DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 113 <-- 113 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI UREĐIVANJE SUMA U NACIONALNOM PARKU PLITVIČKA JEZERA OD PRVIH POČETAKA DO DANAŠNJEGA DANA* Poštovani gospodine predsjedniče! Poštovane gospode, poštovana gospodo! Kolegice i kolege! Da bismo znali kako pravilno postupati sa šumama u N. P. Plitvička jezera, mislim, da bi bilo korisno saznati kako su to radili ljudi prije nas, koji su nam Plitvička jezera ostavili u dobru stanju. Zato Vas molim da mi dopustite da oživim neke događaje, koji su ostali takoreći zaboravljeni, a koji nam mogu pomoći u rješavanju problema kako danas tretirati šumski ekosustav u N.P. Plitvička jezera. Na području današnjega Nacionalnoga parka Plitvička jezera, organizirano šumarstvo počinje u Vojnoj krajini (granici) 1746. godine. Tijekom 1764. i 1765. godine, dakle prije 235 godina, nastaje Prvi stručni opis i nacrt šuma na Velebitu, Velikoj kapeli od dalmatinske međe do Mrkoplja i Ogulina. Taj je nacrt s kartom u mjerilu 1:3.880 hvati izradio major pl. P i rker, a Waldmeister (šumarnik) Franzon i je sastavio naputak za šumarsko osoblje i šumsko gospodarenje. Tada - 1765. godine — osnovane su prve šumarije i to u Oštarijama, Krasnom i Petrovagori. Uprava šuma bila je vojnička pod komandom generala u Karlovcu. Tako je bilo do razvojačenja Vojne krajine, tj. do godine 1871. (B. Koso vi ć, Šumarski list 1914. i 1915.). Poslije razvojačenja Vojne krajine šume su razdijeljene: jedan dio pripao je graničarima na račun otkupa prava na drvarenje i pašarenje, što su ga graničari imali u šumama Vojne krajine; drugi dio ostao je državi. Sume, koje su pripale graničarima, tada pravoužitnicima, bile su organizirane putem imovnih općina i z.z. sa svrhom da pravoužitnike trajno opskrbe ogrjevom, građevnim drvom i pašom. Zato se u tim šumama gospodarilo po načelu stroge potrajnosti prihoda prema Zakonu o šumama iz 1852. godine. U državnim šumama gospodarilo se po načelu trajnosti prihoda. To su razlozi da su šume u Hrvatskoj, pa tako i u Lici, ostale sačuvane. A to znači da je današnje često spominjano načelo održivoga razvoja bilo prisutno u hrvatskome šumarstvu prije više od 100 godina. Ličke šume bile su bogate drvnom zalihom. S obzirom na to daje i Zakon o šumama iz 1929. godine propisao gospodarenje šumama po načelu trajnosti, nastala je potreba da se u državnim šumama umjesto starih * Referat održan 24. studenoga 1999. u palači IIAZU na Simpoziju o zaštiti Plitvičkih jezera. mađarskih metoda uvedu suvremene, izvorne metode uređivanja šuma. U tom pogledu šume na području Nacionalnoga parka Plitvička jezera imaju povijesno značenje za razvoj prebornoga gospodarenja. Spomenut ću daje baš na Plitvičkim jezerima održana Skupština šumarskoga društva 22. kolovoza 1932. Ondašnji taksator Direkcije šuma na Sušaku, ing. Stjepan Š u r i ć, na toj je skupštini održao prigodno predavanje pod naslovom Preborne sječe u neuređenim prebornim šumama i šumama tipa prašume. To je predavanje godinu dana kasnije tiskano u Šumarskomc listu (1933) pod istim naslovom na str. 339-347, a objavljeno je također na njemačkom jeziku u publikaciji II. Međunarodnoga šumarskoga kongresa u Budimpešti 1936. Zašto danas spominjem, nakon toliko godina predavanje ing. Surića? Iz više razloga! Prvi je taj, što je Surić svoje predavanje temeljio na tri primjera iz šuma Plitvičkih jezera: 1) Visibaba, okružje 24, 2) Roščići, okružje 18 i 3) Bijela Kosa, okružje 3 iz Šumske uprave Ljeskovac. Na tim primjerima s područja Male kapele Surić je objasnio svoju metodu uređivanja šuma. U čemu se ona sastoji? Šurićeva metoda