DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Z. Lisjak: OPTIMALNO ISKORIŠTENJE DRVNE MASE U EKSPLOATACIJI ŠUMA Šumarski list br. II 12, C XXIII (1999), 573-580 m3 manje. Uz pad proizvodnje ogrijeva opada i gotovo prestaje prodaja već spomenute klasične leževine koja, uz ponuđenu ´samoizradu", postaje nezanimljiva. Samoizrada premašuje posljednjih godina trećinu ukupne proizvodnje. Pogledamo li ponovo kako opada proizvodnja tehničkih sortimenata, nužno se nameće sumnja je li samoizrada pod dovoljnom kontrolom? Ne završavaju li možda i tehnički sortimenti u ogrijevu? Smatra se prevelikim sitničarenjem inzistiranje na izdvajanju tehničkih sortimenata, te uvjetovanje da se kao takvi izvezu na cestu i prikupljaju na pomoćno ili glavno stovarište. D "LEZEVINA" D "SAMOIZRADA" "REŽIJA" Slika 7. Vlastita proizvodnja, samoizrada i ležcvina u razdoblju od 1989- 1998. g. Figure 7 Private production, "do-ityourself system - local people themselves make wood from felled trees and slashing in the period 1989- 1998 ngod. Sftjmi 91.s MOGUĆA RJEŠENJA Prema State of World´s Forests, 1997., FAO - dr. sci. Joso Gračan - Stanje svjetskih šuma 1997. S. L. 9-10/1998. u svijetu potrošnja drva raste. Bilježi se napredak u tehnologiji prerade, te korištenje tanjih i manje kvalitetnih sortimenata. Oko 90% ogrijevnog drva koristi se u zemljama u razvoju, a samo 10% u razvijenim zemljama. Nasuprot tomu, razvijene zemlje od ukupne proizvodnje oblog drva koriste 72%, a zemlje u razvoju 28%. Očekuje se da će se trend povećanja potrošnje drva u svijetu, posebice nakon 2000. godine, još i povećati. Uz drvo se spominje i 150 ostalih šumskih proizvoda koji se u posljednje vrijeme pojavljuju na tržištu. 1997. godine Vlada Republike Hrvatske pokrenula je nacionalni program korištenja energije biomase pod nazivom BIOEN. Program se temelji na praktičnim isku - Possible solutions stvima zemalja Europske unije, koji s uspjehom provode takve programe. Kod nas ga vode stručnjaci Energetskog instituta "Hrvoje Požar" iz Zagreba. Cilj je istražiti mogućnosti i stvoriti uvjete za proizvodnju energije iz biomase i otpada. Misli se na ogrijevno drvo, drvni otpad, poljoprivredne ostatke (slamu i si.), koje se sirovine u Hrvatskoj, kao zemlji s bitnim šumskim i poljoprivrednim potencijalom, mogu kontinuirano osigurati, a za sada nisu adekvatno iskorištene. Po svemu sudeći, najznačajniji izvor bit će upravo šumska biomasa. No, radi se o programu dugoročnog karaktera, jer se planira u razdoblju 2000/2030 godine, pa je rješenje sadašnjeg problema još prilično daleko. U mogućnosti mehaničkog usitnjavanja i daljeg mehaničkog i kemijskog korištenje u procesima proizvodnje ploča i celuloze ne bismo ulazili. Planirana izgrad nja niza tvornica iverica, Tablica2. Pregled broja kapaciteta pilana (godišnji prorez trupaca u dvije smjene) u Hrvatskoj u vlaknatica i celuloze neće 1974. godini. biti realizirana u skoroj bu Table 2 A survey of sawmill capacity (annual logs processed in tw o shifts) in Croatia in 1974. dućnosti. I tu je vjerojatno Veličina pilane (Sawmills) Vrlo velike (Very big) Velike (Big) Srednje (Medium) Male (Small) Vrlo male (Very small) Ukupno (All sawmills) Godišnji kapacitet Broj pilana pobijedio uvoz. (Yearly capacity) (Number of sawmills) Poznato je pak da u HrPreko (Over) 50.000 m3 8 vatskoj postoji višak pilans 25.000 -50.000 m3 27 kih kapaciteta (od malih pilana do industrijskih pogo10.000- 25.000 m3 18 na). Na tržištu se pojavljuju i 5.000-10.000 m3 15 "portabl" pilane, pokretna Ispod (Under) 5.000 m3 449 postrojenja koja je čak mo517 guće seliti i osobnim automobilom. Brežnjak, M. (1993)- Prema podacima (Data): Milinović, I. |