DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 41 <-- 41 --> PDF |
R.Sabadi: PROFIL ŠVICARSKOG ŠUMARSTVA I DRVNE PRIVREDE 1995. GODINE Šumarski list br. 1-2, CXX1V (2000), 33-40 3.0. GOSPODARSKO ZNAČENJE ŠUMARSTVA I DRVNE PRIVREDE U ŠVICARSKOJ Importance od Forestry and Forest Industries in Switzerland Gospodarsko stanje šumarstva i drvne privrede usko je povezano s konjunkturom u građevinarstvu. Na prosperitetne osamdesete godine s gospodarskim rastom i živom građevinskom djelatnošću u privatnom i javnom sektoru veže se početkom devedesetih nastala recesija koja traje do danas, koja je dovela u pilanarstvu i stolar- stvu do prestanka rada postrojenja. Istovremeno neprekidno nastaju novi stolarski pogoni. Smanjenje u građevinarstvu još je jače, tako da seje odnos zaposlenika između građevinarstva i drvne privrede od 4:1 smanjio na 3:2. Udio drveta po kubičnom metru izgrađenog prostora mogao je porasti pri padajućoj građevinskoj djelatnosti. Ujedno je to znakom koji ukazuje na trend uporabe prirodnih tvari i unapređenja potrošnje drveta. U drvnoj privredi, jedino još proizvodnja papira ima pozitivne stope rasta. Dapače, posljednjih godina taje branša mogla značajno povećati obujam svoje proizvodnje. Nezadovoljavajuće prirodno stanje šumarskih poduzeća dugo je vremena smatrano kao prolazno. Iako su novim Zakonom o šumama 1991. stvorene nove subveneijske kategorije, smanjenja saveznog proračuna i financijska oskudica u kantonima neutralizirala su očekivano djelovanje na šumarstvo, tako da nije bilo moguće smanjiti deficite. To je dovelo do restruktuira- nja kao što je povećana suradnja između poduzeća ili prijenos radnih zahvata na treće. Izračunata švicarska potrošnja drveta rasla je do najviše točke 1990. godine s 8,7 milijuna m3 ekvivalenta oblog drveta (eodm3)10 kontinuirano, pada početkom devedesetih i lagano raste do 1995. pri gotovo konstantnoj domaćoj potrošnji i rastućem uvozu papira i kartona. Nasuprot ostalom švicarskom gospodarstvu drva i drvnih prozvoda, preteže uvoz poluproizvoda i gotovih proizvoda (celuloza, piljena građa, pokućstvo). Švicarsko šumarstvo i drvna privreda ponaša se glede vanjske trgovine slično kao zemlje u razvoju. Izvoze se sirovine, a poluizrađevine kao i gotovi proizvodi uvoze. To se ocrtava u količinskoj usporedbi potrošnje, uporabe, uvoza i izvoza. Za Švicarsku izračunata aktualna potrošnja drveta leži pri 7 milijuna m3 (eodm) i odgovara količinski uvozu drveta i drvnih proizvoda i godišnjoj uporabi švicarskih šuma od 4,5 milijuna m3 (eodm), što količinski odgovara količinski čistom izvozu. Značenje šumarstva i drvne privrede u ukupnom gospodarstvu kretalo se posljednjih godina u veličini od 1,5% bruto-domaćeg proizvoda. Bruto domaći proizvod = Mjera ukupnog tijeka proizvedenih dobara i usluga tijekom specificiranog odsječka vremena u gospodarstvu, najčešće tijekom jedne godine. Ona se dobija vrednovanjem proizvedenih dobara i usluga uz tržišne cijene i njihovim agregiranjem. Valja imati u vidu da su svi polu- odnosno međuproizvodi" isključeni, i obračunavaju se samo dobra koja se rabe za finalnu potrošnju ili investicijska dobra. Tomu je tako stoga što su vrijednosti međuproizvoda već implicitno uključeni u cijene finalnih proizvoda. Riječ "bruto "znači da nema odbitaka za vrijednost utrošenog kapitala u svrhu zamjene. Zbog toga što dohodak nastao iz investicija i imovine u inozemstvu nije uključen, procijenjena je samo vrijednost tijeka dobara i usluga proizvedenog u zemlji, stoga riječ domaći pravi razliku od bruto nacionalnog proizvoda.´- Budući da nisu iskazani posredni porezi i subsidije, mjera ovako definirana često se naziva i bruto domaći proizvod u troškovima faktora. ´ ´´ Bruto domaći proizvod zbroj je dakle svih prizvoda proizvedenih uzemlji. On je jednak domaćim izdacima plus izvoz minus uvoz. Bruto nacionalni proizvod (Društveni bruto proizvod) jednak je domaćem bruto proizvodu plus dohodak primljen iz inozemstva minus plaćanja u inozemstvu. Procjene bruto domaćeg proizvoda mogu se načiniti na bazi utrošaka (koliko je novca potrošeno), na bazi proizvodnje (koliko dobara je prodano) ili na bazi dohotka (koliko je dohotka zarađeno). U načelu sve tri procjene trebale bi biti jednake. Postoji velik broj manjih ali kompliciranih statističkih prilagodbi, koje valja načiniti uz neke od procjena kako bi se dobila istinska slika. Npr. dodavajući izdatke uz tržišne cijene može stvoriti kriva predodžba zbog toga što su tu uračunati posredni porezi, koji jasno ne odgovaraju proizvodnji. Potrebno je odbiti posredne poreze i dodati subsidije da bi se došlo do procjene proizvodnje uz troškove čimbenika. Narodni dohodak, katkada poznat pod imenom nacionalna dividenda, jednak je društvenom proizvodu uz troškove čimbenika proizvodnje.14 Neto narodni proizvod ili neto domaći proizvod je bruto narodni proizvod ili bruto domaći proizvod minus amortizacija nacionalnog proizvodnog kapitala zemlje. Bruto domaći proizvod moguće je skraćeno izraziti drugim riječima kao novčanu vrijednost (u tržnim cijenama) svih dobara i usluga proizvedenih u gospodarstvu * Prvi stupanj prerade drveta - obuhvaća pilanarstvo, proizvodnju furnira, postrojenja za blanjanje drva i impregnaciju, te proizvodnju drvenjače i celuloze "Drugi stupanj prerade drveta - obuhvaća proizvodnju poluizrađevina i polugotovih proizvoda iz drveta 10 Ekvivalent m3 oblog drva je količina drveta potrebna za proizvodnju nekog drvnog proizvoda; " Intermediate products, 12 Gross national product, " Gross domestic product at factor cost 14 Dakle, uz odbitak amortizacije. 39 |