DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 92 <-- 92 --> PDF |
UMIROVLJENI ZNANSTVENICI Prof. dr. sc. ŠIME MEŠTROVIĆ Dr. se. Šime Meštrović redoviti sveučilišni profesor, rođen je na otoku Drvenik Veli, općina Trogir. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu 1945. godine, nižu gimnaziju u Splitu 1948. godine, a srednju šumarsku školu u Splitu 1952. godine. Šime Meštrović je upisao šumarski fakultet točno prije 45 godina. U borbi za preživljavanje svakog je ljeta radio u Š.G. "Dalmacija" Split na radovima uređivanja šuma po dva mjeseca, a 1957. godine boravi 3 mjeseca na studentskoj praksi u Norveškoj. Pored toga, kao student bio je uključen u rukovodstvo studentske organizacije na razini Sveučilišta, i to tri godine kao član predsjedništva sveučilišnog odbora saveza studenata Zagrebačkog sveučilišta gdje je vodio studentsku športsku organizaciju Sveučilišta. Bio je urednik športske rubrike studentskog lista i potpredsjednik A. K. "Mladost" Zagreb. Po završetku studija ostvarije osobnu želju te od 1. travnja 1959. godine dobrotom prof. Dušana Klepca postaje stručnim suradnikom na predmetu Uređivanje šuma tadašnjeg Poljoprivredno-šumarskog fakulteta. Osnivanjem samostalnog Šumarskog fakulteta 1. siječnja 1960. godine izabran je za prvog asistenta u Zavodu za uređivanje šuma. Na zamolbu mladog asistenta, profesor ga je usmjerio na probleme uređivanja šuma ili općenito gospodarenja šumama na području Mediterana. U tom smjeru značajna je specijalizacija na temu: "Gospodarenje šumama Mediterana" koju je Š. Meštrović završio šk. godine 1962/63. u Francuskoj na L´Ecole Nationale des Eaux et forets u Nancy-u te šumarskim institutima u Avignonu, Toulousu i Bordeux u. Po povratku na fakultet, pored redovnih obveza u nastavi, s prof. D. Klepcem i asistentom R. Križancem, radi na izradi osnova gospodarenja za nastavno pokusne objekte fakulteta. Godine 1967., 1968. i 1969. radi 30 mjeseci kao ekspert međunarodne tehničke suradnje u Tunisu. Rukovodi službom uređivanja šuma te sa suradnicima završava osnove gospodarenja za 11 gospodarskih jedinica na površini od oko 50000 ha te obavlja istraživačke radove koje kasnije i publicira. Magistrirao je 1971. godine s temom: "Uspijevanje primorskog bora (Pinus pinaster Alt.) u Hrvatskoj". Od 1972. do 1975. zamjenik je upravitelja NPŠO Duboka, od 1975. do 1979. tajnik je Zavoda za šumarska istraživanja, te tehnički urednik Glasnika za šumske pokuse 1977. i 1978. godine. Doktorirao je 1976. godine s temom: "Utjecaj borovih kultura na čistoću zraka u Kliško- Solinskom bazenu". Time kao prvi istraživač u na šoj zemlji znanstveno valorizira ekološke vrijednosti šumskih sastojina. Rezultate uspješno prezentira na XVI1UFRO Kongresu u Oslu gdje je izabran za voditelja radne grupe: "Pošumljavanje aridnih i scmiaridnih područja". Značajno je istaknuti daljnje aktivnosti Šime Meštrovića u sjevernoj Africi. Godine 1974. autor je idejnog projekta valorizacije predpustinjskih područja Tripolitanije u Libiji, koji je pod nazivom "Gefara projekt" prihvaćen od libijske vlade. Na temelju toga, rukovodio je izradom izvedbenog projekta pošumljavanja na području "Bir Ayaad" na površini od 10000 ha. Projekt je najvećim dijelom realiziran 1975. i 1976. godine i to vrlo uspješno. Idejna rješenja tog projekta primjenjuju se u sjevernoj Africi za pošumljavanje polupustinjskih područja. Godine 1976. boravi na 15-dnevnom studijskom boravku u Francuskoj na temu ekološka funkcija šuma. Iste godine izabran je za nastavnika kolegija "Parkiranje i oblikovanje prostora". 