DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 58     <-- 58 -->        PDF

/,. Lisjak: OPTIMALNO ISKORIŠTENJE DRVNE MASE U EKSPLOATACIJI ŠUMA Šumarski list br. II 12. t XXIII (1999), 573-580


oblovine u ukupnoj masi izrađenih sortimenata (1989.50,35%, a 1998. samo 34,91%).


n


B9.gcd. HtfAC 9t.gtxL 92.god. 93.god. 9J.g(*t 95.gcd 9S.Scrf 91.go& 9H.god


Ako i ne analiziramo strukturu etata (tu će vjerojatno
reagirati uređivači-potrajnost prihoda i dr.) ostaje sljedeće
pitanje: zašto etat naših šuma, u koje smo, kako se
zaklinjemo, uložili maksimalnu stručnost i znanja, daju
svake godine sve lošiju strukturu drvnih sortimenata?


Jedan od razloga vjerojatno možemo tražiti u činjenici
što naši djelatnici nisu stimulirani za izradu vrednijih
sortimenata. U sustavu plaćanja za izradu i
izvoz veće su cijene za višemetricu nego za tehničku
oblovinu!? Da bi se izbjegao prigovor ili reklamaci


Slika 6. Proizvodnja sortimenata za
mehaničku i kemijsku preradu
u odnosu na ogrijev


Figure 6 The production of assortments
for mechanical and
chemical processing in relation
to fuclwood


Udio najvrednijih sortimenata (F, L) od 6% 1989.
pao je na samo 2% 1998. godine.


BSAMOIZR


OGRI.JKV
ICELULOZA´


ORUD.DRV.


BTAN.OBL.


IPIL.TR.


Slika 5. Struktura drvnih sortimenata
I FURNIR za 10 godina
Figure 5 The slrueture of wood assortments
tor the 10-year period


ja preuzimača, bezbolnije je i isplativije, da "komad"
završi u višemetrici nego li obratno!?


Iz grafikona (si. br. 6) je vidljivo daje 1989. godine
od 172.000 m3 proizvedenih sortimenata preko 90% bilo
za mehaničku i kemijsku preradu, a manje od 10%
(9,64) za ogrijev. Taj odnos drastično je poremećen posljednjih
10 godina, da bi u 1997. godini ukupna količina
drveta, koja završava u ogrijevu, osjetno nadmašila
količinu proizvedenih sortimenata za mehaničku i kemijsku
preradu (52% : 48%).


@ mehanička+kemijska prerada


ogrijev+samoizrada


Po grafičkom prikazu (si. br. 7) može se pratiti pad tisuće m3 1989., na 76 tisuća m3 1998., što čini 44% od
proizvodnje drvnih sortimenata u režiji šumarija sa 172 proizvodnje 1989. godine, odnosno skoro za 100 tisuća