DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 109     <-- 109 -->        PDF

ni: svi poznati stručnjaci i poznavatelji Kopačkog rita,
"Zeleni", ribiči i privredni ribari, predstavnici
Županije, Državne uprave za prirodu, "Hrvatske šume"
i Hrvatsko šumarsko društvo, Vodoprivreda,
predstavnici Hrvatskog ekološkog društva i Pedagoškog
fakulteta, Općina Bilje, itd.;


da se dio sredstava Svjetske banke koju je dobila
Javna ustanova iskoristi na čišćenje i odmuljivanje
Kopačkog jezera koje je u katastrofalno lošem stanju.
Čišćenjem i povezivanjem kanala mogla bi se
odvesti riba sa Sakadaša u Dravu (vidi studiju: Kopački
rit upravljani ekosustav, 1997.)";


poništenje čl. 17. Zakona o zaštiti prirode i.šumari-
ma i šumarstvu vratiti pravo upravljanja zaštićenim
objektima prirode. Konačno, njihova je zasluga što
su mnogi poznati zaštićeni objekti prirode ostali sačuvani
do danas, pa se stoga nadamo da će novi zastupnički
dom Državnoga sabora pokazati više razumijevanja
za šumarski management iza kojega stoji
znanost, struka, iskustvo, tradicija dulja od 250 godina,
te stručnjaci koji su do nedavno upravljali zaštićenim
objektima prirode i rukovodili Državnom
upravom za zaštitu prirode.


Darko Getz


" Nažalost, prema novinskom izvješću (Glas Slavonije od 24. rujna 1999. g.) veći dio sredstava 2,36 milijuna USA dolara bit će utrošen
(citiramo: "... u izradi studije o Parku prirode Kopački rit, koja bi bila kompromis između zaštite prirode u Parku prirode i osiguravanje
boljih uvjeta života ljudi koji žive u neposrednoj blizini rita"?)


OSVRT NA OBNOVU PRIRODNIH SASTOJINA


Asocijacija: Dinarske bukovo jelove šume
(Omphalodo-Fagetum), (M a r i n č e k 1992)
Sinonim: Fagetum croaticum abietetosum Ht
Abieti - Fagetum, Iliricum Ht


U ovoj asocijaciji prebornih, Dinarskih bukovo jelovih
šuma Republike Hrvatske, i to u nižim predjelima
Velebita i Male Kapele uz rijeke Gacku i Liku, imamo
jedan fenomen čistih jelovih šuma, čija se donja granica
spušta ispod 450 m nadmorske visine. To su šume "jele s
mahovinom" (Pleurozio Schreiberi abietum - Pelcer).
Prije su te šume nosile naziv šume jele s broćikom (Galium
rotundifolium). One se prostiru uz rijeku Gacku u nekoliko
gospodarskih jedinica, na površini od 4.243 ha,
uglavnom s jugoistočne strane grada Otočca, te u pojasu
rijeke Like u okolici Kosinja i Lipova polja općine Peru-
šić, na površini oko 1000 ha.


Ove šume izlučene su u Ekološko gospodarski tip
"šume jele s mahovinom" (I-C-50), a opisane u Radovima
Šumarskog instituta iz Jastrebarskog, te su zbog
svoje vitalnosti i produktivnosti vrijedne spomena, pa
ih stoga predstavljamo.


Slika 1. Šuma jele s mahovinom iznad rijeke Gaeke. Gosp. jed.
"Rastovka - Kuterovska kosa"


ŠUME JELE S MAHOVINOM (Pleurozio Schreiberi abietum Pelcer)
Ekološko gospodarski tip: I-C-50


Ove šume "jele s mahovinom" prostiru se iznad
Gackog i Kosinjskog polja, spuštajući se sve do korita
krških ponornica, rjeke Gacke i Like, i čine fenomen
gotovo čistih sastojina. Nalaze se uglavnom na sjeveroistočnim
ekspozicijama, raznih inklinacija, na nadmorskoj
visini od 450 do 1000 m.


Karakterističnost ovih čistih sastojina jele je u tome
što su im tla zastrta bujnim sagovima raznovrsnih mahovina,
gdje se jela odlično pomlađuje. Veliko učešće ma


hovina koje prekrivaju tlo, indikator su velikih količina
zračne vlage. To su predjeli iznad rijeka Gacke i Like,
poznati po obilju magle, koja se tijekom vegetacije dugo
zadržava upravo u ovim šumama, po čemu se razlikuju
od ostalog dijela Like, stoga bi im trebalo dati specifično
obilježje i definirati mikroklimatskim mjerilima.


