DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 92 <-- 92 --> PDF |
UMIROVLJENI ZNANSTVENICI Prof. dr. sc. ŠIME MEŠTROVIĆ Dr. se. Šime Meštrović redoviti sveučilišni profesor, rođen je na otoku Drvenik Veli, općina Trogir. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu 1945. godine, nižu gimnaziju u Splitu 1948. godine, a srednju šumarsku školu u Splitu 1952. godine. Šime Meštrović je upisao šumarski fakultet točno prije 45 godina. U borbi za preživljavanje svakog je ljeta radio u Š.G. "Dalmacija" Split na radovima uređivanja šuma po dva mjeseca, a 1957. godine boravi 3 mjeseca na studentskoj praksi u Norveškoj. Pored toga, kao student bio je uključen u rukovodstvo studentske organizacije na razini Sveučilišta, i to tri godine kao član predsjedništva sveučilišnog odbora saveza studenata Zagrebačkog sveučilišta gdje je vodio studentsku športsku organizaciju Sveučilišta. Bio je urednik športske rubrike studentskog lista i potpredsjednik A. K. "Mladost" Zagreb. Po završetku studija ostvarije osobnu želju te od 1. travnja 1959. godine dobrotom prof. Dušana Klepca postaje stručnim suradnikom na predmetu Uređivanje šuma tadašnjeg Poljoprivredno-šumarskog fakulteta. Osnivanjem samostalnog Šumarskog fakulteta 1. siječnja 1960. godine izabran je za prvog asistenta u Zavodu za uređivanje šuma. Na zamolbu mladog asistenta, profesor ga je usmjerio na probleme uređivanja šuma ili općenito gospodarenja šumama na području Mediterana. U tom smjeru značajna je specijalizacija na temu: "Gospodarenje šumama Mediterana" koju je Š. Meštrović završio šk. godine 1962/63. u Francuskoj na L´Ecole Nationale des Eaux et forets u Nancy-u te šumarskim institutima u Avignonu, Toulousu i Bordeux u. Po povratku na fakultet, pored redovnih obveza u nastavi, s prof. D. Klepcem i asistentom R. Križancem, radi na izradi osnova gospodarenja za nastavno pokusne objekte fakulteta. Godine 1967., 1968. i 1969. radi 30 mjeseci kao ekspert međunarodne tehničke suradnje u Tunisu. Rukovodi službom uređivanja šuma te sa suradnicima završava osnove gospodarenja za 11 gospodarskih jedinica na površini od oko 50000 ha te obavlja istraživačke radove koje kasnije i publicira. Magistrirao je 1971. godine s temom: "Uspijevanje primorskog bora (Pinus pinaster Alt.) u Hrvatskoj". Od 1972. do 1975. zamjenik je upravitelja NPŠO Duboka, od 1975. do 1979. tajnik je Zavoda za šumarska istraživanja, te tehnički urednik Glasnika za šumske pokuse 1977. i 1978. godine. Doktorirao je 1976. godine s temom: "Utjecaj borovih kultura na čistoću zraka u Kliško- Solinskom bazenu". Time kao prvi istraživač u na šoj zemlji znanstveno valorizira ekološke vrijednosti šumskih sastojina. Rezultate uspješno prezentira na XVI1UFRO Kongresu u Oslu gdje je izabran za voditelja radne grupe: "Pošumljavanje aridnih i scmiaridnih područja". Značajno je istaknuti daljnje aktivnosti Šime Meštrovića u sjevernoj Africi. Godine 1974. autor je idejnog projekta valorizacije predpustinjskih područja Tripolitanije u Libiji, koji je pod nazivom "Gefara projekt" prihvaćen od libijske vlade. Na temelju toga, rukovodio je izradom izvedbenog projekta pošumljavanja na području "Bir Ayaad" na površini od 10000 ha. Projekt je najvećim dijelom realiziran 1975. i 1976. godine i to vrlo uspješno. Idejna rješenja tog projekta primjenjuju se u sjevernoj Africi za pošumljavanje polupustinjskih područja. Godine 1976. boravi na 15-dnevnom studijskom boravku u Francuskoj na temu ekološka funkcija šuma. Iste godine izabran je za nastavnika kolegija "Parkiranje i oblikovanje prostora". 1978. godine vodi međunarodnu radnu grupu na uređenju područja Gelma od 30000 ha u Alžiru te iste godine u jesen sudjeluje u radnoj grupi za recenziju projekta pošumljavanja pustinjskog pojasa širine 5 km u zaleđu alžirskog Atlas gorja. Za docenta je izabran 1977. godine, a 1981. za izvanrednog profesora, te 1986. za redovitog profesora iz predmeta Uređivanje šuma. Direktorom republičkog zavoda za zaštitu prirode Zagreb imenovan je 1982. godine. Do 1987. godine uspješno rukovodi tom nadasve značajnom državnom ustanovom i bilježi značajne uspjehe u ostvarivanju zaštite prirode i prirodnih dobara naše zemlje. Po odlasku u mirovinu akademika D. Klepca 1987. godine, napušta Zavod i vraća se na fakultet, gdje preuzima predavanja Uređivanje šuma na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju, kao predstojnik Zavoda za uređivanje šuma. Školske godine 1988/89. i 1989/90. obavlja dužnost prodekana na šumarskom fakultetu i vodi šumarski odsjek, a školske godine 1990/91. te 1991/92. obavlja dužnost dekana šumarskog fakulteta. To su bile godine rata i stvaranja samostalne i neovisne države Hrvatske, godine najteže za našu državu ali vjerojatno i za profesora Meštrovića. Iako pritisnut velikim iščekivanjem rješenja sudbine svoga zarobljenog sina, bdio je s velikim roditeljskim osjećajem nad svakim članom svoga fakulteta, izvršavajući sve obveze i prema domovini i prema studentima, ne izgubivši niti jednog zaposlenika |