DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 29 <-- 29 --> PDF |
S. Bertović: RELJEF I NJEGOVA PROSTORNA RAŠČLAMBA Iježbi i omeđenju osnovnih reljefnih oblika, tj. nizina, brda, gora, a osobito pretplaninskih područja i planina. Uz neupitne geomorfološke opise, nadmorske visine i visinske zone sporne su neke dodatne geografskomorfološke oznake (npr. "dolinsko-planinski prostor, dolinsko-kotlinske udoline, brdsko-planinska ili planinsko- kotlinska područja" i slične generalizacije), jer se većinom ne mogu uskladiti s aktualnim opisima podneblja, tala, raslinstva i drugim znanstvenim, gospo Šumarski list br. 11-12. CXXII1( 1999). 543-563 darskim i praktičnim spoznajama (v. Šumarska enciklopedija, 3, str. 143) i namjenama. Spomenimo da su za jasnu predožbu terenskog obličja i njegovih značajki zorni i reljefni prerezi (profili), snimci i crteži kakve primjerice često rabe H or vat (1942, 1949, 1962), Glavač (1962), Bertović (1963, 1987, 1992), F. Kušan (1969), Reisigl & Keller (1987), A. Ž. Lovrić (1987) i mnogi drugi (si. 2 - 5, 8) istraživači. 3. RAZLIČITOST BRDA, GORE I PLANINE Der Unterschied zwischen dem Berg, Gebirge und dem Alpinengebirge Najuočljiviji pozitivni reljefni oblici Zemlje - uzvisine (isponi): brda, gore i planine te njihove mnoge jezične izvedenice - starodrevni su i česti općeniti nazivi u pučkoj predaji i pjesmama, u zemljopisnom imenovanju i kartografiji pa starijoj i novijoj hrvatskoj književnosti. Oni su važni razlikovni objekti u mnogim prirodoznanstvenim istraživanjima i opisima, u tehničkim i gospodarstvenim djelatnostima, športu, turizmu, vojsci itd. U novije vrijeme bregovi, a osobito gore i planine često se spominju u raznovrsnim udžbenicima, filmovima, stručno- popularnim RTV-emisijama, putopisima, publikacijama, slikarstvu, dnevnom tisku i ostalim oblicima javnoga priopćavanja, u općem i ekološkom odgoju. Osim vrlo ... vrlo rijetkih iznimaka, gotovo u svim spomenutim i ostalim slučajevima, opće imenice (apelative) gora i planina pogrešno se shvaća i rabi kao isto značnice (sinonime). Uzroci su tome različiti, npr.: narodna baština i jezična tradicija, strani uzori i nedostatak razlikovnih kriterija i definicija, nemar ili nepoznavanje odgovarajućih znanstvenih spoznaja, stilske varijacije pisaca, nerealno opravdavanje s tzv. općim i razgovornim jezikom, ali često i bolećiva sklonost uveličavanju stvarnih gora (a ponekad čak i brda) s naoko impresivnijim nazivom planina. Za potkrijepu opisanih navoda, ali i zbog objektivne isprike piscima, dajemo - iz najpoznatijih domaćih i stranih rječnika, atlasa, enciklopedija, leksikona i odgovarajućih publikacija - doslovne izvode i tumačenja koji su, po našem sudu, izvori i razlozi za ispremiješanost i pogrešan izbor medu nazivima brda, gora i planina u svim dosadašnjim slučajevima. Erćg, Coliis, is. monticulut, li. 2. Breg,ili kräyvodej alibregnadvodum,H#*, č.Iitus, oris. Appendix > or/t terr^ quam aqua. aUuit, labrum amnis. 3. Breg ali nafzip j ki vodu zaderfava, dafze n c razlejc , chttma , tis. 4. breg, kojega voda zafprihava , crej>idot inis. breg nad morlem> Littus ,om. v. Berdo. Bregovit, [D.] Bärdovit, Bärdafzt. Coliicofus, monticufofus > montofus, morttuofufy ayttm. Gora , planina. Mons^tis. 2 goravifžoka. (D.J varhovira, uzbardovira , mons cicdivisi mtmsfaßigiofuSi jugofitSi clival} fr&ctps, alius, &"praruptus, in elivum atcumimlw. 3. gora fz-tSrma, mom declivis. v. Sztermovit. & Montlcola. 2. Gore vcrhunecz, ill (D.) värh. Montis ju~ gum, ftcttmtn , tmttmtn^ calumtn , vcr~ lex^faßigium, fuptrciihtm tfnntitđ$ mentis. 3. vu gore rojen , montigwa , me. 4. vu gore fztojechi, Monticola-,^ Gortf podnos je. Montis raJ/ccs, Gori. /IrAei. 2. gon. v. Gore. Goncza. (D.) Bardafcze, glaWcza. MonticulusjixcoBs. v. Brefanyek. 2. Gocicza vinogradfzka. v. Promontorium. n. 2. Plannia. Alptiy mentts arJui, v. Gora. Y\iMi\ccz.Atonta*ntttmoTjtAtiifla%y*ton!icola Pianinfzki. Montatws. pianinfzki Bogh, Montitiut, Slikal. Belostenec, I.: Gazophylacium seu latino-illyricorum onomatum aerarium, seleetioribus synonimis, phraseologiis..., Zagreb 1740. (preslik). Bild 1. Belostenec I.: Gazophylacium scu latino-illyricorum onomatum aerarium, seleetioribus synonimis, phraseologiis..., Zagreb 1740. (Kopie). "GORA, /.´ mons; silva. - Riječ je praslavenska, isporedi stslov. gora, rus. opa, čes. hora hura pol. gora. -... a. mons, brdo. Ovo je starije značerie... b. silva, šuma; ovo je postalo od pređašnega značeha, i zamjeriuje ga često već od XIV vijeka"... (Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, JAZU; dio III.; Zagreb 1887-1911., str. 270, 271.). "PLANJNA f. gora obrasla šumom... Nalazi se i u drugim nekim slav. jezicima: u slov. i u bug. (s istim značehem), u pol. planina, (suha neplodna zemla) malorus. no.ionima {neplodno zemlište), ali u drugim indoevr. jezicima ne nalazi se riječi postanem i značenem srodnih."::. (Ibidem , dio X, Zagreb 1931, s. 3). "Berg m - (e) s, - e brdo n, brijeg m, gora, planina/! - Gebirge n - s, - gorje n, planina f, brdo ;/. - gebirgig adj. planinski, brdovit, gorovit. Gebirgigkeit / brdovitost, gorovi tost (-i)". (G. Šamšalović , Njemačko-hrvatski ili srpski rječnik, Zagreb 1960, s. 170 i 428). "Brdo, gora, n. mountain, mount - Brdovit, a. i adv. hilly - Bregovit, a. hilly, mountainous" (I. dio, s. 14/15). - "Gora, n. mount, mountain - Gorovit, a. montainous" (Ibid., s. 32). - "Planina, n. mountain" (Ibid., s. 108). - "Hill, n. brežuljak; brdašce; glavica; hum - Hillock, n. brdašce; oglavak" (II. dio, s. 66). -"Mount, n. planina; brdo; glavica-Mountain n. gora; a. gorski" (Ibid., s. 102)... (Standard Croatian- Englisch and Englisch-Croatian Dictionary, Pittsburgh Pa., ožujak 1917). U isticanju razlika reljefnih oblika nisu precizniji niti ostali poznati rječnici. Tako je moun´ tain, n., svaka zemljina uzvisina viša od brda (The Meriam-Wcbster Pocket Dictionary, New York 1949); Mountain, planina, gora, brdo (Dr |