1978. godine vodi međunarodnu radnu grupu na uređenju područja Gelma od 30000 ha u Alžiru te iste godine u jesen sudjeluje u radnoj grupi za recenziju projekta pošumljavanja pustinjskog pojasa širine 5 km u zaleđu alžirskog Atlas gorja. Za docenta je izabran 1977. godine, a 1981. za izvanrednog profesora, te 1986. za redovitog profesora iz predmeta Uređivanje šuma. Direktorom republičkog zavoda za zaštitu prirode Zagreb imenovan je 1982. godine. Do 1987. godine uspješno rukovodi tom nadasve značajnom državnom ustanovom i bilježi značajne uspjehe u ostvarivanju zaštite prirode i prirodnih dobara naše zemlje. Po odlasku u mirovinu akademika D. Klepca 1987. godine, napušta Zavod i vraća se na fakultet, gdje preuzima predavanja Uređivanje šuma na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju, kao predstojnik Zavoda za uređivanje šuma. Školske godine 1988/89. i 1989/90. obavlja dužnost prodekana na šumarskom fakultetu i vodi šumarski odsjek, a školske godine 1990/91. te 1991/92. obavlja dužnost dekana šumarskog fakulteta. To su bile godine rata i stvaranja samostalne i neovisne države Hrvatske, godine najteže za našu državu ali vjerojatno i za profesora Meštrovića. Iako pritisnut velikim iščekivanjem rješenja sudbine svoga zarobljenog sina, bdio je s velikim roditeljskim osjećajem nad svakim članom svoga fakulteta, izvršavajući sve obveze i prema domovini i prema studentima, ne izgubivši niti jednog zaposlenika |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 93 <-- 93 --> PDF |
u tom vremenu ali dočekavši i povratak svoga sina. I tada mu je, kao i uvijek prije i poslije, lagani osmijeh na licu prikrivao svu bol zračeći optimizmom. Na kraju možemo istaknuti i veliki doprinos profesora Meštrovića u obrazovnom, znanstvenom, stručnom, društvenom i političkom djelovanju tijekom njegovih 50 godina u šumarskoj struci i znanosti. Od toga bilježimo gotovo 39 godina rada kao djelatnika Šumarskog fakulteta. Za to je vrijeme na različite načine sudjelovao u obrazovanju 37 generacija studenata, a kao nastavnik djelovao je 22 godine. Posebno je bio omiljen profesor među studentima s kojima je na pristupačan način raspravljao o različitim problemima, uvijek ističući posebno značenje životne škole. Kod profesora Meštrovića 178 studenata uspješno je obranilo svoje diplomske radove. Vodio je poslijediplomski studij iz znanstvenog područja Uređivanje šuma i na njemu držao kolegij iz dva predmeta. Pored toga, držao je dva kolegija na znanstvenom području "Oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata". Bio je mentorom velikog broja postdiplomanata, a 12 kandidata steklo je znanstvena zvanja magistra znanosti pod njegovim vodstvom. Bio je mentorom i većem broju kandidata za zvanje doktora znanosti, te je 6 kandidata dobilo taj stupanj pod njegovim vodstvom. Pored toga bio je član povjerenstava za obranu magisterija te predsjednikom ili članom povjerenstva za obranu doktorata znanosti. Bio je članom povjerenstva za obranu 2 doktorata znanosti na Ekonomskom fakultetu te komentor i predsjednik povjerenstva za dva magistra znanosti na Arhitektonskom fakultetu i jednog doktora znanosti na istom fakultetu. Znanstveni opus