DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 48 <-- 48 --> PDF |
A. Frković: STRADANJE EUROPSKIH SMHĐ1H MEDVJEDA (Ursus arclos) U GORSKOJ HRVATSKOJ ... Šumarski list hr. II 12, C´XXIII (l´JW). 565-572 darskih osnova. Prosječan redovni godišnji odstrjel ne prelazi 20 medvjeda i ne ugrožava populaciju medvjeda. Dodatnu smrtnost medvjeda u mirnodopskom razdoblju izazivao je promet te dijelom ilegalni lov. Agresija -na Hrvatsku i obrambeni domovinski rat (1991 -1995) na njenom području nanijeli su goleme izravne ratne štete3. Jedna od specifičnih ratnih šteta u Hrvatskoj je narušenost lovnogospodarskog sustava, pod čime se podrazumijeva stradavanje divljači i razaranja staništa divljači (V r a t a r i ć 1994). Izravno je ratnim operacijama u Hrvatskoj bilo izloženo 52,9% lovišta (Raguž iGrubešić 1993). Od poznatih neposrednih uzroka smrtnosti kao pucanja na linijama bojišnice, premještanja trupa, namjernog ubijanja i dr. ističemo smrtnost od aktiviranja mina. Procjenjuje se daje tijekom rata u Hrvatskoj postavljeno 1 do 1,2 milijuna mina na površini od 6000 km2 (Vratarić i Kruša rovski 1999), od čega na medvjeđa staništa otpada oko 1200 krm (Slika 1). Samo na području Uprave šuma Gospić (Lika) pod minama se nalazi 871 km2 gospodarskih šuma(Vukcl ić 1999). Podatke o utjecaju prve predratne (1990) i dvije ratne godine (1991-1992) obrambenog domovinskog rata na divlje životinje u Hrvatskoj objavili su Miku ska (1993), Raguž iGrubešić (1993), Frković (1993) i H u b e r (1993). Procjene stradale divljači, pri kojoj je kao poseban problem istaknut pojačani krivolov, u pojedinim lovištima kretala se od 30 do 80% (Raguž iGrubešić 1993). Slika I. Smještaj područja Gorske Hrvatske unutar granica Republike Hrvatske (zatamnjeno) s ucrtanim pojasevima miniranim tijekom razdoblja domovinskog rata () Figure l.Map showing the Republic of Croatia with its Mountainous area (darken) with locations of belts with landmines () Svrha ovoga rada je prikazati smrtnost europskih smeđih medvjeda na području Gorske Hrvatske tijekom cijelog trajanja domovinskog rata (1991-1995) i prve godine poraća (1996). PODRUČJE ISTRAŽIVANJA Study area Prema Bognaru i sur. (1975) Gorska Hrvatska (Slika 1) kao reljefno najviše gorsko područje Hrvatske, sastoji se od dviju regija - znatno veće Like i prostorno manjeg Gorskog kotara. Tom području pripada i Ogulinsko-plaščanska udolina. Kao svojevrsna razdjelnica između primorske i unutrašnje Hrvatske bitne značajke tom prostoru daje velika šumovitost (70%) i nepostojanje većeg urbanog središta. 1 dok Gorski kotar predstavlja visoravan prosječne nadmorske visine 700-800 m s koje strši više vrhova od 1300 do 1500 m, u Lici dominira niz većih ili manjih kraških polja na 500-700 m visine okruženih visokim grebenima Velebita, Male Kapele i Ličke Plješevice. U odnosu na administrativno- teritorijalnu podjelu to je područje viših česti Županije Primorsko-goranske i Ličko-senjske, sjeveroistočnog dijela Zadarsko-kninske i jugozapadnog dijela Karlovačke županije, ukupne površine oko 6000 km2. Prema izvješću Državne komisije za popis i procjenu ratne štete izravna ratna šteta iznosi 37,1 milijardu USD (Nedjeljni Vjesnik LX: 18679 od 10. 10. 1999) Srednja siječanjska temperatura zraka, ovisno od nadmorske visine i udaljenosti od mora, kreće se od -2° do -5" C, a srednja srpanjska temperatura iznosi oko 18° C. Velika varijabilnost oborina bitna je značajka ovoga područja. Smještena na prijelazu između maritimnog i kontinentalnog utjecaja, godišnji prosjek oborina, u kojemu udio snijega iznosi 5-20%, kreće se od 1500 mm u nižim dijelovima Like do 3500 mm na Platku i Risnjaku u Gorskom kotaru. Prevladava vapnenačka i dolomitna podloga. Od tekučica ponornica značajnije su u Lici rijeka Gacka, Lika i Krbava, a u Gorskom kotaru Kupa. Tu se nalazi i više akumulacijskih jezera te hidrogeološki niz šireg izvora rijeke Korane poznata Plitvička jezera (Bogn a r i sur. 1975). U Gorskoj Hrvatskoj živi oko 150 000 žitelja u pretežito raštrkanim naseljima. Stanovništvo se poglavito bavi poljoprivredom i šumarstvom. U Lici je jače razvijeno ekstenzivno stočarstvo, posebice ovčarstvo. Uz vuka i risa od parnoprstaša prisutni su jelen (Cervus elaphus), srna {Capreolus capreolus), divokoza (Rupicapra rupicaprd) i divlja svinja (Sus scrofa). Zastupljene su i šumske koke te nešto sitne divljači (zec - Lepus europaeus). |