DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 59     <-- 59 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS


UDK 630* 242


Šumarski list br. 1 2, CXXIV(2000), 57-59


"UTJECAJ STRUKTURE NA NJEGU SASTOJINA PRORJEDOM U SUMI HRASTA
LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA" (Querco roboris - Carpinetum illyricum, Anić).


THE ROLE OF STRUCTURE ON TENDING STANDS WITH THINNING IN FOREST OF
PEDUNCULATE OAK AND COMMON HORNBEAM (Querco roboris - Carpinetum illyricum, Anić)


(Rezultati zadnjih mjerenja na pokusnim plohama intenzivnih proreda prof. dr. Ive Dekanica,


koje se nalaze na području Uprave šuma Vinkovci)


Stjepan TUŠKAN*


Šumarskoj javnosti je poznato daje pokojni profesor
dr. Ivo D e k a n i ć osnovao pokusne plohe na kojima
se intenzivno gospodarilo, a medu tim plohama su i
plohe na području sadašnje Uprave šuma Vinkovci.


Do sada su na tim plohama obavljena tri mjerenja
(1987. godine treće mjerenje), koja su objavljena u izdanim
brošurama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
Centar za znanstveni rad Vinkovci.


Radovi su objavljeni pod naslovom "Utjecaj
strukture na njegu sastojina prorjedom u šumi
hrasta lužnjaka i običnog graba" (Querco roboris -
Carpinetum illyricum, Anić).


Brošure su izdane 1976, 1980 i 1991. godine.


Godine 1997. izvršene su prorjede na svim pokusnim
plohama i obavljena sva potrebna mjerenja. Doznaku
na plohama izvršio je profesor Ivo D e k a n i ć, a
mjerenja inženjeri na šumarijama gdje se plohe i nalaze.
To su bila četvrta mjerenja od kada su plohe osnovane.
Obradu podataka izvršio je Stjepan Tuš kan, dipl.
ing. šum. iz Uprave šuma Vinkovci.


Na osnovi zadnja tri mjerenja prof. Dekanić je donio
neke zaključke. Na temelju tih zaključaka iznio bih
sažetak četvrtog mjerenja, koja su obavljena na pokusnim
plohama.


U sastojinama, na svim pokusnim plohama rezultati
istraživanja pokazuju - od mladih do starih sastojina -
daje unutrašnja struktura sastojine ostala približno ista
i daje nismo uzgojnim zahvatima narušili.


U mladim sastojinama u šumskim predjelima Gra-
barje, kod starosti sastojine 24 do 34 godine i Srnjače,
starosti sastojine od 30 do 40 godina, na pokusnim plohama
gdje je proveden uzgojni zahvat prorjedom (tri


*Stjcpan Tuškan. dipl. ing. šum., savjetnik u uredu upravitelja
Uprave šuma Vinkovci.


prorjede u razdoblju od 10 godina), prosječni godišnji
tečajni prirast iznosio je 15,8 mVha. Taj prirast proizveden
je na temeljnoj masi od 78,87 mVha koja je ostala
nakon prve prorjede. Od prirasta je posječeno prorjedom
49,5 % drvne mase, a iskorišteno je 90,5 % te drvne
mase, debljine iznad 2 cm promjera. Ostali prirast
od 7,9 mVha kumuliranje uglavnom na elitnim stablima.


Na kontrolnim pokusnim plohama u tim sastojinama
prosječni godišnji tečajni prirast iznosio je 15,9
mVha. Mortalitet stabala za razdoblje istraživanja iznosio
je 9 % po drvnoj masi. Prosječna drvna masa nakon
eliminiranja prirodno izdvojenih i odumrlih stabala u
sastojini iznosila je 108,20 mVha. Taje drvna masa bila
27 % veća nego na prorjeđivanim sastojinama.
Znači, gotovo za trećinu manja drvna masa na sastojinama
uzgojno njegovanih proredom proizvela je
praktički isti prosječni godišnji tečajni prirast.


U srednjedobnim sastojinama šumski predjel Tri-
zlovi, starosti sastojina u istraživanom razdoblju 42 do
52 godine, Čunjevci starosti u istom razdoblju od 47
do 57 godina i Južno Radiševo, starosti u istom razdoblju
od 48 do 58 godina, prosječni godišnji tečajni
prirast na pokusnim plohama koje smo njegovali prorjedom,
iznosio je za desetogodišnje razdoblje 17 mVha.
Taj prirast proizveden je na drvnoj masi ostaloj u sastojini
nakon prorjeda, a prosječno je iznosila 286,33
mVha. U sastojinama na tim pokusnim plohama posječeno
je 44,5 % prosječnog godišnjeg tečajnog prirasta,
a 90 % bila je iskorištena drvna masa. U tim sastojinama
ostalo je kumulirano 9,5 mVha toga prirasta,
uglavnom na najboljim stablima.


