DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 27     <-- 27 -->        PDF

S. Bertović: Rlil.JKF 1 NJKGOVA PROSTORNA RAŠČLAMBA
1942,Roglić 1964,1974,1981,1988,Skupina pisaca
1974-1975, Bognar 1988, 1990, 1993, i dr.)


LEGENDA


OPĆINA
ČABAR
m
1400 - 1500


Karta 3. Reljefi visinske zone u istočnom dijelu općine Rijeka (Zajednički
prostorni plan općina... 1984, prilagođen isječak).


Karte 3. Relief und Höhezonen im östlichen Teil der Gemeinde Rijeka
(Gemeinsame Raumplanung der Gemeinde ...1984.,
angepaßter Ausschnitt).


Šumarski list br. 11-12, CXX1II (1999). 543-563


ističu se geomorfologijske reljefne karte. One, uz ostalo,
predočuju vrste reljefnih oblika i tipove reljefa prema
nastanku i promjenama (krt. 4).


Vrlo plastičan reljefni pregled omogućuju i mnogostruko
vrijedne istraživačke poredbe sadrže panoramni
terestrični te avionski i satelitski snimci (Sretenović
&Šobić 1974,Bertović 1983, V. Kušan 1996).


Usporedbom tumača reljefnih karata i opisa, uočavaju
se različiti i proizvoljni odabiri znakovitih nadmorskih
visina, obuhvati slojničkih razmaka (visinskih
ljestvica, odnosno hipsometrijskih skala) i vrlo često
miješanje različitih apelativa (brdo, gora, planina) za
istovrsne geografijsko-reljefne oblike i razrede (kategorije).
Ta česta razilaženja, kao i zbrku, pokazuje ovih
nekoliko odabranih primjera:


"Tumač boja: ravnica ispod 100 m, ravnica ispod 200 m;
bregovit predjel do 500 m; planine do 1000 m. planine do
1500 m, planine do 2000 m" (S tek las a, Budimpcšta-Zagreb,
1888).


"Reljefni oblici: isponi, hum (brežuljak) do 200 m visine,
brdo, brijeg od 200-1000 mi gora iznad 1000 m. Razlikujemo
nisko gorje do 1500 m apsolutne visine, osrednje gorje kojega
vršci dosežu najviše do 2500 m a. v. te visoko gorje s preko
2500 m a. v." (M. Gračanin, Zagreb, 1946, 1950).
"Koeficijenti otjecanja za različita područja i tla. Područja:
visočje, iznad 1.000 m nad morem; brdovito područje, 1000500
m n. m.; humovito područje, 500-150 m n. m.; humovite
ravnice; ravnice ispod 150 m n. m." (G o d e k, Zagreb, 1949).
"Visinska karta Jugoslavije: 1. gorski svet nad 1.500 m; 2.
gorski svet med 1000 in 1500 m; 3. gorski svet med 500 in
1000 m; 4. gričevje in hribovjc (brežuljci i brda, op. p.) v višinahpod
500 m; 5. ravnine ..." (Melik, Ljubljana, 1958).
"Isponi u megareljefu i makroreljefu mogli bi se razvrstati
ovako: hum ili brežuljak do 200 m visine, brdo ili brijeg do
500 m, gora do 1000 m, planina iznad 1500 m" (Safar, Zagreb,
1963).


"Visinska struktura reljefa kopna: nizije ispod 200 m, brcžuljkasto-
brdovito zemljište 200-500 m, niskoplaninsko zemljište
500-1000 m, srednjoplaninsko zemljište 1000-2000 m, visoko-
planinsko zemljište preko 2.000 m" (Sretenović ,
Beograd, 1974).


do 200 200-500 500-1000 1000-2000 više od 2000
gora - planina
brežuljak brdo niska gora, srednja gora, visoka gora,
ili hum planina planina planina


Tablica 1."Hipsometrijska podjela i nazivi za reljefne uzvisine, u metrima apsolutne ili nadmorske visine"
(po Kalmeti, Zagreb, 1983, orig.).


Tafel 1 "Hypsometrische Aufteilung und Namen für die Rclicferhöhungcn, in Meter der Absolut- oder
Mecreshöhe" (nach Kalmeta, Zagreb, 1983., Original)


"Reljef - visinski pojasi, nadmorska visina u metrima: 0-100,
100-200, 200-500, 500-1000, 1000-1500, 1500-2000 (Bcrti
ć, Zagreb, 1993).


"Tip reljefa: brežuljkast do 200 m nadmorske visine, brdovit
od 200-1000 m, gorovit (planinski) iznad 1000 m" (Kovače
v i ć, Zagreb, 1995).


"Planine. Planinsko područje (reljef iznad 500 m aps. visine)...
Najrasprostranjenija su tzv. sredogorja (500-1500 m)...
Visokoplaninsko područje (iznad 1500 m)"... (Prcić , Zagreb,
1997, s. 268).


"planinsko područje (teren iznad 500 m apsolutne visine".
..(B u 1 j a t & P r c i ć , Zagreb, 1997., s. 345)... (p. bilj. F).