DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 85 <-- 85 --> PDF |
kalne mjere na regulaciji vodenih tokova i obnovi šumskih pojaseva oko njih. Pored niza tehničkih zahvata kao što su drenaža, drvene barijere, opkop i jarak u zoni brežuljka Timmari, pošumljeno je tijekom 1970. g. oko 2000 ha. U ovom članku predstavljena je analiza intervencije vodno-šumskog uređenja udoline Andrisani rađenih na bazi raznih ekspertiza u Područnom šumskom inspektoratu iz Matere. Rezultati su bili pozitivni, jer je omogućen ponovni biološki razvoj, povezan s vodno-šumskim uređenjem. Obavljena su vrlo detaljna istraživanja klimatskih čimbenika za razdoblje od 1921 -1984. g., s podacima o količini oborine, godišnjim i mjesečnim temperaturama, te temperaturnim ekstremima (oborine 577-728 mm god, temperature prosječno 15,1°C, najniža u siječnju 6,3°C, najviša u kolovozu 24,9°C). Ispitana su geološka obilježja sliva rijeke Bradano, sve do ušća u zaljev Taranto, gdje se taloži u plitkom moru riječni nanos sa Apenina. Istraživanje na podučju hidrografije i erozivnih procesa daju solidnu osnovu za poduzimanje potrebnih zahvata za uređenje sliva. Planovi za obnovu vegetacije baziraju na postojećim vrstama i unošenju nekih novih da se što prije postigne pokrivenost terena. Vodno uređenje sastoji se od zemljanih brana, zabetoniranim "centralnim preljevom" na trima lijevim pri tocima. Na glavnom toku predviđene su brane od drvenih konstrukcija, a između njih brane od pletera. U donjem toku i na lijevoj pritoci konstruirane su brane sa žicanim gajbama ispunjene kamenom. Brane od drvenih konstrukcija (6 kom) sačinjene su od 6 kom. kestenovih stupova promjera 15-18 cm i visokih 1,25 m u razmaku od 1 m, na koji je stavljeno 10 kom. trupaca vezanih žicom. Za brane od pletera korišteni su kestenovi kolci debljine 8-15 cm, visoki 1 m, a upleteni savitljivim granama tamarisa. Na glavnom toku i lijevoj pritoci konstruirano je 5 brana sa žicanim gajbama i kamenim ispunama, koje su u dobrom stanju, ali ih treba često čistiti od granja i ostalih naplavina. U donjem toku konstruirano je daljnjih 8 brana od žicanih gajba i kamenih ispuna. Ovakvo vodno uređenje omogućilo je bržu prirodnu obnovu autoktonih vrsta, jer je erozija smanjena. Pored ove spontane obnove, predviđena je sadnja oko 2.500 sadnica po ha raznih vrsta. Kao vrste predložene su: alepski bor, čempres, arizonski čempres, atlantski cedar, eukaliptus, bagrem, primorski bor, pinija i sibirski brijest (U. puniila L.). Ovakva "mješavina" je napravljena da bi se sa što više sigurnosti postigao cilj brze obnove vegetacije, a postiže se i estetski učinak u uređenju okoliša, koji će poprimiti stanje "novog ekosustava". Frane Grospić, dipl. inž. PRACE INSTYTUTU BADAWCZEGO LESNICTWA (Radovi Instituta za šumarska istraživanja) NR 878-883, Seria A, Warszawa 1999 Woreta, D.: Utjecaj sistemičnih insekticida u tlu na epigejske kukce iz porodice trčaka {Carabidae) Svrha je istraživanja bila utvrditi utjecaj granuliranih sistemičnih insekticida koji se primijenjuju u tlu, kao sto su Counter 5 G (terbufos), Furdan 5 GR (carbofuran) i Marshal SuSCon 10 CG (formulacija polaganog otpuštanja koja sadrži carbosulfan i koji se u tlu pretvara u carbofuran) na trčke koji žive na tlu. Insekticidi su se unosili u jame za vrijeme sadnje drveća radi zaštite od Učinaka zemljišnih štetnika. Odrasli oblici trčaka lovili su se pomoću Barberovih klopki postavljenih na tretiranim površinama. Kukci su skupljani 1, 2, 3, 4 i 5 mjeseci nakon tretiranja te su brojani, vagani i grupirani prema vrstama. Može se zaključiti da istraživani insekticidi nisu signifikantno smanjili broj trčaka i njihovu biomasu u čitavom istraživačkom razdoblju. Dobrowolski, M.: Dinamika brojnosti populacije borove stjenice Aradus cinnamomeus (Panz.) u mladim borovim sastojinama na području uprava šuma Skierniewice i Pulawy Prikazani su rezultati trogodišnjih istraživanja dinamike populacije borove stjenice u jednoj mladoj šumi bijelog bora. Sva su se opažanja bilježila dva puta godišnje u dvjema pokusnim sastojinama. U svakoj od njih uvijek je odabrano 50 stabala s kojih su skupljane stjenice uhvaćene na lovnim prstenovima prethodno postavljenim na deblima. Vodilo se računa o tome jesu li stabla na rubu ili u unutrašnjosti sastojine. Zabilježene su velike razlike u gustoći populacije u različitim razvojnim stadijima jedne generacije. To je možda bio razlog za potejenjivanje opasnosti od tog štetnika na kori stabala u borovim sastojinama. Jankowski, W., Jan son, L.: Sadržaj lipida, kiselinski broj i optimalna vlaga smrekinih sjemenki kod dugotrajnog uskladištenja Svrha je studije bila provjeriti je li statistički opravdana ovisnost između klijavosti i sadržaja lipida ili degradacije kod dugotrajnog uskladištenja smrekina sjemena. Istraživana je energija klijavosti sjemena, izloženog vakuum-dehidraciji. |