DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 83 <-- 83 --> PDF |
nom studiju i uporabi znanja. Pohvalu zaslužuje i zato što teži prikazati sve mogućnosti ovodobne informatičke tehnologije koje se nude u pripremi proizvodnje. Udžbenik obraduje najsloženije metode tehnike i pristupe pri vođenju proizvodnje, zato ga ne preporučam samo studentima, koristio bi također ambicioznim i u budućnosti usmjerenim strukovnjacima iz prakse, jer bez temeljnih znanja na tom području već danas, a budućnost je tu, ne možemo predstaviti učinkovitu proizvodnju. Udžbenik je obogatio znanja iz područja upravljanja proizvodnjom posebno u preradi drva i proizvodnji namještaja. Udžbenik sadrži popis literature s 95 navoda priznatih domaćih i stranih autora na području obrađene problematike; popis korištenih simbola i 97 simbola s njihovim značenjem; imenski pojmovnik s 39 pojmova koji se javljaju u radu; rječnik pojmova sa 43 pobliže objašnjena pojma koji se javljaju u radu. Rukopis su recenzirali prof. dr. sc. Mladen Figuri ć sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Nikola Sakić sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje i prof. dr. sc. Franc Bizjak sa Biotehničkog fakulteta, Odsjeka za drvnu industriju ljubljanskog Sveučilišta. Udžbenik je prihvaćen i kao obvezna literatura studenata Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Od tehničkih podataka o opremi knjige treba spomenuti format 240 x 190 mm, knjiga ima 296 stranica, 6 tablica i 168 slika. Tiskana je na bezdrvnom papiru i neotrovnim bojama. Naslovnicu knjige oblikovala je diplomirana dizajnerica Zrinka T k a 1 e c . Prof. dr. sc. Mladen Figurić Autor zahvaljuje svim sponzorima na razumijevanju i financijskoj potpori kojom su pridonijeli da ovaj udžbenik bude tiskan. Cijena knjige je 100 kuna. Knjiga se za sada može naručiti samo kod autora, doc. dr. Tomislava Grladinovića, Šumarski fakultet, Svetošimunska25, 10 000 Zagreb i to: - telefonom 01/ 2352 - 555, 01/ 235 - 24-51 - pismenom narudžbom. MONTI E BOSCHI (talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na šume i planinski okoliš) Iz broja 5, rujan-listopad 1999. dajemo osvrt na sljedeće priloge: Bonsembiante M, Merlo M.: Planina i agrarna politika Europske unije: problemi i pogodnosti u svjetlu 2000. g. Posljednjih godina sve je intenzivnija polarizacija agrikulture koja se očituje u intenzivnom razvoju u nizinama i zastoju u planinama i širokoj zoni brežuljaka, što često završava napuštanjem malih ruralnih posjeda. Razlog tomu je ekonomske prirode, jer su proizvodni troškovi poljoprivrednih i šumarskih proizvoda u planini znatno veći. Kao primjer autor navodi stanje agrikulture u Zajednici nacionalnog parka Dolomiti-Bclluno. Na ovom području prevladavaju mala seoska gospodarstva, koja u posjedu imaju pašnjake i šume. Skupa proizvodnja u planinskim uvjetima ne može konkurirati na tržištu proizvodima iz organiziranih gospodarstava, koja rade u znatno povoljnijim uvjetima i bliže tržištu. Ovo se posebice odnosi na mlijeko i mliječne proizvode. Ostale komponente u vidu raznih turističkih usluga nisu dovoljno izražene, da bi bitno utjecale na uspješ nost vođenja seoskih imanja u planinskim uvjetima. Podrška "ekološkoj" proizvodnji je često samo deklarativna, a agrarna politika Europske zajednice također zanemaruje interese planine i podupire snažnu proizvodnju u povoljnim ekonomskim uvjetima. Naglašene su pogodnosti, ali i opasnosti, koje može donijeti 2000. godina u primjeni "uvjetovane podrške", koja je predviđena programom "Poticaj razvoju rurala", a s oprezom su evidentirane i "nepažnje" koje su se događale i prije u administraciji talijanske poljoprivrede i šumarstva. Prosperi F.: Bijeli bor (Pinus silvestris L.) u Langama: analiza staništa i prijedlozi za uzgojne zahvate. Cilj ovoga članka je prikazati aktualno stanje populacije bijelog bora u šumama Langa u južnom dijelu regije Piemonte - sjeverozapadna Italija. Ova vrsta je vrlo raširena u šumama Langa i to nekada u čistim kulturama, a danas uglavnom u cenozama s ostalim šumskim vrstama. To je brežuljkasto područje površine oko 1300 km-, na nadmorskoj visini od 140 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 84 <-- 84 --> PDF |