Na kontrolnim pokusnim plohama u tim sastojinama
prosječni godišnji tečajni prirast iznosio je 17,2
mVha, a nastao je na temeljnoj drvnoj masi od 325,85
mVha. Prirodni mortalitet stabala tijekom istraživanja


57




ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 60     <-- 60 -->        PDF

S. Tuškan: "UTJECAJ STRUKTURE NA NJEGU SASTOJINA PRORJEDOM U


bio je 8 % po drvnoj masi. Drvna masa sastojina na
kontrolnim pokusnim plohama bila je 12 % veća od
drvne mase sastojina na tretiranim pokusnim plohama,
a tečajni prirast bio je praktički isti, ali je proizvedena
drvna masa kvalitetno daleko iznad one proizvedene
u sastojinama na kontrolnim pokusnim plohama.


U starijoj sastojini u šumskom predjelu Kunjevci,
kod starosti sastojine 65 do 75 godina, prosječni godišnji
tečajni prirast iznosio je 9,7 mVha na pokusnoj pio- *
hi gdje je provedena proreda. Ta drvna masa proizvedena
je na temeljnoj drvnoj masi od 290,92 mVha. Od
ukupnog tečajnog prirasta posječeno je 61 % drvne mase,
a iskorišteno je 91 %. Ostalo je u količini od 3,8
mVha kumulirano na elitnim stablima te sastojine.


U sastojini na kontrolnoj plohi prosječni godišnji tečajni
prirast iznosio je 7,6 mVha, a proizveden je na temeljnoj
drvnoj masi od 323,38 mVha. Prirodni mortalitet
stabala tijekom istraživanja bio je 3 %. Za 10 % manja
drvna masa na tretiranoj pokusnoj plohi proizvela je
21,7 % veći godišnji tečajni prirast.


U starim sastojinama šumskih predjela Južno Desi-
ćevo, starosti sastojine od 78 do 88 godina i Sočna u
dobi starosti sastojine od 80 do 90 godina, prosječni
godišnji tečajni prirast iznosio je 10,9 mVha. Taj je prirast
proizveden na drvnoj masi od 334,61 mVha. Od toga
prirasta posječeno je proredom 73 % drvne mase, a
iskorišteno je 92 %. Ostalo je kumulirano na elitnim
stablima u količini od 5,9 mVha prosječnog godišnjeg
tečajnog prirasta.


U sastojinama na kontrolnim pokusnim plohama
prosječni godišnji tečajni prirast u turnusu prorjeđiva-
nja bio je 12,2 mVha. Temeljna drvna masa na kojoj je
nastao taj prirast iznosila je 417,58 mVha. Prirodni mortalitet
stabala bio je 1,5 % po drvnoj masi. Manja drvna
masa na pokusnim plohama u sastojinama njegovanim
proredom u relativnom iznosu od 19,9 % proizvela je
samo 11,1 % manji prosječni godišnji tečajni prirast.
U toj dobi sastojine hrasta lužnjaka i običnog graba
počinjemo s pripremama za prirodnu regeneraciju.
To činimo s pojačanim intenzitetima prorjeda sve do
progalne, odnosno svijetle prorjede, kod koje prekidamo
sklop.


Rezultati istraživanja pokazuju da se intenziviranjem
njege sastojina prorjedom tečajni prirast neznatno
umanjuje, ali se vrijednost drvne mase povećava,
jer se prirast kumulira na visoko vrijednim
(elitnim) stablima.


Hrast lužnjak je drvo dugog vijeka i to svojstvo kao i
svojstvo intenzivnog prirašćivanja u starim sastojinama
trebali bismo iskoristiti pogotovo jer u starim sastojinama
proizvodi drvo visoke kvalitete i vrijednosti.


U nastavku izlaganja slijede podaci četvrtog mjerenja
u 1997.god. Kako sam naprijed naveo, profesor De-


Ml HRASTA LUŽNJAKA... Šumarski list br. 1 2. CXXIV(2000), 57-59


kanić izvršio je doznaku stabala, a šumarije sa svojim
inženjerima izvršile su ostala potrebna mjerenja. Iznijet
ću podatke o izmjerenoj drvnoj masi, prirastu i izvršenoj
prorjedi na pokusnim i kontrolnim plohama.


Pokusna ploha u gospodarskoj jedinici "Ceranski
lugovi", šumski predjel Grabarje, odjel 15 "a", starost
45 godina.


Drvna masa prije prorjede iznosila je 227,20 mVha,
a poslije prorjede ostalo je 174,84 mVha drvne mase.
Intenzitet prorjedivanja je 23 % po drvnoj masi. Posječeno
je 52,36 mVha, a izrađeno je 47,70 mVha. Iskoriš-
ćenje iznosi 91 % od drvne mase promjera iznad 2 cm.
Tehnike je izrađeno 57,7 % od iskorišćene drvne mase.
Tečajni godišnji prirast iznosi 6,2 mVha, a prosječni dobni
prirast iznosi 5,0 mVha.


