DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 68     <-- 68 -->        PDF

I. Tolić: MAKEDONSKI HRAST Querem troja Webb (Quercus macedonica A.D.C.) U DALMAT. ZAGORI Šumarski list br. II 12, CXXIII (1999), 5X1-5X6
cijski listinac nalazi u tragovima. Na ogoljelim površinama
javlja se juniperus oxycedrus i Helichrysum angustifolium
(si. 19).


Lokalitet makedonskog hrasta nalazi se sjeverozapadno
od Splita u Dalmatinskoj zagori. Pripada mediteranskoj
regiji submediteranske vegetacijske zone
termofilnih listopadnih šuma. Prema Köppenovoj klasifikaciji,
šire područje spomenutog lokaliteta (zaleđe
Splita) svrstano je u "Cfsax" tip klime koju karakteriziraju
vruća ljeta sa srednjom mjesečnom temperaturom
iznad 22° C, blage zime sa srednjom godišnjom temperaturom
13° C. Područje obiluje padalinama (oko 1200
mm). Padalina je najmanje tijekom vrućih ljetnih mjeseci
(srpanj i kolovoz), a najviše tijekom ranog proljeća
do lipnja, te razdoblja listopad-studeni. Ta dva klimatska
čimbenika daju osobito obilježje biljnom svijetu toga
područja, pa su uz geološko-pedološku podlogu
stvoreni uvjeti za raznolikost i brojnost biljnih vrsta.


Klimatogena šuma bijelog graba u submediteranu
Dalmatinske zagore zauzima znatne površine sa širo


ZAKLJUČAK


Bogatstvo vaskularnih biljnih vrsta u Hrvatskoj
uvjetovano klimatskim, geološkim i pedološkim raznolikostima,
potvrđuje i nalazište makedonskog hrasta u
Dalmatinskoj zagori. Najveći dio Dalmacije zauzima
vegetacijsko područje hrasta medunca, duba i bijeloga
graba, u kojemu je na svome zaklonitom području ostao
i makedonski hrast. Rasprostranjenost i opstanak bilj


LITERATURA


Giperborej ski, B., Marković, S.: 1952. "Den


drologija"
Herman , J. 1971.: "Šumarska dendrologija",Zagreb
Stefano vi ć, V. 1977.: "Fitocenologija sa pregledom


šumskih fitocenoza Jugoslavije" Sarajevo


kim flornim sastavom. Unutar te šume, na užem lokalitetu,
zadržao se makedonski hrast, koji s bogatstvom
biljnih vrsta tvori posebnu biljnu zajednicu - lokalitet
Brižine.


Na tom lokalitetu pored makedonskog hrasta nalaze
se: Querem virgilianea, Carpinus orientalis, Pistaeia
terebinthus, (Quercus ceriš je na susjednom istočnom
lokalitetu), Cornus mas, Colutea arborescens, Juniperus
oxycedrus, Rosa canina, Paliiirus aculeatus, Caluna
vulgaris, Hedera helix, Ruscus aculeatus, Asparagus
acutiföliiis, Rubus fruticosus, Helichrysum angustifolium,
Saturea montana, Cyclamen europaeum, Viola
sp., Teucrium sp. i dr..


Sastojina makedonskog hrasta na opisanom lokalitetu
glede površine i kakvoće drvne mase, nema značajnu
izravnu gospodarsku vrijednost, ali njene neizravne
- općekorisne funkcije mogu se višestruko vrednovati.
Ta šuma je posebno vrijedno nalazište za šumarsku
znanost, stoga joj je prijeko potrebno posvetiti veću
skrb i zaštitu.


- Conclusion
nih vrsta ne ovisi o čovjeku, ali čovjek svojim zahvatima
može narušiti njihovu strukturu. Stoga je nužno nalazište
makedonskog hrasta - Brižine znanstveno obraditi
i poduzeti mjere zaštite i unaprijedenja postojeće
vegetacije. Treba ispitati i mogućnost (od autoktonog
sjemena - žira) podizanja novih površina toga hrasta na
području submediterana Hrvatske.


References


Š i 1 i ć, Č. 1973.: "Atlas drveća i grmlja" Sarajevo
Rauš, Đ., Trinajstić, I., Vukelić, J., Medve


dović, J.: 1992. "Biljni svijet hrvatskih šuma


Šume u Hrvatskoj"


SUMMARY: In the author´s estimate, it is of utmost importance to describe
Macedonian oak (´Quercus trojana) as a relict tertiary species preserved in
refugium sites of Dalmatinska Zagora in the locality of Brzine.


Apart from its distribution area, the author also highlights the morphological-
biological and ecological properties of Macedonian oak, as well as the
site conditions in Brzine. He focuses on this locality, which has not been previously
described in specialist literature, and classifies this area into a special
forest association - the forest of Macedonian oak - Quercetum trojanae.


Key words: Macedonian oak, relict, tertiary, refugium, disjunct, plant
community, floral elements, Dalmatinska Zagora, Biluša, Parčine, Brižine.