DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 94     <-- 94 -->        PDF

L´ amenagement des forets dans la region Karstique du
littoral Yougoslavie, IUFRO, S. 4-04-00, Nancy,
GREF,pp. 119-123, 1984.


Parkovi u funkciji razvoja turističke privrede. Šum. list
108 (11-12): 515-521, 1984.
Zaštita prirode u Jugoslaviji, Radovi-šumarski institut
Jastrebarsko, izv. izdanje 1: 229-240, 1984.


Uređivanje šuma u svjetlu dostignuća šumarske znanosti
i razvoja privrede. Šum. list 109 (5-6):
243-246, 1985.


Šume Mediteranskog područja, Simpozij na Rabu 1985.
Glas. šum. pokuse, Pos. izd. 2: 161-168, 1986.


Uređivanje šuma u našem zakonodavstvu i praksi.
Glas. šum. pokuse, Pos. izd. 3: 13-30, 1987.
Uređivanje šuma s posebnom namjenom. Glas. šum.


pokuse, Pos. izd. 3: 137-150, 1987.


Protezione della Natura in Croazia e Rendiconto su
Criteri Adottari per la Pianificazione dei Parchi.
1NVET, Franco Angeli, Milano, pp. 201-213.


Šumsko gospodarska područja u organizaciji šumarstva
Hrvatske, (s B. Prpić, i S. Matić). Šum. list
113 (9-10): 423-442, 1989.


Smjernice gospodarenja šumama u parku prirode Medvednica,
(s S. Matić,). Zbornik radova, Znanstveni
savjet za promet JAZU, pp. 63-66, Zagreb,
1990.


Šume u privrednom razvoju SR Hrvatske. Glas. šum.
pokuse 26:419-424, 1990.


Gospodarenje šumama crnike (Orno-Quetxetum ilicis
Br. BI.), (s R. Laginja,) Glas. šum. pokuse 26:
425^431, 1990.


Uređivanje šuma, (s A. Pranjić, Z. Kalafadžić, R. Križanec,
K. Bezak i Đ. Kovačić). Monografija "Šume
u Hrvatskoj", pp., 131-153, Zagreb, 1992.


Arboretum Brijuni - znanstveno nastavni i turistički
objekt, (s Ž. Borzan, i M. Vidaković). Glas. šum.
pokuse, Pos. izd. 4: 73-86, 1993.


Priručnik za uređivanje šuma, (s G. Fabijanić), 416 pp.,
Škret & Grata, Bjelovar, 1995.
Razvoj sastojina hrasta lužnjaka na pokusnim plohama


g.j. "Josip Kozarac" od 1950. do 1995. godine, (s
J. Cavlović, i M. Božić), Znanstvena knjiga:
Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava,
Knjiga l,pp. 137-147, Zagreb, 1996.
Razvoj sastojina alepskog bora {Pinus halepensis
Mili.) na području Dalmacije, (s J. Cavlović, i M.
Božić). Znanstvena knjiga: Unapređenje proizvodnje
biomase šumskih ekosustava, Knjiga 1,
pp. 335-343, Zagreb, 1996.


Potrajnost gospodarenja šumama u Hrvatskoj. Znanstvena
knjiga: Zaštita šuma i pridobivanje drva,
Knjiga 2, pp. 143-149, Zagreb, 1996.


Kretanje drvnih zaliha i prirasta u park-šumi Marjan.
Šum. list 121 (1-2): 13-17, 1997.


IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA


STRUČNA EKSKURZIJA HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA
OGRANKA SENJ U REPUBLIKU AUSTRIJU


U prvoj polovici listopada članovi HŠD-a senjskog
Ogranka boravili su u višednevnoj stručnoj ekskurziji u
susjednoj prijateljskoj Republici Austriji. Naime, posredstvom
našeg prijatelja kolege Vlade Č am b e, dipl.
inž. šum. uspostavljenje kontakt sa šumarskim društvima
Gornje Austrije i Salzburga, pa je na temelju reciprociteta
dogovorena međusobna razmjena podjednakim
uvjetima. Prema takvim dogovorima naš je Ogranak
ove godine boravio je u Austriji, dok će austrijske
kolege uzvratiti posjet u našoj zemlji sredinom sljedeće
godine.


Naših 35 članova Ogranka započelo je stručnu ekskurziju
10. 10. 99. g. razgledavanjem grada Salzburga


nadaleko poznatog kulturno-povijesnog središta
europske i austrijske civilizacije. Dočekao nas je i dobrodošlicu
zaželio kolega dr. Peter Kar, generalni


tajnik šumarskih društava Gornje Austrije i Salzburga,
zajedno sa stručnim vodstvom i prevoditeljem.
Zahvaljujući njihovom dobrom poznavanju povijesti
Salzburga i kulturno-umjetničkih sadržaja, dobro smo
upoznali najvažnije njegove znamenitosti, u razmjerno
kratkom vremenu. Izražavamo hvalu domaćinima, a
zatim odlazimo u šumarsko obrazovno središte u
Gmundenu, mjesto našeg stalnog boravišta, gdje nas
već čeka kolega Vlado Čamba, dipl. inž. zajedno s prevoditeljem
gosp. Matom I v a n d i ć e m .


