DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 106 <-- 106 --> PDF |
samo je djelomično zadovoljio ribiče i to pretežito one iz Baranje. Ribičima su prepušteni svi mrtvi rukavci, bare i ritovi Baranjskoga Podravlja.7 Međutim, osječki ribiči htjeli su Kopački rit, posebno Sakadaš i Novi kanal, koji se, kako smo rekli, nalazio u Rezervatu gdje su lovili ribari iz Kopačeva. Zajedno se nije moglo, jer je sukob ribiča i ribara bio isuviše velik. Vjerojatno su ti nesporazimi između privrednih ribara i ribiča, u koje se umiješala određena politika Općina Beli Manastir i Osijeka s jedne strane i LŠG "Jelen"-a s druge, bili jednim od mogućih razloga promjena Zakona o zaštiti prirode iz 1965. godine, nakon kojega se režim upravljanja znatno postrožio. Tako je novim Zakonom iz 1976. godine privedni ri bolov, zatim upravljanje šumama, divljači itd., strogo definiran Mjerama za zaštitu i uređenje Specijalnoga zoološkoga revervata "Kopački rit" (NN 52/79). Novom odredbom (NN 9/85) došlo je do izmjene Mjera uči. 1., točki III, nakon koje je ukinut privredni ribolov. Od 1985. godine naziv privredni ribolov mijenja se u odlovni. Republički zavod izdaje, na zahtjev upravljača zaštićenim objektom, tzv. prethodne dozvole (vidi prilog I ), ustvari jednokratne dozvole za lov srebrnog karasa (babuške) i druge aloktone vrste riba. Međutim, ni Mjere i druge zakonske odredbe i napuci nisu mogli zadovoljiti podijeljene strane oko gospodarenja i zaštite Kopačkog rita, kako onda, tako i danas. Protuslovlja među znanstvenicima i mjerodavnim stručnjacima za Kopački rit Protuslovlje u zaštiti prirode vrlo je izražajno kod naših najpoznatijih stručnjaka i poznavatelja ekosustava Kopačkog rita. Tako npr. stručnjaci bivšeg Republičkog zavoda za zaštitu prirode i današnje Državne uprave, te poneki zaštitari "Euronatura" i "Osječkih zelenih"* imaju gotovo istovjetno stajalište, odnosno zastupaju preporuku I.U.C.N.-a" o što manjem uplivu na tokove prirodne evolucije ekosustava. Priroda se, po ovoj preporuci, ostavlja procesima samoregulacije, uspostavljanja nekih novih stacionarnih stanja bez utjecaja čovjeka. Ne postoje iznimke ni kada je u pitanju prenamnožena riba, veliki vranci ili neka druga skupina životinja. Nimalo ih ne brine što će jednoga dana nestati Kopačkog jezera, jer, kako reče g. M., Schneidcr-Jacoby (predstavnik "Euronatura") nešto će ostati, možda ritska ravnica, vrbovi šumarci, neke druge više biljne zajednice itd. i to je dobro ... Je li to zaista dobro, ili će neki budući promatrači ptica u novom mileniju na Kopačkom jezeru, koje će zadržati samo toponimsku oznaku, umjesto brojnih jata divljih gusaka, pataka, čaplji i kormorana moći promatrati djetliće, sjenice, kosove, strnadice, brgljcze itd., a njih ima u obilju po perivojima grada Osijeka i Zagreba, u Austriji i Njemačkoj pa zašto onda ići u Kopački rit? Suprotno mišljenje ima većina ovdašnjih šumara, biologa- zaštitara prirode, veći dio članstva Ekološkog društva "Zeleni Osijek". Ekološko društvo "Zeleni Osijek" je prije dvije godine (1997) izdalo publikaciju o obnovi (revitalizaciji) kanalske mreže, bara, jezera, dunavaca Kopačkog jezera. Predlaže povrat kategorije upravljanoga zoo rezervata osnovom koje je moguće utjecati na tokove prirodne evolucije ekosustava i usmjeravati je u pravcu želje za poboljšanjem uvjeta opstanka postojećih biljnih i životinjskih vrsta, u suglasju s potrebama ljubitelja ptica močvarica i stanovnika koji su u svakodnevnom dodiru s prirodom. Slika 3. Kopačko jezero postepeno osvaja vrbova šuma. Gdjejejoš 1991. godine bila otvorena površina "poluotoka" obrasla prizemnom barskom vegetacijom, danas je mlada vrbova šuma. Pojedina stabla su viša od 5 metara. Dopusti li se prirodi nesmetan tijek, Kopačko jezero će nestati, a s njime i ona brojna jata ptica močvarica zbog kojih je (između ostalih vrijednosti i obilježja) Kopački rit proglašen zaštićenim objektom prirode. Kopačko jezero, 27.listopada 1998. 7 Poimence bare - stari meandri rijeke Drave: Damrina, Košgrabcn, Halaševo, I lalasica, Lanka, Mrtvaja, Gakovac. Farkaš - Topolje, Šiblje, Orešanci, Boroš. Bodonja. Neinerica, itd. s Prema preporuci I.U.C.N. to bi odgovaralo I kategoriji Strict Nature Reserve (Wilderness Area: Protected area managed mainly for science or wilderness protection). " "Osječki zeleni" nisu isto što i "Zeleni Osijek". Radi se o dvije združene nevladine udruge: Društvo za zaštitu prirode Slavonije i Baranje i Slavonsko-baranjsko društvo za zaštitu životinja. F.kološko društvo "Zeleni Osijek" je po broju članova najveća slavonsko-baranjska nevladina udruga, koja ima više od 150 članova. U Društvu djeluju visokoobrazovani lovni stručnjaci, diplomirani inženjeri biologije, inženjeri vodoprivrede i poljodjelstva, šumarski inženjeri (10 inženjera. 2 magistra znanosti, 5 doktora znanosti). 224 |