sastoji se u tome da se u šumi, po određenom postupku, doznačuju za sječu stabla u svim debljinskim razredima i da se posebno u manualu vodi evidencija o stablima koja su doznačena za sječu, ali i ona koja će dalje rasti. Drvna masa stabala, koja ostaju u šumi, poslije sječe ne smije pasti ispod minimuma. Radi boljega uvida crtaju se krivulje drvnih masa prije i poslije sječe, a njihova razlika definira etat, kako ukupni tako i po debljinskim razredima. Struktura drvne mase prije i poslije sječe je binomska. Šurićeva metoda, koja je niknula u šumama Plitvičkih jezera, postala je 1937. godine službena metoda za uređivanje prebornih šuma cijele bivše Jugoslavije. Vrijedila je gotovo 50 godina i po njoj je izrađeno mnogo gospodarskih osnova, kao što su primjerice šumsko- gospodarske osnove za Plitvičke šume. Glavna svrha Šurićeve metode bila je u reguliranju (ograničavanju) sječe, jer su u to vrijeme u ličkim šumama bile nagomilane goleme drvne zalihe. Ali tijekom vremena drvni fond došao je postupno do svoje donje granice pa se razvila nova metoda, ili takozvani Novi sistem uređivanja prebornih šuma (Klepac, 1961.), koji je imao cilj da se u šumi izgos- podari optimalno stanje koje omogućuje najpovoljniji 231 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 114 <-- 114 --> PDF |
drvni prirast, trajnu prirodnu regeneraciju, i koje zadovoljava ne samo ekonomske nego i ekološke i socijalne momente. Imajući pred očima novu situaciju i nova shvaćanja o ekološkoj ulozi šuma, bilo je sasvim prirodno da se šumskogospodarske osnove izrađuju u duhu Novoga sistema, koji je tada u Hrvatskoj bio službeno priznat. U tom smislu počinje uređivanje šuma u Nacionalnom parku Plitvička jezera 1975., koje je dovršeno 1982. godine. Sastavljene su 4 šumskogospodarske osnove, za šume u površini od 15.301 ha u društvenom i 96,18 ha u privatnom vlasništvu. Prema tim osnovama šume u Nacionalnom parku Plitvička jezera najvećim su dijelom bukove šume (Fagetum illyricum Horv.) na nadmorskoj visini od 700-900 m. Iznad njih rastu mješovite šume bukve i jele (Abieti-Fagetutn illyricum Horv.), a na nadmorskoj visini ispod 700 m (550-700 m) nalaze se šume kitnjaka i običnoga graba (Querco-Carpinetum illyricum Horv.). Bukva je najraširenija vrsta drveća (73 %), zatim dolazi jela (22 %), smreka (5 %) i tek su ponešto zastupljene ostale vrste drveća (crni grab, crni bor itd.). Uređivanje šuma obavio je Institut za šumarska istraživanja u Jastrebarskom pod vodstvom dr. D. Cestara, uz suradnju većega broja šumarskih stručnjaka iz Instituta i iz Nacionalnoga parka Plitvička jezera. Koordinator i predsjednik komisije koja je ispitivala spomenuto uređivanje šuma, bio je D. Klepac. Podaci o tome objavljeni su u publikaciji Šumarskoga instituta, Jastrebarsko (Radovi, Zagreb, 1984., str. 1 -249). Zbog Domovinskog rata, šumarske i ostale aktivnosti na Plitvicama djelomično prestaju, iako se skrbi i brine o njihovu opstanku i uređenju za cijelo vrijeme Domovinskoga rata. U tom smislu je u Hrvatskoj akademiji 1994. godine održan Znanstveni skup u povodu 45. godišnjice proglašenja Plitvica nacionalnim parkom i 15. godišnjice prisutnosti Plitvičkih jezera na listi Svjetske prirodne baštine. O tome je 1994. godine izdana publikacija s referatima. Između mnogih referata objelodanjen je i moj rukopis Ekološko uređivanje šuma u Nacionalnom parku Plitvička jezera na strani 69-80, Zagreb, 1994. Danas, eto, nakon 5 godina, opet ću s vašim dopuštenjem pokušati nešto reći o tome u čemu se sastoji ekološko uređivanje šuma u N.P. Plitvička jezera. Šuma je živi organizam u kojemu se njezine individue stalno rađaju, žive