Odmaramo se do sljedećeg dana, kada u jutarnjim
satima nakon kraće vožnje preko Bad Ischela stižemo u
podnožje brda Hallstatt, odakle se žičarom neobično
velikog uspona penjemo na istoimeno brdo. Navlačimo
rudarsku odjeću i odlazimo u labirinte nekadašnjeg
rudnika soli. Upoznajemo se sa nekadašnjim procesom




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 95     <-- 95 -->        PDF

proizvodnje soli i pri tomu nas na putu čekaju različita
iznenađenja. Na izlasku iz rudnika pozdravljaju nas šumari
Državne uprave za bujice, koja gospodari zaštitnim
šumama Halstatta, veličine od 400 ha. Dobivamo
informacije o posebnom načinu njihovog gospodarenja,
a zatim se suprotnom stranom brda spuštamo prema


jezeru Gosau. Zaštitne šume Halstatta mješovite su
šume smreke, jele i bukve, razmjerno malog broja stabala,
nedovoljne zastupljenosti bukve i slabog
prirodnog pomlađivanja. U vrijeme intenzivnog iskopa
soli ove šume su dosta iskorištavane. Najvažnija zaštitna
uloga ovih šuma je zaštita od lavina, bujica, jakog
vjetra i snijega. U svrhu zaštite od lavina i bujica
podignut je unutar šume čitav sustav mehaničkih pregreda,
pretežito od željeza te manjim dijelom od kamena.
Ove šume nekada su se nalazile u sastavu carskog
lovišta, gdje i danas obitava velik broj divljači. Takvo
stanje umnogome onemogućava nesmetanu prirodnu
obnovu šuma, pa se zbog toga i redovite sječe ostvaruju
smanjenim intenzitetom. Evo kako mr. sc. Wilhelm
Molterer, savezni austrijski ministar poljoprivrede i
šumarstva, definira ulogu austrijskih šuma: "Šume su
jezgra krajolika i prijeko potreban ekonomski čimbenik,
obrambeni štit u planinama i rekreacijsko
područje. Šumarstvo, koje je odgovorno za gospodarenje
ovim prirodnim bogatstvom, ima temeljni
cilj, a to je unaprijeđenje kvalitete šuma".


Slika 1. Zajednička fotografija ispred Dachstein ledenjaka


Poslije podne razgledavamo jezero Gosau i uživamo
u nezaboravnom pogledu na Dachtein ledenjak, koji
se čas kupa u suncu, zatim opet nestaje u magli. Uživamo
u nesvakidašnjem događaju, što nam potvrđuju i
domaćini. Toje kažu rijetka prilika, koja nam se slučajno
ukazala. Navečer se na našu žalost, opraštamo od
našeg prijatelja Vlade Čambe, dipl. inž. kojega sljedećih
dana čekaju druge neodložne obveze, pa njegovu
ulogu prevoditelja preuzima njegov prijatelj gospodin
Mate Ivandić. Tom prilikom predsjednik senjskog


Ogranka predlaže
da kolega
Vlado Čamba,
dipl. inž. postane
počasni član našeg
Ogranka, što
se jednoglasno
prihvaća.


Sljedeći dan
započinje obilaskom
šumarskog
obrazovnog središta
u Gmundenu,
u kojemu
danas naobrazbu
stječu putem
kratkih tečajeva
različiti profili
šumarskih zanimanja.
Ovaj ren


Slika 2. Zaštitne šume I Iallstatta, detalj
ovirani dvorac,
kapaciteta od 80
krevata, uglav


nom dvokrevetnih soba, zadovoljava sve kriterije
solidnog hotelskog smještaja. Uli . stoljeću bio je u
vlasništvu plemićke obitelji Ort, ali od tada često mijenja
vlasnike. Renoviran je 1874. god., 1910. g. u njegovom
prostorima priređena je međunarodna izložba
lova, da bi 1919. g. započela s radom šumarska škola.
Od 1934. g. nastava u šumarskoj školi traje dvije godine,
a od 1969. g. održavaju se kratki tečajevi za različite
profile šumarskih zanimanja. Unutrašnjost zajedničkih
prostorija ukrašena je mnogim slikama, a na
bogatoj stručnoj biblioteci od nekoliko tisuća primjeraka
nalaze se lijepo ornamentirana drvena vrata iz 1671.
godine. U sklopu obrazovnog središta nalazi se velika
sala za predavanja, bogata dendrološka zbirka, nekoliko
radionica za praktičnu obuku, te zbirka različitih
alata. Fundus biblioteke posjeduje vrijedne šumarske
godišnjake gornje Austrije od 1854. g. do danas. Osim
ovog šumarskog obrazovnog središta, u Austriji se nalazi
još jedno takvo središte u Koruškoj. Prilikom opraštaja
darovali smo biblioteci našu šumarsku fotomonografiju
"Silvae nostrae Croatiae". Nakon obilaska šumarskog
obrazovnog središta u Gmundenu posjetili
smo šumariju opatije Schlagl. S nama su i kolege H o 1 ševski
i Kos iz Poljske, koji će na poziv austrijskih
kolega zajedno s nama posjetiti Austrofomu. U šumariji
opatije Schlagl njezin upravitelj Johan Volmaher,
dipl. inž. iscrpno nas upoznaje s gospodarenjem prirodnih
mješovitih šuma smreke, jele i bukve. Obilazimo
šumski kompleks od 750 ha, koji je kupljen 1890. g. a
zatim obavljeno kontinuirano pošumljavanje do 1950.
godine. Od tada započinje iskorištavanje s glavnom
orijentacijom na sječu debelih stabala (Zielstarke) na




