DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 63 <-- 63 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA STAV ŠUMARSKE STRUKE GLEDE ZAŠTITE PRIRODE S POSEBNIM NAGLASKOM NA ŠUMSKI KRAJOBRAZ, POVODOM OSNIVANJA NOVOG MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG PLANIRANJA (pismo upućeno 18. veljače 2000. godine gospodinu ministru Bozi Kovačeviću) MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREĐENJA n/r gosp. ministra Bože Kovačevića Predmet: Očitovanje o problematici u provedbi programa zaštite prirode Povodom osnivanja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, a glede dosadašnjih nesporazuma s politikom zaštite prirode od strane bivše Državne uprave zaštite prirode i okoliša, šumarska struka smatra potrebnim obratiti Vam se posebno zbog obostranog interesa i buduće suradnje na zaštiti prirode šumovitog krajobraza Republike Hrvatske. Već više od dvije godine svjedoci smo i akteri apsurdnih sukoba i nepotrebnih nesporazuma na relaciji bivše Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša i hrvatskog šumarstva ("Hrvatske šume" p.o. Zagreb, Hrvatsko šumarsko društvo, Akademija šumarskih znanosti, Šumarski fakultet, Šumarski institut Jastrebarsko). Ovim pismom želimo Vas upoznati s problemima, našim gledištima i zamoliti za aktivno sudjelovanje u kreiranju ciljeva i programa zaštite prirode, koji će osigurati upravljanje i dopustivio gospodarenje zaštićenim objektima prirode na osnovama znanstvenih iprovodljivih studija uz stručno kompetentnu kontrolu. Želimo Vas upoznati s činjenicama o hrvatskim šumama (80% su državne šume) koje se zanemaruju, a možda i prešućuju, iako su bitne za zaštitu šumovitog krajobraza, ali i za opću zaštitu prirode. Šume u Hrvatskoj su za razliku od onih u Europi prirodne, a znanstveno-stručnim postupcima koji se neprekidno unapređuju kroz zakone o šumama, osigurana je potrajnost (održivi razvoj), biološka raznolikost, stabilnost i proizvodnost. U dvjestogodišnjem djelovanju hrvatska šumarska struka dokazala se u očuvanju prirodne šume, pa gotovo sve hrvatske šume zadovoljavaju danas stroge kriterije za kategoriju parka prirode, a velik dio i za kategoriju nacionalnog parka. Hrvatska je tu u odnosu na Europu u velikoj prednosti jer daleko premašuje željeni postotak površine zaštićene prirode.. Prema suvremenim stajalištima zaštite prirode i okoliša (Agenda 21 iz Rio de Janeiro, skupovi u Helsinkiju, Portugalu i dr.), šume Zapadne Europe i SAD ne zadovoljavaju zaštitarske kriterije budući da se sastoje od neprirodnih monokultura, a primjerice Njemačka troši danas golema sredstva kako bi vratila makar mali dio uništene prirode. Europa nam ne može biti uzor u zaštiti prirode, a posebice ne u zaštiti šumovitog krajobraza. 61 |