i umiru, pa se taj organizam mo- Baker, B. St.: ( 1960) Green Glory, London 1948, Proceedings Fifth World Forestry Congress, Seattle. Božicević, S.: (1998) Plitvička jezera, Zagreb, str. 101. Bralić, I.: Nacionalni parkovi Hrvatske, Školska knjiga, Zagreb. Cestar, D., Hren , V., Ko vače vi ć , Z., M art ino- že sam obnoviti ako se njime pravilno postupa. Zato ka- : žemo daje šuma obnovljiv šumski resurs. Ali u svom i razvoju prirodna šuma prolazi kroz različite faze koje mogu biti blizu, ali i daleko od uravnoteženoga stanja, i Šumarske intervencije idu za tim da se uravnoteženo ) stanje postigne uz pomoć šumarske znanosti. A kad se ono postigne, treba osigurati potrajnost i biološku otpor- ) nost šumskoga ekosustava, da fiziološki ne oslabi i ne oboli. Dakako, da će biti tu i tamo slučajeva gdje će trc- i bati tek uspostaviti uravnotežen šumski ekosustav, pri čemu valja uzeti u obzir samo autoktone vrste drveća. 1 Svakako preporučujem da intervencije u šumi budu ; vrlo oprezne, ali česte i pravovremene. Sve u svemu, šumarske intervencije trebalo bi us- 1 mjeriti u smjeru postignuća ovih ciljeva: - zaštiti tlo od erozije; , održavati bilancu vodnoga režima i sačuvati te meljni fenomen stvaranja žive sedre; omogućiti trajnu prirodnu obnovu šuma; omogućiti znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazov- nu i rekreacijsku namjenu šuma i cjelokupnoga nacionalnoga parka; sačuvati prirodni izgled krajolika; osigurati život rijetkim vrstama biljnoga i životinjs- , koga svijeta. Da bi se postignuli spomenuti ciljevi, treba sastaviti poseban Naputak o šumsko-uzgojnome tretmanu na Plitvicama i prema njemu izraditi šumsko-gospodarsku osnovu za prošireni dio šume N.P. Plitvička jezera u po- : vršini od oko 8.000 ha. Smisao ekološkoga uređivanja šuma u Nacional- i nom parku Plitvička jezera je rezultat dugotrajnoga razvoja šumarstva na tom području, gdje se tijekom vremena mogu dobro razabrati ove evolucijske etape: neuredne preborne sječe do 1937. godine; regulirane preborne sječe u vremenu od 1937. do 1961. godine, kada se u šumi poslije sječe morala ostavljati minimalna drvna masa na panju; preborno gospodarenje poslije 1961. godine, kad se nastojala u šumi postignuti optimalna drvna zaliha na panju; i konačno ekološko uređivanje šuma, koje danas preporučamo. vić, J., Pel cer, Z.: (1974) Ekološko gospodarski tipovi šuma u Nacionalnom parku Plitvička jezera, Plitvička jezera - Čovjek i priroda, str. 61-66, Plitvička jezera. Cestar, D.: (1983) Prirodni šumski rezervat "Čorko- va uvala - Cudinka", Šumarski institut, Jastrebarsko. LITERATURA 232 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 115 <-- 115 --> PDF |
Đukić, D.: (1952) Nacionalni park "Plitvičkajezera" (Problematika i uređivanje), Šumarski list 12, str. 435-451, Zagreb. Fran i ć, D.: (1910) Plitvička jezera, Zagreb, str. 439. George, P. : ( 1976) Environnement, Paris. H re n, V: ( 1972) Ramino korito - Prašuma bukve, Šumarski list 9-10, Zagreb, str. 315-324. Ilijanić, V.: (1971) Bibliografija Plitvičkih jezera, Acta biologica VII/1, str. 69-84, Zagreb. Kl epac , D.: (1961) Novi sistem uređivanja prebornih šuma, Poljoprivredno-šumarska komora, Zagreb, str. 1-46. Kl epac, D.: (1964) Smjernice o estetskom i rekrea- tivnom uređenju Medvednice, Šumarski list 1-2, Zagreb, str. 1-10. Kl epac , D.: (1973) Principi di govrno estetico ericre- ativo del boseo, Monti c Boschi, Roma. Kl epac , D.: (1979) Preborno gospodarenje šumama u našoj zemlji i u svijetu, Šumarski list 11-12, Zagreb, 1979., str. 529-552. Kl epac, D.: (1982) Evolucija uređivanja šuma na Visokom kršu, Šumarski list 11-12, Zagreb, str. 