900 m. Tlo je pjeskovito, vapneno, skeletno, propusno i siromašno organskim tvarima. Klima je submediteranska, s toplim i sušnim ljetima (god. oborine 778 mm). Bijeli bor pojavljuje se u dvije osnovne biološke skupine: prva, više zastupljena, sastoji se od hrasta medunca, cera kestena, crnog jasena i sporadično bijelog bora; druga, manje zastupljena skupina, gdje je veliko učešće bijelog bora, s manje zastupljenim hrastovima (Q. pubescens, Q. cerris) i crnim jasenom u dominantnoj etaži. U zoni grmova nalase se klasične termofilne i ksilofilne vrste. Bijeli bor posjeduje veliku mogućnost proizvodnje i raznošenja sjemena, ali se uspijeva obnavljati samo tamo gdje tlo nije previše zatravljeno i gdje je konkurencija ostalih vrsta manja. Obnova je otežana i zbog produženih turnusa sječa listača, što uzrokuje zasjenu i pokrivenost tla nedozrelim humusom. Pojačana obnova bijeloga bora evidentirana je samo na opožarenim površinama, na rubovima prosječenih trasa šumskih cesta, te na napuštenim poljoprivrednim površinama. Nakon detaljnih istraživanja za uspješnu obnovu borovih sastojina predložene su sljedeće mjere: gola sječa u krugovima ne većim od 500 m2 grupimična sječa u većim sastojinama - rubna sječa usvajanje turnusa sječa od 50 godina prorjcde bazirati na intenzitietu 30-40% upotreba bijelog bora za pošumljavanje degradiranih i napuštenih površina. Bernabel M., Piutti E.: Odnos bjelika - srž kod trupaca smreke (Picea abies Karst) u Trentinu Po definiciji G iordana (1984 g) bjelika je ona zona ksilema u kojoj su prisutne žive stanice parenhima. U njoj, a pogotovo u vanjskom dijelu, odvija se uzlazni tok limfe. U srži naprotiv nema živih stanica. U ovom se prikazu pod terminom bjelika smatra samo onaj dio ksilema, koji ima proizvodnu funkciju, a ostali dio smatra se srži (talijanski -durame). Predmet ispitivanja je učešće bjelike i srži u trupcima smreka Trentina u fazi biološke zrelosti. Tako bjelika u visini od 1,30 m zauzima 1/3 polumjera ili u prosjeku 7,3 cm, što iznosi oko 50% površine presjeka. Bjelika je veća kod stabala s bržim debljinskim rastom. Učešće bjelike se prema vrhu stabla vrlo blago smanjuje, dok srž ima tendenciju sužavanja poprimajući oblik stošca. Vizuelno razlikovanje bjelike i srži često je moguće samo kod svježih stabala. Omjer učešća bjelike i srži utječe na tehnička svojstva drveta, uporabu i trajnost te mogućnost kvalitetne impregnacije. Šumska filatelija Boggia L.: Brazil - Velelisni mahagoni (L´acajon grande fenille) U sklopu svjetskog dana ambijenta u 1997. g. Brazilske pošte izdale su dvije poštanske marke posvećene fauni i flori Amazone. Na jednoj je prikazana riba (Arapaima gigas), a na drugoj brazilski mahagoni (Swietania tnacrophyllaking iz porodice Metiaceae), poznat pod imenom L´acajon grande fenille. Ova je vrsta intenzivno proučavana zbog izuzetne važnosti s biološkog i komercijalnog gledišta. Posljednjih 15 godina zbog velikih sječa znatno se smanjuju površine i drvna masa, tim više stoje prirodna obnova vrlo otežana. Nedostaje također, usuglašenost stručnjaka u svezi s prirodnim resprostranjenjem i obnovom. Predlaže se sačuvati prirodne šume i ostaviti im funkciju proizvodnje sjemena (banka sjemena), a drvo - poznati mahagoni proizvoditi izvan zone autoktonih tropskih šuma. U istom članku navodi se daje (podaci FAO) ukupna površina teritorija Brazila 845,651.000 ha, od čega na šumske površine otpada 551,199.000 ha (uglavnom prirodnih), što je oko 65% površine. U razdoblju od 1990. do 1995. je posječeno 12.772 ha ili 2.254 ha godišnje. Uz veliki porast stanovništva ovo upozorava na početak ekoloških problema brazilskog amazonskog prostora. Brazilski mahagoni u svakom slučaju predstavlja jednu od najvažnijih šumskih vrsta područja Amazone s biološkog i ekonomskog gledišta i zaslužuje ovu poštansku marku, koja u pozadini ima cijelo stablo mahagonija, a u prednjem planu list i plod. Kao filatelijska posebnost u Latinskom imenu S. macrophylla nedostaje slovo "h". P u g 1 i s i S, G e n t i 1 e F.: Šumsko i vodno uređenje i prirodna obnova udoline Andrisani a Timmari (Matera) U razdoblju od 1950-57. g. konstruirana je brana radi regulacije toka rijeke Bradano, blizu grada Makere u južnoj Italiji. Brana je konstruirana u predjelu gdje se rijeka nakon usijecanja kroz glinasti teren sužava, probijajući vapnene stijene kroz tijesnac "Stretta di S. Giuliano". Ovo ime nosi i brana, koja tvori akumulaciju od 107 x IO6 m3 vode. Prije i poslije konstrukcije ove brane poduzimane su mjere za smirivanje erozivnih procesa, koji su donosili više od 2 x 10´´ m3 naplavnog materijala. U tu svrhu poduzimane su razne mjere regulacije tokova rijeke Bradano i njenih pritoka. Okolica ovog bazena bila je do oko 1880. g. pokrivena šumom, ali je tada izvršena sječa s izuzećem uskih pojasa duž toka rijeke, koji su kasnije devastirani požarem ili pretvoreni u pašnjake. Zbog ovakvog stanja odlučeno je da se poduzmu radi |