Ove šume pripadaju sklopu azonalnih zajednica u
pojasu brdske bukve i šuma bukve - jele. U jugoistočnim
dijelovima ove šume sa svojom donjom granicom


227




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 110     <-- 110 -->        PDF

Slika 2. Šuma jele s mahovinom Gosp. jcd. "Crno jezero - M.
Rudine"


spuštaju se u pojas šuma kitnjaka i graba (Epimedio
Carpinetum betuli B. 1963.).


Uz obilje mahovina (Pleurozio schreiben, Rhitidia-
delphus trigeter, Dicranum seoparium, Polytrichum at-
tnuatum), stalno je prisutna broćika (Galium scabrum)
i aeidofilni indikatori (Sorbus aucuparia, Lusula pilo-
sa iflavescens, Veronika officinalis).


Od bazofllnih, neutrofilnih i slabo acidofilnih indikatora
prisutne su: Omphalodes venia, Asperula odo-
rata, Salvia glutinosa, Nephrodium filix mas, Cardami-
ne bulbifera, Campanula trachelium, (Lamium orvala,
Carex digitata i dr.).


Teren je kamenit i to uglavnom preko 25% površine.


Zajednica Pleurozio Schreiberi - Abietum dolazi na
smeđim tlima, smeđe ilimeriziranim, na crnici i to
uglavnom na vapnencima, u kompleksima ili pojedinačno.
Reakcija tla je kisela do slabo kisela. Dominantni
oblik humusa je mulmoder 1-2 cm debljine.


Najpovoljniji sastojinski oblik je raznodobna mješovita
sjemenjača, preborne distribucije, tipičnog stadija,
normalnog stanja i grupimično prostornog rasporeda.


Optimalni omjer smjese dat je u uređajnom razredu.
Od crnogorice za uzgoj dolaze u obzir jela i smreka, a
od bjelogorice bukva. Uzgojni radovi obuhvaćaju njegu
mladog naraštaja i selektivne prorede.


Kod optimalnog sastojinskog oblika može se očekivati
prirast od 12,10 mVha od čega jele 10,9 m´/ha, a
bukve 1,2 m´/ha. Promjer sječive zrelosti za jelu,
smreku i bukvu utvrđen je sa 50 cm. Otvorenost ovih
šuma je vrlo mala, svega 7 km/1000 ha, a trebala bi biti
17,6 km na 1000 ha, što ukazuje na nemogućnost intenzivnog
gospodarenja.


Cilj gospodarenja je proizvodnja deblje i tanje tehničke
oblovine jele i celuloznog drveta jele i bukve. Cilj
budućeg prebornog gospodarenja u ovom EGT-u I-C-
50 data je po uređajnim razredima (Novi sustav) i to:


Slika 3. Sag mahovine u šumi jele s mahovinom


1. Uređajni razred raznodobne sjemenjače Jele - III


Uz opći cilj gospodarenja, koji se odnosi na ispunjenje
općekorisnih funkcija, osnovni cilj gospodarenja u
ovom uređajnom razredu je proizvodnja što kvalitetnije
tehničke oblovine te celuloznog drveta jele i bukve. Postignuće
postavljenih ciljeva gospodarenja ovisit će o
određivanju potencijalnih proizvodnih mogućnosti sas-
tojina i načina gospodarenja te metode uređivanja šuma.


Slika 4. Ponik jele u šumi jele s mahovinom


Glede pripadnosti ovog uređajnog razreda EGT-u
I-C-50 najpovoljniji sastojinski oblik su mješovite sas-
tojine preborne strukture s grupimičnim načinom gospodarenja.
Stablimičan način gospodarenja primjenjivat
će se u djelovima sastojina s nagnutim i krševitim
terenima s malo tla, gdje je nužna stalna zaštita tla od
nepovoljnih abiotičkih čimbenika, koji se u ovoj šumskoj
regiji javljaju često i u ekstremnim oblicima.


228




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 111     <-- 111 -->        PDF

Najpovoljniji omjer smjese je 80% jele i 20% bukve
i ostale bjelogorice.


Normalna drvna zaliha, te optimalna preborna
struktura mješovitih sastojina ovog uređajnog razreda,
utvrđena je po metodi uređivanja prebornih šuma, poznatoj
kao "Novi sustav". Za jelu je određena kao najpovoljnija
dimenzija tehničke zrelosti 65 cm, a za bukvu
50 cm. Na temelju definiranih dimenzija zrelosti, te
utvrđene kvalitete staništa za je jelu i bukvu, koja odgovara
III, odnosno 1II/IV bonitetu po S uri ću, spomenutom
metodom utvrđena je mješovita normala Jela
III, te Bukva III/IV. Ta normala predstavlja potencijalne
proizvodne mogućnosti sastojina ovog uređajnog
razreda, te hipotetski model prema kojemu ćemo nastojati
izgospodariti ove sastojine.