Kontrolna ploha u gospodarskoj jedinici "Ceranski
lugovi", šumski predjel Grabarje, odjel 15 "a", starost
45 godina.


Drvna masa iznosila je 229,32 mVha od koje je na
sušce otpalo 16,82 nrVha ili 7 % od ukupne drvne mase.
Ostala je drvna masa od 212,50 mVha. Tečajni godišnji
prirast iznosi 1,5 mVha, a prosječni dobni prirast iznosi
5,0 mVha.


Pokusna ploha u gospodarskoj jedinici "Trste-
nik", šumski predjel Srnjače, odjel 15 "b", starost je 51
godinu.


Drvna masa prije prorjede iznosila je 260,72 mVha,
a poslije prorjede ostalo je 187,96 mVha. Intenzitet prorjedivanja
je 27 % po drvnoj masi. Posječeno je 72,76
mVha, od toga je iskorišćeno 66,90 mVha ili 91,9 %
drvne mase iznad 2 cm promjera. Tehničkog drveta bilo
je 21,9 % od iskorišćene drvne mase. Tečajni godišnji
prirast iznosi 10,8 mVha, a prosječni dobni prirast iznosi
5,1 mVha.


Kontrolna ploha u šumskom predjelu Srnjače, starost
sastojine je 51 godina, odjel 15 "b".


Ukupna drvna masa iznosila je 316,76 mVha, od čega
je na sušce otpalo 26,14 mVha, ili 8 % od drvne mase.
Drvna zaliha iznosi 290,62 mVha.


Tečajni godišnji prirast iznosi 7,5 mVha, a prosječni
dobni prirast iznosi 6,2 mVha.


Pokusna ploha u gospodarskoj jedinici "Trizlovi-
Rastovo", šumski predjel Trizlovi, odjel 16 "e", starost
62 godine.


Drvna masa prije prorjede iznosila je 486,90 mVha,
a poslije prorjede drvna masa iznosi 407,94 mVha. Intenzitet
prorjedivanja iznosilo % po drvnoj masi. Posječeno
je 79,08 mVha, a od toga je iskorišćeno 75,50
mVha ili 95,5 % drvne mase iznad 2 cm promjera.


Izrađeno je 61,46 mVha tehničkog drveta, što iznosi
81,40 % od ukupno izrađene drvne mase.


Tečajni godišnji prirast iznosi 15,9 mVha, a prosječni
dobni prirast iznosi 7,7 mVha.


58




ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 61     <-- 61 -->        PDF

S. Tuškan: "UTJECAJ STRUKTURE NA NJEGU SASTOJINA PRORJEDOM U ŠUMI HRASTA LUŽNJAKA..


Šumarski list br. 1 2, CXXIV(2000). 57-59


Kontrolna ploha u gospodarskoj jedinici "Trizlo-
vi-Rastovo", šumski predjel Trizlovi, odjel 16 "e", starost
62 godine.


Drvna masa iznosi 473,42 mVha, od čega je na sušce
otpalo 15,60 mVha ili 3 % od drvne mase.


Tečajni godišnji prirast iznosi 11,7 mVha, a prosječni
dobni prirast iznosi 7,6 mVha.


Pokusna ploha u gospodarskoj jedinici "Otočke
šume", šumski predjel Čunjevci, odjel 1 "d". Starost 69
godina.


Drvna masa prije prorjede iznosila je 379,76 mVha,
a poslije porjede drvna masa iznosi 308,88 mVha. Intenzitet
prorjedivanja je 19 % od drvne mase. Posječeno
je 70,88 mVha, a od toga je iskorišćeno 67,78 mVha
ili 95,6 % drvne mase iznad dva cm promjera. Izrađeno
je 45,74 mVha tehničkog drveta, što iznosi 67,5 % od
ukupno izrađene drvne mase.


Tečajni godišnji prirast iznosi 10,9 mVha, a prosječni
dobni prirast iznosi 5,5 mVha.


Kontrolna ploha u gospodarskoj jedinici "Otočke
šume", šumski predjel Čunjevci, odjel 1 "d", starost 69
godina.


Drvna masa iznosi 434,20 mVha, od čega je na sušce
otpalo 11,80 mVha ili 3% od ukupne drvne mase.


Tečajni godišnji prirast na kontrolnoj plohi iznosi
5,6 mVha, a prosječni dobni prirast iznosi 5,9 mVha.


Pokusna ploha u gospodarskoj jedinici "Trizlovi-
Rastovo", šumski predjel Južno Radiševo, odjel 4 "g",
starost sastojine je 70 godina.


