DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 28 <-- 28 --> PDF |
S. Bertović: RELJEF I NJEGOVA PROSTORNA RAŠČLAMBA Šumarski list br. 11-12, CXXIII (1999), 543-563 Reljef- geomorfološke osobine vrste reljefnih oblika endogeni reljef T""** dinarski gorski hrptovi dinarski gorski masivi "otočni" gorski hrptovi "otočni ´gorski masivi t* mlađe potoline ^ strmei čela navlake važniji rasjedi padinski reljef HU M predgorske stepenice (pedimenti) riječni reljef O ^ mrtvaje riječne terase zzZ^. riječne plavine delte ^~Z riječne doline ledenjački reljef ""* w krnice, morene tipovi reljefa prema nastanku | vulkanski I J riječni (naplavne ravni) f } riječni (terasne nizine), I H i riječno-močvarni i i riječno-padinski (fluviodenudaeijski) krški i riječnokrški (fluviokrški) ledenjački (glacijalni) EZ3 lesne zaravni I I eolski I I polja u kršu Karta 4. Reljefne geomorfološke osobitosti u zapadnoj Hrvatskoj (po Bognaru, 1993., prilagođeni isječak). Karte 4. Relief und geomorphologisehe Eigentümlichkeiten im Westen Kroatiens (nach Bognar, 1993., angepaßter Ausschnitt). Neodrživa su različita shvaćanja o osnovnim reljefnim oblicima, pa bi ih trebalo stručno usuglasiti i jedinstveno definirati, bez obzira na njihovu daljnju znanstvenu, gospodarsku i praktičnu namjenu i uporabu. Za svrsishodniju ekološko-biološku raščlambu reljefa, apsolutne nadmorske visine nisu dovoljno realan oslonac. Uza svu svoju stalnost, one su često nepostojan bioekološki pokazatelj i razdjeljivač jer ovisno o vrlo utjecajnim ostalim reljefnim čimbenicima - razumljivo - vrlo variraju na pojedinom (si. 2, krt.5) ili udaljenijim lokalitetima unutar istih reljefnih oblika (objekata). Znakovit je i začuđujući propust, što se u gotovo svim reljefnim interpretacijama zanemaruje već odavno znanstveno dobro opisan i poznat biljni svijet, iako je šumska i ostala vegetacija istaknuti reljefni i zemljopisni čimbenik i - posebice u nas - najsigurniji u obi |