DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 35 <-- 35 --> PDF |
S. Bertović: RELJEF I NJEGOVA PROSTORNA RAŠČLAMBA nih, a osobito novijih šumsko-tipoloških istraživanja i kartiranja (p. bilj. L). Na ozcmlju bivše SFRJ i nekih europskih krajeva, ti su kopneni reljefni pojasi: planinski (alpski, alpinski) pojas, pretplaninski (subalpski, subalpinski) pojas: s višim i nižim potpojasom, gorski (montanski) pojas: s višim (altimontanskim) i nižim (submontanskim) potpojasom, brdski, bregoviti (kolinski) pojas i ravnički, nizinski (planarni) pojas. Općenite prirodne značajke tih reljefnih pojasa (s potpojasima) i već opisanih reljefnih oblika (ibidem, str. 551) jednake su, ajoš neke osobitosti bit će istaknute u nastavku. Unutar prirodnih sustava i njihove hijerarhije (G1 a v a č 1999) - reljefne pojase može se shvaćati kao biogeografske regije, mega- i makroekosustave, koji su, uz ostalo, temeljne sastavnice krajobrazne ekologije (bioekologije). Površinska rasprostranjenost glavnih, u Hrvatskoj zastupljenih, reljefnih pojasa vidi se iz brojčanih podataka (tab. 2), a njihov prostorni raspored u radovima (Bertović 1993, Bertović & Lovrić 1987,1990, 1992, K1 e m e n č i ć 1993) i na priloženoj karti 7. Najveće površine u Hrvatskoj zapremaju brdski (oko 50%) i ravnički (oko 32%) reljefni pojasi, a to su naši životno optimalni, najnaseljeniji i gospodarski najvažniji kraje vi (p. bilj. M). Pojas Broj točaka s razmakom % km2 1,5 mm pretplaninski 130 3,21 1817,57 gorski 581 14,35 8123,09 brdski 2042 50,43 28549,67 ravnički 1296 32,01 18119,67 ukupno 4049 100,00 56610,00 Pojas % km2 pretplaninski 2,02 1817,57 gorski 9,04 8123,09 brdski 31,79 28549,67 ravnički 20,18 18119,67 more 36,97 33200,00 ukupno 100,00 89810,00 Tablica 2.Reljefni pojasi u odnosu na kopnenu i sveukupnu površinu R. Hrvatske (po Bertoviću). Tafel 2. Reliefzonen im Verhältnis zu die Kontinental- und Gesamtfläche der Republik Kroatien (nach Bertović). Većina svjetski koncipiranih klimskih razdioba, indeksa, čimbenika i sličnih pokazatelja podneblja, uz neke iznimke, pokazali su se preopćenitim za klimat Šumarski list br. II 12. CXXIII (I 9 sku obilježbu malenih područja (Margetić & Ber tovi ć 1983). Stoga smo tijekom naših fitocenološkobioklimatoloških istraživanja (Bertovi ć 1985, 1987, 1988, 1990. i dr.) ustanovili pojam bioklimat, shvaćen kao ... "prostorno definirano područje (lokalitet), s izraženim osobitostima podneblja (klimatskim tipom) i s određenim, toj klimi, prilagođenim vegetacijskim tipom (biljnon zajednicom)". U skladu s tim - pojedine reljefne pojase i potpojase dobro predstavljaju, njima analogno imenovani bioklimati - s njihovim neposredno uočljivim biocenoznim edifikatorima, primarnim zonalnim i intrazonalnim te ostalim sekundarnim fitocenozama - kako se razabire iz ovoga pojednostavnjenog prikaza, koji slijedi. Planinski (alpski, alpinski) reljefni pojas, bioklimat i raslinstvo; planinski (alpski, alpinski) bioklimat - sa zajednicama rudina, stjenjača, točilarki, snježanika (Arabidetalia alpinae, Elvno-Seslerietea i dr.), iznad gornje prirodne šumske granice. Pretplaninski (subalpinski) reljefni pojas, bioklimati i raslinstvo; viši pretplaninski (subalpinski) bioklimat- s klekovinom bora krivulja (Pinion mughi), vazdazelenim vrištinama (Rhododendro -Vacciniori), šikarama velelisne vrbe (Salicetum grandijoliae) i dr. niži pretplaninski (subalpinski) bioklimat - s pretplaninskim bukvinim šumama (Homogvno alpinae-Fagetum, Oreoherzogio-Fagetum i dr.) i zajednicama smreke (Vaeeinio Piceeion), borova munjike (Pinetum heldreiehii) i molike (Pinion peuces), ariša i dr. Gorski (montanski) reljefni pojas, bioklimati i raslinstvo; visokogorski (altimontanski) bioklimat - s prevladavajućim bukvo-jelinim šumama (CalaminthoAbieti- Fagetum, Luzulo-Abieti-Fagetum, Seslerio autumnalis-Abietetum, Oreoherzogio-Abietetum i dr.), gorskim fitocenozama smreke, običnog i crnoga bora. niskogorski (submontanski) bioklimat - s fitocenozama gotovo čistih bukovih šuma (Lamio orvalae- Fagetum, Luznlo-Fagion, Fagion moesiacae, Seslerio autumnalis-Fagetum i dr.) i ostale bjelogorice, ali vrlo rijetkim hrastom. Brdski (kolinski) reljefni pojas, bioklimati i raslinstvo; brdski (kolinski) kopneni bioklimati - s različitim šumama hrastova kitnjaka, bjeloduba, sladuna i cera (Querco-Carpinetum betuli s. 1., Tilio-Qitercetum dalechampii, Quercetum confertae-cerridis s. 1.) i dr. brdski (kolinski) primorski bioklimati submediteranski bioklimat, viši (hladniji) i niži (topliji) - s različitim asocijacijama hrastova medunca, sladuna, cera i kitnjaka; crnograba, bjelograba, crnoga bora (Orno-Ostiyetalia, Quercetalia pubescentis, Paliuro-Cotinetalia) i dr. 553 |