471-477. Kl epac, D.: (1984) Principi uređivanja šuma u Nacionalnom parku Plitvička jezera, Šumarski list, Zagreb, str. 319-336. Kl epac, D.: (1984) Entwicklung der Forsteinrichtung auf Hochkarst, Radovi, Zagreb. Kevo, R., A lfier, D.: (1963) Organizacioni problemi nacionalnih parkova u NR Hrvatskoj, Zaštita prirode, Beograd. Kosovič, B.: (1914. i 1915.) Prvi šumarski stručni opis i nacrt šume na Velebitu, Velikoj Kapeli od dalmatinske mede do Mrkoplja i Ogulina, Šumarski list, Zagreb. Kramarič, Ž., Iuculano, T.: (1989) O strukturi i normalitetu šume bukve i jele (Abieti Fagetum illyricum Horvat 1938) na primjeru prašume Čor- kova uvala, Šumarski list, br. 11-12, str. 581-582. Krga, D. (1984) Daten ber die Walder des Nationalparks, Radovi, Zagreb. Krga, D. (1984) Urwald Čorkova uvala, Radovi, Zagreb. Le i bundgut, H.: (1959) Der Zweck und Methodik der Struktur- und Zuwachsanalyse von Urwaldern, Schweizerische Zeitschrift fr Forstwesen, 3, str. 111-124. M a r t i n o v i é, J.: ( 1974) Podložnost eroziji tala na području Plitvičkih jezera, Plitvička jezera - Čovjek i priroda, Plitvička jezera, str. 33-36. Meštrović,S.: (1984) Nature Conservation in Yugoslavia, Radovi, Zagreb. Movćan, J.: ( 1981 ) Development and Economics in Plitvice National Park, Royal Swedisch Academy of Science, AMBIO. Pevalek, I.: (1938) Biodinamika Plitvičkih jezera i njena zaštita, Zaštita prirode, br. 1, Zagreb, str. 40-61. Plavšić-Goj ko vić, N., Plavšić, M., Golubovi ć, U.: (1974) Čorkova uvala - prašuma u Nacionalnom parku Plitvička jezera, Plitvičkajeze- ra - Čovjek i priroda, Zagreb, str. 67-70. Plavšić-Goj kovič, N., Plavšić, M., Golubo- vić, U.: (1972) Prilog poznavanju biljno-socio- loškog sustava i elemenata grade prašumskog rezervata Čorkova uvala (Nacionalni park Plitvička jezera), Šumarski list 9-10, Zagreb, str. 348-363. Plavšić-Goj kovič, N.: (1974) O rijetkim biljkama Nacionalnog parka Plitvička jezera, Plitvice. P o 1 šak, A.: ( 1974) Geološki aspekti zaštite Plitvičkih jezera, Plitvička jezera - Čovjek i priroda, Plitvička jezera, str. 25-32. Prpić, B.: (1972) Neke značajke prašume Čorkova uvala, Šumarski list 9-10, Zagreb, str. 325-333. Prpić, B.: (1979) Struktura i funkcioniranje prašume bukve i jele {Abiefi-Fagetum illyricum Horv. 1938) u Dinaridima SR Hrvatske, Drugi kongres ekologa Jugoslavije, Zagreb. Roglić, J.: (1974) Morfološke posebnosti Nacionalnog parka Plitvička jezera, Plitvička jezera - Čovjek i priroda, Plitvička jezera, str. 5-24. S c h a e f f e r, L. : ( 1957) Amnagement esthtique et rera- tif des forets, Revue forestiere française, Nancy. Sliepčević, A., Ilijanić, V.: (1988) Prilog bibliografiji Nacionalnog parka Plitvička jezera, Zagreb. Susmel, L.: (1979) Structural Model of Primary Fir and Spruce Forest, Padova. S afar, J:: (1946) Osnovi parkiranja, Šumarski priručnik I, Zagreb, v Šafar, J.: (1958) Opći podaci o nacionalnim parkovima NR Hrvatske, Plitvička jezera - Nacionalni park, Zagreb, str. 11 -20. Trinajstić, I.: (1972) O rezultatima komparativnih istraživanja florističkih sustava prašumskih i gospodarskih sastojina zajednice Fagetum croa- ticum abietetocum Ht. u Hrvatskoj, Šumarski list 9-10, Zagreb, str. 334-347. Ugrenović,A.: (1959) Estetika šume, Šumarska enciklopedija, Zagreb. Vi đakovi ć,P: (1989) Nacionalni parkovi i turizam, Zagreb, str. 624. Vidaković, P: (1999) Nacionalni parkovi u svijetu, Zagreb, str. 538. Radovi, referati s 1UFRO Symposium (papers from IUFRO-Symposium) (1984) Plitvice 1983., Zagreb, Šumarski institut Jastrebarsko. *** Zakon o zaštiti prirode, Narodne novine, br. 30 od 15.4. 1994. Akademik Dušan Klepac 233 |