Drvna masa prije prorjede iznosila je 374,44 mVha,
a poslije prorjede 321,86 mVha. Intezitet prorjedivanja
iznosi 14 % po drvnoj masi. Posječeno je ukupno 53,28
mVha, a od toga je iskorišćeno 51,56 mVha, ili 96,77 %
drvne mase iznad 2 cm promjera. Od te posječene drvne
mase izrađeno je 38,16 mVha tehničkog drveta, što
iznosi 64 % od ukupno izrađene drvne mase.


Tečajni godišnji prirast iznosi 11,0 mVha, a prosječni
dobni prirast iznosi 5,4 mVha.


Kontrolna ploha u gospodarskoj jedinici "Tri-
zlovi-Rastovo", šumski predjel Južno Radiševo, odjel
4 "g", starost 70 godina.


Drvna masa iznosi 387,06 mVha, od čega na sušce
otpada 7,04 mVha ili 2 %.


Tečajni godišnji prirast iznosi 3,2 mVha, a prosječni
dobni prirast 5,5 mVha.


Pokusna ploha u gospodarskoj jedinici "Kunjev-
ci", šumski predjel Kunjevci, odjel 30 "d", starost 87 godina.


Drvna masa prije prorjede iznosila je 404,16 mVha,
a poslije prorjede drvna masa iznosi 343,08 mVha.


Posječeno je 61,08 mVha, a od toga je izrađeno
59,25 mVha što čini 97 % drvne mase iznad 2 cm promjera.
Izrađeno je 37,92 mVha tehničkog drveta što, iznosi
64 % od ukupno izrađene drvne mase.


Tečajni prirast iznosi 7,8 mVha, a prosječni dobni
prirast 4,6 mVha.


Kontrolna ploha u gospodarskoj jedinici "Kunjevci",
šumski predjel Kunjevci, odjel 30 "d", starost
87 godina.


Ukupna drvna masa iznosi 480,12 mVha, od čega na
sušce otpada 14,0 mVha ili 3 % od ukupne dvne mase.


Tečajni godišnji prirast iznosi 9,4 mVha, a prosječni
dobni prirast iznosi 5,5 mVha.


Pokusna ploha u gospodarskoj jedinici "Desiće-
vo", šumski predjel Južno Desićevo, odjel 17 "a", starost
99 godina.


Drvna masa prije prorjede iznosila je 446,28 mVha,
a poslije prorjedivanja 322,14 mVha. Intenzitet prorjedivanja
je 28 % drvne mase.


Posječeno je 124,14 mVha, a od toga je iskorišteno
94,28 mVha ili 75,9 % drvne mase iznad 2 cm promjera.
Od te iskorištene drvne mase izrađeno je 77,5 mVha
tehničkog drveta, što iznosi 82,2 % od iskorištene drvne
mase.


Tečajni prirast iznosi 8,8 mVha, a prosječni dobni
prirast iznosi 4,5 mVha.


Kontrolna ploha u gospodarskoj jedinici "Desićevo",
šumski predjel Južno Desićevo, odsjek 17 "a", starost
99 godine.


Drvna masa po hektaru iznosi 596,02 mVha, od čega
na sušce otpada 15,60 mVha ili 3 % ukupne drvne mase.


Tečajni godišnji prirast iznosi 10,7 mVha, a prosječni
dobni prirast iznosi 6,0 mVha.


Pokusna ploha u gospodarskoj jedinici "Vr-
banjske šume", šumski predjel Sočna, odjel 25 "d",
starost 100 godina.


Drvna masa prije prorjedivanja iznosila je 518,66
mVha, a poslije prorjede drvna masa iznosi 416,76
mVha. Intezitet prorjedivanja iznosio je 20 % po drvnoj
masi. Posječeno je ukupno 101,90 mVha, a od toga je iskorišćeno
100,00 mVha ili 98 % drvne mase iznad 2 cm
promjera. Od iskorišćene drvne mase na tehničko drvo
otpada 89,82 mVha što iznosi 89,8 % od iskorišćene
drvne mase.


Tečajni godišnji prirast iznosi 10,0 mVha, a prosječni
dobni prirast iznosi 5,1 mVha.


Kontrolna ploha gospodarske jedinice "Vrbanj-
ske šume", šumski predjel Sočna, odjel 25 "d", starost
100 godina.


Drvna masa iznosi 648,22 mVha, od čega na sušce
otpada 19,70 mVha ili 3 % od ukupne drvne mase.


Tečajni godišnji prirast iznosi 8,3 mVha, a prosječni
dobni prirast iznosi 6,4 mVha.


Uočeno je da prirodni mortalitet kod mlađih sastoji-
na iznosi 8 do 9 %, a kod starijih sastojina 2 do 3 % od
ukupne drvne mase.


59