Tijekom vremena postojeću strukturu sastojina treba
približiti zacrtanoj normali, primjenom odgovarajućih
postupaka i načina gospodarenja. Ti se postupci
ogledaju u sljedećem:


Slika 5. Grupa jelova pomlatka u šumi jele s mahovinom, G.j.
"Crnojezero-M. Rudine"


Grafikon 1. Distribucija broja stabala u odjeiu 4. G.j. Crno jezero-MarkoviĆ Rudine


Grafikon 2. Distribucija drvnih zaliha u odjelu 4. G.j. Crno jezero-Marković Rudine




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 112     <-- 112 -->        PDF

Postizanjem pravilne preborne strukture grupimič-
nog prostornog rasporeda stabala, njegom mladog naraštaja,
selektivnom proredom, sječom zrelih prihoda s
propisanom dimenzijom zrelosti u funkciji što kvalitetnijeg
prirodnog pomlađivanja, kvalitetnim i stručnim
odabiranjem stabala za sječu jednakomjerno na cijeloj
površini sastojine, s maksimalnim intenzitetom sječe
od 25%.


2. Uređajni razred raznodobne sjemenjače Jela - IV


Sto se tiče cilja i načina gospodarenja te metode uređivanja
za ovaj uređajni razred, ne postoje značajne ra-


Promjer sječive zrelosti u EGT-u "jele s mahovinom"
određenje po "Novom sistemu" uređivanja šuma i to:


1. Uređajni razred raznodobne sjemenjače jele II/III
s 80 cm,


2. Uređajni razred raznodobne sjemenjače jele III
s 65 cm,


3. Uređajni razred sjemenjače jele IV s 60 cm.


Primjenom formule "Novi sustav" Dz = 2,64 x H,
mišljenja sam da ista daje prevelike dimenzije zrelosti
po uređajnim razredima. U g.j. "Rastovka - Kutcrevske
Kose" u uređajnom razredu II/III boniteta (Šurić) imamo
dominantne visine stabala 3 1,5 m, te bi u tom slučaju
sječiva zrelost iznosila 80 cm, stoje po mom osobnom
mišljenju previše. To je i sjemenska baza jele i pitam
se da li će ta stara jela uopće rađati sjemenom.


Cestar, Hren, P c 1 c e r, K o v a č e v i ć, M a r t i n o -
vic: Regionalni ekološko gospodarski tipovi šuma
na području Š.G. "Lika" Gospić. Radovi Šumarski
institut Jastrebarsko.


V u k e I i ć, J., R a u š Đ., 1999: Šumarska fitocenologi-
ja i šumske zajednice Hrvatske. Šumarski fakultet,
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.


i- zlike u odnosu na prethodni uređajni razred. Razlike u


i- ova dva uređajna razreda ogledaju se u kvaliteti stani-


s šta, pa prema tomu i u potencijalnim mogućnostima


:- proizvodnje.


n Istom metodom uređivanja definirana je mješovita


11 preborna normala Jela IV, Bukva IV/V, dimenzijom te-
e hničke zrelosti za jelu 60 cm, a za bukvu 50 cm.


Opći i osnovni ciljevi gospodarenja bit će ostvareni
privođenjem postojećeg stanja sastojina prema defini-
!- ranoj normali i to gospodarskim postupcima na način
kako je propisano po uređajnim razredima.


Ranijim propisom u EGT-u (I-C-50) sječiva zrelost
bila je propisana s 50 cm za sve bonitete jednako, što
također ne smatram ispravnim. Istina je da su dominantne
visine stabala različite po uređajnim razredima
(20 do 32 m), ali je ipak faktor 2,64 previsok.


Prisutan sam u ovom EGT-u skoro cijeli radni vijek
i uvjerio sam se da su jele od 50 cm sječive zrelosti fiziološki
stare, tj. dobivaju rodino gnijezdo, bivaju
napadnute od crnogorične imele (Visciim laxum), te
dolazi do stagnacije visinskog, debljinskog i volumnog
prirasta pa i do samog sušenja jele. Na takvim stablima
dolazi do pojave crvene truleži u korjenu, a što se i
može vidjeti na prvom trupcu oborene jele. To su razlozi
da je jela već kod 50 cm sječivo zrela, naravno na
lošijim bonitetima. Na boljim bonitetima III ili II/III
uređajnog razreda jele, kakvih je u ovim šumama malo,
mogla bi se podići dimenzija sječive zrelosti do 60 cm.


K 1 e p a c, D., 1965: Uređivanje šuma, Šumarski fakultet,
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.


Tekst i fotografije:


Marko Vukelić, dipl. ing. šum.,


savjetnik upravitelja


U. Š. Gospić


ZAKLJUČAK


LITERATURA:


230