r—« ´


iocs
530 o 1300 :ooo 300C 4000 jocaSc^nue


Karta 2. Reljefu okolici Zagreba, 1893. (isječak)
Karte 2. Relief in der Umgebung von Zagreb, 1893. (Ausschnitt)


rabe geometrijske metode s kotama i slojnicama (izohipsama).


Na toj osnovi odabrane reljefne visinske zone okosnica
su vrlo tipičnih i čestih reljefnih karata u raznim
publikacijama (krt. 3). One međutim, vrlo dobro predočuju
samo ukupnu reljefnu plastičnost i kolikoću pojedinih
zona (p. bilj. E) u istraživanome području.


U geologijskim, geografskim i ostalim opisima i raznovrsnoj
primijenjenoj tematici i kartografiji (Oppitz