DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 93 <-- 93 --> PDF |
u tom vremenu ali dočekavši i povratak svoga sina. I tada mu je, kao i uvijek prije i poslije, lagani osmijeh na licu prikrivao svu bol zračeći optimizmom. Na kraju možemo istaknuti i veliki doprinos profesora Meštrovića u obrazovnom, znanstvenom, stručnom, društvenom i političkom djelovanju tijekom njegovih 50 godina u šumarskoj struci i znanosti. Od toga bilježimo gotovo 39 godina rada kao djelatnika Šumarskog fakulteta. Za to je vrijeme na različite načine sudjelovao u obrazovanju 37 generacija studenata, a kao nastavnik djelovao je 22 godine. Posebno je bio omiljen profesor među studentima s kojima je na pristupačan način raspravljao o različitim problemima, uvijek ističući posebno značenje životne škole. Kod profesora Meštrovića 178 studenata uspješno je obranilo svoje diplomske radove. Vodio je poslijediplomski studij iz znanstvenog područja Uređivanje šuma i na njemu držao kolegij iz dva predmeta. Pored toga, držao je dva kolegija na znanstvenom području "Oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata". Bio je mentorom velikog broja postdiplomanata, a 12 kandidata steklo je znanstvena zvanja magistra znanosti pod njegovim vodstvom. Bio je mentorom i većem broju kandidata za zvanje doktora znanosti, te je 6 kandidata dobilo taj stupanj pod njegovim vodstvom. Pored toga bio je član povjerenstava za obranu magisterija te predsjednikom ili članom povjerenstva za obranu doktorata znanosti. Bio je članom povjerenstva za obranu 2 doktorata znanosti na Ekonomskom fakultetu te komentor i predsjednik povjerenstva za dva magistra znanosti na Arhitektonskom fakultetu i jednog doktora znanosti na istom fakultetu. Znanstveni opus profesora Meštrovića vrlo je širok i obuhvaća područje uređivanja šuma u širem smislu. Svakako su najznačajniji radovi iz područja gospodarenja šumama Mediterana te oni koji se odnose na općekorisne funkcije šuma i zaštitu prirode. Ukupno je objavio 41 znanstveni rad u domaćim časopisima, 4 rada u stranim časopisima od čega je 18 radova citirano u stranim časopisima. Veliku stručnu aktivnost oplemenio je s 62 stručna rada, kako u našoj zemlji tako i u svijetu. Suradnja sa šumarskom operativom je široko polje djelovanja profesora Šime Meštrovića. Svakako daje veliko stručno i znanstveno priznanje profesoru Meštroviću njegova djelatnost u međunarodnim organizacijama. Bio je delegat Hrvatske i predsjednik delegacije u Komitetu za šumarska pitanja Mediterana, organizacije FAO i to 1985., 1987. i 1989. godine kada je izabran i za potpredsjednika Komiteta. Zatim, predsjednik je delegacije na zasjedanju Svjetskog šumarskog komiteta FAO 1982. godine u Rimu, zatim na zasjedanju Europskog komiteta za šume FAO 1989. u Rimu i 1991. u Oslu. Na svim skupovima aktivno je sudjelovao s referatima i zastupao našu zemlju. Pored toga, sudionik je IUFRO kongresa 1976. u Oslu, 1981. u Kyotu, 1986. u Ljubljani, Simpozija o zaštiti šuma od požara 1987. godine u Ateni te "Potrajnog gospodarenja šumama umjerenog i hladnog pojasa" kojeg je organizirala Međunarodna organizacija za sigurnost i suradnju u Montrealu 1993. godine. Kao što sam već naglasio, u društvenom i političkom životu fakulteta i Sveučilišta djeluje od studentskih dana. Za taj rad dobio je mnoga priznanja i zahvalnice, od kojih izdvajam: "Orden rada sa zlatnim vjencem", "Spomenica Sveučilišta prigodom 60 godišnjice športske organizacije". Aktivan je u Hrvatskom šumarskom društvu, Hrvatskom ekološkom društvu, te Šumarskoj akademiji čiji je redoviti član i tajnik Odsjeka za uređivanje šuma i šumarsku politiku. Prof. Šime Meštrović je za osobite zasluge u znanosti odlikovan REDOM DANICE HRVATSKE S LIKOM RUĐERA BOŠKOVIĆA odlukom Predsjednika Republike, broj: 01-051-99-13-3-1/1 od 27. svibnja 1999. Doc. dr. se. Juro Cavlović Popis najznačajnijih radova: Turistička renta kao funkcija šumskih sastojina uz Jadransko more i magistralu, (s Golubović, U.). Šum. list 90 (11-12): 481-497, 1966. Uspijevanje primorskog bora (Pinus pinaster Ait.) u kulturama SR Hrvatske (magistarski rad). Šum. list 96 (5-6): 179-216, 1972. Etude de la production des forets de chene liege {Quercus suber L.) en Khroumirie. Annales de LTNRF, Tunis, 1972. Značaj šumskih kultura u primorskom području krša. "Šum. list 101 (8-9): 382-385, 1977. Pravilnik o izradi šumsko-privrednih osnova, osnova gospodarenja i programa za unapređenje šuma u svijetlu šumarske znanosti. Šum. list 102 (8-10): 352-364, 1978. Prilog poznavanju utjecaja fluorida (kao industrijskog zagađivača) na vegetaciju, (s T. Filipan, U. Lelas, i 1. Eškinja.). Drugi kongres Ekologa Jugoslavije, Zadar-Plitvice 1-7. 11. pp. 291-297, Zagreb, 1979. Utjecaj borovih kultura na čistoću zraka u Kliško-Solinskom bazenu, doktorska dizertacija. Glas. šum. pokuse 20: 232-297, 1980. Upotreba drveća i grmlja u uređivanju čovjekova okoliša (s D. Klepac) Šum. list 105 (1-2): 35-55, 1981. La Protection de la Nature en Yougoslavie, (Naturschutz in Jugoslawien, Nature Conservation in Yugosl.), Nature and National Parks, Basel, No 79/80, pp. 25-31, 1983. |