DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 66 <-- 66 --> PDF |
lie: MAKEDONSKI HRAST Querem trojana Wchb (Quercus macedonica A.P.C.) U DALMAT. ZAGORI Šumarski list hr. II 12, CXXIIl (1999), 581-586 Slika 10. U nižim predjelima lokaliteta Brižinc makedonski hrast javlja se kao niska šuma - panjača dobro izbojne snage Figure 10 In lower areas of Brižine, Macedonian oak occurs in the form of a low forest - coppice of good shooting vigour (Foto: IvanTolić) Plod (žir) je krupan, sazrijeva u drugoj godini u listopadu. Dužina mu znatno varira, a najčešća je oko 30 mm dok debljina iznosi oko 20 mm; do polovice je u kupuli. Kupula nema stapke. Ljuske na bazi kupule su jajolike i uz kupulu priljubljene, a u sredini kupule streličaste i kukasto unatrag savijene. Na rubu kupule uspravljene su i nešto prema žiru savijene (si. 13). Makedonski hrast je jednodomna, anemofilna, kserotermofilna, fotofilna i kalcifilna vrsta. Ima veliku izbojnu snagu (si. 14). Razmnožava se sjemenom. Ima središnji korijen i dobro razvijeno bočno korijenje. Drvo je jedričavo i krupno - prstenasto-porozno. Bijel je široka i žućkastobijela, a srž žućkastosmeđa. Drvo je teško, vrlo tvrdo, čvrsto i trajno; upotrebljivo za građu i ogrijev. Makedonski hrast dobro podnosi toplije terene submediteranskog područja. Kao reliktno tercijalna vrsta zadržava se u refugijalnim nalazištima i disjunktnim arealima. Karakteristično je da se sva rastavljena područja toga hrasta nalaze unutar klimatogene šume bijeloga graba. Najčešće dolazi u čistim sastojinama u obliku niskih šuma, a na zaklonjenim manjim lokalitetima s povoljnijim staništnim uvjetima, javlja se u obliku visokih šuma, gdje su mu stabla visoka i preko 20 m (si. 15). Pojavljuje se s elementima hrasta medunca, duba (si. 16), cera te bijelog graba. Česta su pojedinačna starija soliterna stabla. Slika 11. Daje lokalitet Brižinc stanište i hrasta duba svjedoče i ova tri "starca" - Quercus virgilianea, koji zauzima nešto niže terene Figure 11 These three "oldies" - Quercus virgilianea in lower ter rain testify to the fact that the locality of Brižinc is a home to this species, too (Foto: IvanTolić) Rasprostranjen je na tri veća dijela: hercegovačkodalmatinskom, crnogorsko-skadarskom i makedonskometohijskom, među kojima postoji florno-genetska povezanost, ali i određene razlike u zastupljenosti flornih elemenata. Penje se u submediteran od 200 do 800 m nadmorske visine, a na južnim ekspozicijama i do 1000 m visine. Najbolje stanište nalazi u prosjeku između 200 i 500 m. Opća rasprostranjenost mu je zapadni dio Balkana, jugoistočni dio Apeninskog poluotoka i sjeverozapad Male Azije, šume makedonskog hrasta bogate su biljnim vrstama u svim slojevima. U sloju drveća pored hrasta nalaze se: Quercus pubescens, Q. virgilina, Q. ceriš, Fraxinus ornus, Carpinus orientalis, Ostrya carpinifolia, Sorbus aria, Acer obtusatum, Pistacia terebinthus, Acer monspessulanum, u sloju grmlja: Cornus mas, Berberis vulgaris, Coronila emeroides, Cotoneaster tomentosa, Rhaminus tinetoria, u sloju prizemne flore: Geranium sanguinem, Polygonatum officinale, Inula ensifolia, Teucrium chamacdrys, Corex humilis, Seslero autumnalis, Carthamus lanatus, Asparagus acutifolius, Cyclamen europaeum, Ruscus aculeatus, Viola sp. i dr. NALAZIŠTE MAKEDONSKOG HRASTA U DALMATINSKOJ ZAGORI The site Macedonian oak in Dalmatinska Zagora Jedno od nalazišta makedonskog hrasta unutar hercegovačkog - dalmatinskog dijela, je na području dalmatinskog submediterana, na području Šumarije Split u gospodarskoj jedinici "Biluša", odjel 21b. To je šumski predjel Brižine kod zaseoka Parčine. Rasprostranjen je na nadmorskoj visini od 375 do 450 m. Teren je u nižim dijelovima strm, a u višim predjelima blago nagnut, južna i jugoistočna ekspozicija. Matična podloga tla ili litosfera sastoji se od vapnenca, većinom od čvrstog kamena. Vapnenac i u nižim dijelovima izbija na površinu, i unutar okomito postavljenih gromada nalaze se škrape s plitkim, do srednje dubokim |