profesora Meštrovića vrlo je širok i obuhvaća područje uređivanja šuma u širem smislu. Svakako su najznačajniji radovi iz područja gospodarenja šumama Mediterana te oni koji se odnose na općekorisne funkcije šuma i zaštitu prirode. Ukupno je objavio 41 znanstveni rad u domaćim časopisima, 4 rada u stranim časopisima od čega je 18 radova citirano u stranim časopisima. Veliku stručnu aktivnost oplemenio je s 62 stručna rada, kako u našoj zemlji tako i u svijetu. Suradnja sa šumarskom operativom je široko polje djelovanja profesora Šime Meštrovića. Svakako daje veliko stručno i znanstveno priznanje profesoru Meštroviću njegova djelatnost u međunarodnim organizacijama. Bio je delegat Hrvatske i predsjednik delegacije u Komitetu za šumarska pitanja Mediterana, organizacije FAO i to 1985., 1987. i 1989. godine kada je izabran i za potpredsjednika Komiteta. Zatim, predsjednik je delegacije na zasjedanju Svjetskog šumarskog komiteta FAO 1982. godine u Rimu, zatim na zasjedanju Europskog komiteta za šume FAO 1989. u Rimu i 1991. u Oslu. Na svim skupovima aktivno je sudjelovao s referatima i zastupao našu zemlju. Pored toga, sudionik je IUFRO kongresa 1976. u Oslu, 1981. u Kyotu, 1986. u Ljubljani, Simpozija o zaštiti šuma od požara 1987. godine u Ateni te "Potrajnog gospodarenja šumama umjerenog i hladnog pojasa" kojeg je organizirala Međunarodna organizacija za sigurnost i suradnju u Montrealu 1993. godine. Kao što sam već naglasio, u društvenom i političkom životu fakulteta i Sveučilišta djeluje od studentskih dana. Za taj rad dobio je mnoga priznanja i zahvalnice, od kojih izdvajam: "Orden rada sa zlatnim vjencem", "Spomenica Sveučilišta prigodom 60 godišnjice športske organizacije". Aktivan je u Hrvatskom šumarskom društvu, Hrvatskom ekološkom društvu, te Šumarskoj akademiji čiji je redoviti član i tajnik Odsjeka za uređivanje šuma i šumarsku politiku. Prof. Šime Meštrović je za osobite zasluge u znanosti odlikovan REDOM DANICE HRVATSKE S LIKOM RUĐERA BOŠKOVIĆA odlukom Predsjednika Republike, broj: 01-051-99-13-3-1/1 od 27. svibnja 1999. Doc. dr. se. Juro Cavlović Popis najznačajnijih radova: Turistička renta kao funkcija šumskih sastojina uz Jadransko more i magistralu, (s Golubović, U.). Šum. list 90 (11-12): 481-497, 1966. Uspijevanje primorskog bora (Pinus pinaster Ait.) u kulturama SR Hrvatske (magistarski rad). Šum. list 96 (5-6): 179-216, 1972. Etude de la production des forets de chene liege {Quercus suber L.) en Khroumirie. Annales de LTNRF, Tunis, 1972. Značaj šumskih kultura u primorskom području krša. "Šum. list 101 (8-9): 382-385, 1977. Pravilnik o izradi šumsko-privrednih osnova, osnova gospodarenja i programa za unapređenje šuma u svijetlu šumarske znanosti. Šum. list 102 (8-10): 352-364, 1978. Prilog poznavanju utjecaja fluorida (kao industrijskog zagađivača) na vegetaciju, (s T. Filipan, U. Lelas, i 1. Eškinja.). Drugi kongres Ekologa Jugoslavije, Zadar-Plitvice 1-7. 11. pp. 291-297, Zagreb, 1979. Utjecaj borovih kultura na čistoću zraka u Kliško-Solinskom bazenu, doktorska dizertacija. Glas. šum. pokuse 20: 232-297, 1980. Upotreba drveća i grmlja u uređivanju čovjekova okoliša (s D. Klepac) Šum. list 105 (1-2): 35-55, 1981. La Protection de la Nature en Yougoslavie, (Naturschutz in Jugoslawien, Nature Conservation in Yugosl.), Nature and National Parks, Basel, No 79/80, pp. 25-31, 1983. |