ŠUMARSKI LIST 11-12/1999 str. 96     <-- 96 -->        PDF

Slika 3. Na području šumarije Opatije Sehlagl


prugama, stablimičnu sječu i prorede. Geološku podlogu
tvori fliš, srednja godišnja temperatura je +7"C i
srednja godišnja količina oborina od 1200 mm. Prosječna
drvna zaliha je 402 nfVha s prosječno 400 stabala/
ha. Prirodno pomlađivanje tih šuma je dobro. Sječa
se vraća na istu površinu nakon 6 ili 12 godina ovisno o
stanju šuma i obično zahvaća 65% prirasta. Kod izvlačenja
sortimenata iz šume u uporabi su male pokretne
žičare privatnih poduzetnika.


U poslijepodnevnim satima obilazimo privatnu seljačku
šumu vlasnika Fritza May era iz Formacha,
gdje nas njezin vlasnik upoznaje s uzornim gospodarenjem.
Kao što je poznato, više od polovice šuma Austrije
(54%) u privatnom je vlasništvu. Na svom velikom
imanju domaćin se bavi poljoprivredom (uzgaja
40 krava) i šumarstvom. Obilazimo jedan šumski kompleks
preborne šume od 36 ha, koji umnogome podsjeća
na naše velebitske visoke šume. Geološka podloga
je silikat, a prosječna godišnja količina oborina
iznosi 1700 mm. To je mješovita šuma smreke (44%),
jele (51%) i bukve (5%) s prosječno 400 mVha, gdje je


1/ U^"´*


M I


Slika 4. U uzornoj privatnoj seljačkoj šumi pozorno pratimo izlaganje
gospodina Fritza Mayera, njezina vlasnika


45% ukupne drvne zalihe deblje od 60 em prsnog
promjera. Preborne šume su vrlo rijetke u Austriji, ali
su inače tipične za seljačko gospodarenje sa
stablimičnom sječom. Sječa i izrada obavlja se u vlastitoj
režiji, a prodaja putem seljačkih udruga. Šumski red
je na zavidnoj visini. Prekomjerni broj divljači čini velike
štete na podmlatku (osobito najeli), pa se zbog toga
njezine pojedine grupice ograđuju žicom. Odrasla
stabla četinjača dosta stradaju od snijega. Inače izrada
uređajnog elaborata za privatne šume nije propisana
zakonom, pa to ostaje na volju vlasniku. Navečer smo
gosti gospodina H.Ramsauera , direktora austrijskih
šuma, kojega u njegovoj odsutnosti predstavlja
Prokurist dr. P. We in furter. U ugodnoj atmosferi
izmjenjujemo iskustva o šumarstvu naših zemalja.
Dobivamo prigodne brošure o austrijskom šumarstvu,
a naš Ogranak daruje domaćinu nekoliko knjiga o
našem šumarstvu. Na kraju pozdravi i najbolje želje do
ponovnog susreta u našoj zemlji.


Sljedećeg, zadnjeg dana boravka u Austriji krećemo
ranije prema Admontu, gdje se održava Austrofoma


8. međunarodna tradicionalna šumaraska izložba. Na
više kilometara od mjesta održavanja sajma dočekuju
nas nepregledne kolone vozila, tako da se puževom brzinom
približavamo velikom parkiralištu. Čini nam se
daje cijela Austrija danas krenula u pohode na Austrofomu.
Na parkiralištu nas dočekuju predstavnici firme
Case-Steyr, čiji smo današnji gosti. Austrofoma je osnovana
prije 20 godina i održava se svake treće godine
na drugom mjestu diljem Austrije. Ova manifestacija
ubraja se u izložbe svjetskog glasa zajedno s Elmia Wood
u Švedskoj i KWF u Njemačkoj ne samo glede
iskorištavanja šuma, nego i na njezino očuvanje i olakšanje
radova.
Cilj Austrofome
je poboljšanje
tehnike, sigurnosti
na radu i
ergonomije u iskorištavanju
šuma.
Benediktinska
šumarska
zaklada Admonta,
kao domaćin
stavila je za izložbu
na raspolaganje
svoj posjed
s cjelokupnom
infrastrukturom.
Na 6 km
dugoj šumskoj
cesti bili su izloženi
gotovo svi
strojevi koje se
Slika 5. Ulaz u Austrofomu


danas upotre