DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski lisl br. 11 12, CXXIII (1999), 523-531 UDK 630* 238 I 114.2 (Salix alba I.., Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) USPIJEVANJE KLONOVA BIJELE VRBE (Salix alba L.) U MJEŠOVITOJ KULTURI S CRNOM JOHOM (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) NA TRESETNO-GLEJNOM TIPU TLA U PODRAVINI* GROWTH OF WHITE WILLOW (Salix alba L.) CLONES IN MIXED PLANTATION WITH BLACK ALDER (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) ON THE PEAT-CLAY TYPE OF SOIL IN PODRAVINA (CROATIA) Davorin KAJBA1, Šaša BOGDAN1, Pavle VRATARIĆ2 SAŽETAK: Uzgoj slekcioniranih klonova bijele vrbe u asocijaciji s crnom johom, omogućava povećanje proizvodnje ukupne biomase, osigurava veću stabilnost ekosustava, uz mogućnost ostvarenja dva međuprihoda sječom bijele vrbe, s ciljem da se crna joha uzgaja kao glavna vrsta. Utjecaj crne johe na uspijevanje klonova bijele vrbe očituje se u smislu pozitivnih modifikacija u produkciji drvne mase do osme godine plantažne starosti. Broj klonova bijele vrbe s pozitivnim modifikacijama u mješovitim kulturama smanjuje se s povećanjem plantažne starosti, a kod plantažne starosti od 15 i 17 godina taj se utjecaj potpuno gubi. Crna joha osigurava bolji hranidbeni status klonova, povećava ukupni i hidrolizirajući dušik u tlu, kao i količinu dušika u biljkama uz znatno smanjenje učešća korovne vegetacije u mješovitoj kuturi. Ključne riječi: mješovita kultura, klonovi bijele vrbe, crna joha, modifikacije, fiksiranje dušika. UVOD - Introduction Tijekom posljednjih desetljeća intenzivnije se osniSelekcija stablastih vrba u Republici Hrvatskoj obavaju pokusi uzgoja mješovitih kultura listača, kao i li-vlja se glede različitih namjena, kao što je osnivanje stača i četinjača. Crna joha (Alnus glutinosa (L.) Gakultura na optimalnim staništima, osnivanje predkultuertn.) pripada vrstama šumskoga drveća koje posjeduju ra na marginalnim staništima zbog lakše obnove vrijedsposobnost fiksacije atmosferskog dušika, te pomoću nijih vrsta listača nizinskih šuma i za specijalne namjesvojih simbiotskih aktinomiceta na korijenovom sustane, kao što je proizvodnja biomase. Pokus mješovite vu pridonosi povećanju koncentracije dušika u tlu. Crkulture bijele vrbe i crne johe osnovan je kako bi se usna joha zbog toga kao leguminozna vrsta ima funkciju i tanovila njezina produkcijska sposobnost u odnosu na meliorativne vrste, te se često uzgaja u mješovitim asočistu kulturu bijele vrbe, odnosno crne johe. cijacijama s drugim vrstama šumskoga drveća. Cilj istraživanja bio je utvrđivanje utjecaja crne johe na produkciju različitih genotipova bijele vrbe u smislu pozitivnih modifikacija. Njezin je utjecaj determiniran s učinkom johe fiksiranog dušika na rast bijele vrbe, kao i kroz selekciju genotipova s najboljom sposobnošću konverzije dostupnog dušika. Povećanje dušika u * Rad je izlagan na International Poplar Symposiumu II/IUFRO u tlu u dosadašnjim istraživanjima odrazilo se i u povolj Orleansu, (Francuska), održanom od 12. - 17. rujna 1999. godine 1 Doc. dr. se., Davorin Kajba i Šaša Bogdan, dipl. inž., Šumarski nijoj ishrani bijele vrbe dušikom, te smanjenjem korofakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska vne vegetacije u dijelu pokusa mješovite kulture bijele mr. se., Pavle Vratarie, Uprava šuma Osijek, 31000 Osijek, vrbe s crnom johom. Hrvatska 523 |