DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 92     <-- 92 -->        PDF

UMIROVLJENI ZNANSTVENICI
Prof. dr. sc. ŠIME MEŠTROVIĆ


Dr. se. Šime Meštrović redoviti sveučilišni profesor,
rođen je na otoku Drvenik Veli, općina Trogir.
Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu 1945. godine,
nižu gimnaziju u Splitu 1948. godine, a srednju šumarsku
školu u Splitu 1952. godine.


Šime Meštrović je upisao šumarski fakultet točno
prije 45 godina. U borbi za preživljavanje svakog je ljeta
radio u Š.G. "Dalmacija" Split na radovima uređivanja
šuma po dva mjeseca, a 1957. godine boravi 3 mjeseca
na studentskoj praksi u Norveškoj. Pored toga, kao
student bio je uključen u rukovodstvo studentske organizacije
na razini Sveučilišta, i to tri godine kao član
predsjedništva sveučilišnog odbora saveza studenata
Zagrebačkog sveučilišta gdje je vodio studentsku
športsku organizaciju Sveučilišta. Bio je urednik športske
rubrike studentskog lista i potpredsjednik A. K.
"Mladost" Zagreb.


Po završetku studija ostvarije osobnu želju te od 1.
travnja 1959. godine dobrotom prof. Dušana Klepca
postaje stručnim suradnikom na predmetu Uređivanje
šuma tadašnjeg Poljoprivredno-šumarskog fakulteta.
Osnivanjem samostalnog Šumarskog fakulteta 1. siječnja
1960. godine izabran je za prvog asistenta u Zavodu
za uređivanje šuma. Na zamolbu mladog asistenta, profesor
ga je usmjerio na probleme uređivanja šuma ili
općenito gospodarenja šumama na području Mediterana.
U tom smjeru značajna je specijalizacija na temu:
"Gospodarenje šumama Mediterana" koju je Š. Meštrović
završio šk. godine 1962/63. u Francuskoj na
L´Ecole Nationale des Eaux et forets u Nancy-u te šumarskim
institutima u Avignonu, Toulousu i Bordeux


u. Po povratku na fakultet, pored redovnih obveza u nastavi,
s prof. D. Klepcem i asistentom R. Križancem,
radi na izradi osnova gospodarenja za nastavno
pokusne objekte fakulteta.
Godine 1967., 1968. i 1969. radi 30 mjeseci kao ekspert
međunarodne tehničke suradnje u Tunisu. Rukovodi
službom uređivanja šuma te sa suradnicima završava
osnove gospodarenja za 11 gospodarskih jedinica na
površini od oko 50000 ha te obavlja istraživačke radove
koje kasnije i publicira.


Magistrirao je 1971. godine s temom: "Uspijevanje
primorskog bora (Pinus pinaster Alt.) u Hrvatskoj". Od
1972. do 1975. zamjenik je upravitelja NPŠO Duboka,
od 1975. do 1979. tajnik je Zavoda za šumarska istraživanja,
te tehnički urednik Glasnika za šumske pokuse
1977. i 1978. godine. Doktorirao je 1976. godine s temom:
"Utjecaj borovih kultura na čistoću zraka u Kliško-
Solinskom bazenu". Time kao prvi istraživač u na


šoj zemlji znanstveno valorizira ekološke vrijednosti
šumskih sastojina. Rezultate uspješno prezentira na
XVI1UFRO Kongresu u Oslu gdje je izabran za voditelja
radne grupe: "Pošumljavanje aridnih i scmiaridnih
područja".


Značajno je istaknuti daljnje aktivnosti Šime Meštrovića
u sjevernoj Africi. Godine 1974. autor je idejnog
projekta valorizacije predpustinjskih područja Tripolitanije
u Libiji, koji je pod nazivom "Gefara projekt"
prihvaćen od libijske vlade. Na temelju toga, rukovodio
je izradom izvedbenog projekta pošumljavanja na području
"Bir Ayaad" na površini od 10000 ha. Projekt je
najvećim dijelom realiziran 1975. i 1976. godine i to vrlo
uspješno. Idejna rješenja tog projekta primjenjuju se
u sjevernoj Africi za pošumljavanje polupustinjskih područja.


Godine 1976. boravi na 15-dnevnom studijskom boravku
u Francuskoj na temu ekološka funkcija šuma. Iste
godine izabran je za nastavnika kolegija "Parkiranje i
oblikovanje prostora".


1978. godine vodi međunarodnu radnu grupu na
uređenju područja Gelma od 30000 ha u Alžiru te iste
godine u jesen sudjeluje u radnoj grupi za recenziju
projekta pošumljavanja pustinjskog pojasa širine 5 km
u zaleđu alžirskog Atlas gorja.


Za docenta je izabran 1977. godine, a 1981. za izvanrednog
profesora, te 1986. za redovitog profesora iz
predmeta Uređivanje šuma.


Direktorom republičkog zavoda za zaštitu prirode
Zagreb imenovan je 1982. godine. Do 1987. godine
uspješno rukovodi tom nadasve značajnom državnom
ustanovom i bilježi značajne uspjehe u ostvarivanju
zaštite prirode i prirodnih dobara naše zemlje. Po odlasku
u mirovinu akademika D. Klepca 1987. godine, napušta
Zavod i vraća se na fakultet, gdje preuzima predavanja
Uređivanje šuma na dodiplomskom i poslijediplomskom
studiju, kao predstojnik Zavoda za uređivanje
šuma.


Školske godine 1988/89. i 1989/90. obavlja dužnost
prodekana na šumarskom fakultetu i vodi šumarski odsjek,
a školske godine 1990/91. te 1991/92. obavlja
dužnost dekana šumarskog fakulteta. To su bile godine
rata i stvaranja samostalne i neovisne države Hrvatske,
godine najteže za našu državu ali vjerojatno i za profesora
Meštrovića. Iako pritisnut velikim iščekivanjem
rješenja sudbine svoga zarobljenog sina, bdio je s velikim
roditeljskim osjećajem nad svakim članom svoga
fakulteta, izvršavajući sve obveze i prema domovini i
prema studentima, ne izgubivši niti jednog zaposlenika