DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 67     <-- 67 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000), 185-195


UDK 630* 524 {Abies alba)


KOLIKA JE STVARNA ZALIHA JELE U NAŠIM ŠUMAMA?


WHAT IS THE REAL AMOUNT OF FIR STOCKS IN CROATIAN FORESTS?


Mario BOŽIĆ*


SAŽETAK: Prilikom dosadašnjeg uređivanja šuma korištene su pri obračunu
drvnih zaliha razne volumne tablice. Za obračun drvne zalihe jele od
1945. do 1994. godine korištene su najprije Surićeve, zatim Surić-Pranjić, te
na kraju Spirančeve tarife, a Pravilnikom za uređivanje šuma iz 1994. godine
propisano je korištenje lokalnih tarifa.


Autor je u ovome radu uspoređivao do sada korištene tarife te zalihe obračunate
po njima, s lokalnim tarifama i zalihama obračunatim po lokalnim tarifama.
Za istraživanje je odabrao dvije preborne sastojine iz gospodarske
jedinice "Milanov vrh" i dvije sastojine prijelaznih, odnosno nejednoličnih
struktura iz gospodarske jedinice "Crni lug".


Uklapanje Spirančevih tarifa u lokalne tarife je do debljinskog stupnja
52,5 cm dobro, da bi iste nakon toga postale izraženo strmije od lokalnih. Povećanjem
prsnog promjera taje razlika sve izraženija u apsolutnom i postotnom
iznosu. Ukupno odstupanje zalihe obračunate po Spirančevim tarifama u
odnosu na zalihu obračunatu po lokalnim tarifama, ovisi ponajprije o distribuciji
broja stabala. Sto se više stabala nalazi u debljinskim stupnjevima iznad
52,5 cm, i što ih je više u višim debljinskim stupnjevima to će i odstupanje biti
veće. Iz ovoga slijedi daje upitna vrijednost iskazanih zaliha obračunavatih
prema Spirančevim tarifama, posebno u sastojinama i gospodarskim jedinicama
s velikim brojem debelih stabala (sastojinama prijelaznih struktura).


Lokalne tarife istraživanih sastojina se uz pomak od pola bonitetnog razreda
dobro uklapaju u Surić-Pranjić tarifne nizove. Ukupno odstupanje zalihe
obračunate po Surić-Pranjić tarifama u odnosu na zalihu obračunatu prema
lokalnim tarifama, ovisi o uklopljenosti stvarne visinske krivulje u visinsku
krivulju Surić-Pranjić bonitetnog razreda, te razlikama u dvoulaznim tablicama
na temelju kojih je lokalna tarifa načinjena.


K Ij u č n e r ij e č i : jela, volumne tablice, drvna zaliha


UVOD - Introduction


Najhitnije informacije o svakoj sastojini sadržane su
u ispunjenim obrascima 0-2 (regularne šume) i 0-3
(preborne šume).


Izmjerom sastojina te obradom prikupljenih podataka
dobivamo informacije na temelju kojih procjenjujemo
stanje neke sastojine te određujemo naše djelovanje
u njoj.


* Mr. sc. Mario Božić, dipl. ing. šum., Šumarski fakultet, Zagreb


Raspodjela broja stabala po debljinskim stupnjevima,
temeljni je podatak na osnovi kojega obavljamo
obračun ostalih strukturnih pokazatelja, kao što su temeljnica
i drvna zaliha.


Raspodjela broja stabala dobivena je neposrednom
izmjerom, a temeljnica množenjem vrijednosti kružne
plohe jednog stabla određenog debljinskog stupnja s
brojem stabala tog debljinskog stupnja, te obje veličine
predstavljaju (promatrano u trenutku izmjere) stalnu
vrijednost.


185




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 68     <-- 68 -->        PDF

M. Božić: KOLIKA JE STVARNA ZALIHA JLLE U NAŠIM ŠUMAMA?


Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000), 1X5-195


Drvnu zalihu pojedinog debljinskog stupnja dobijemo
tako da pomnožimo vrijednost volumena jednog
stabla (iz volumnih tablica) s pripadajućim mu brojem
stabala.


Obračunata zaliha ovisi o tome koje volumne tablice
smo upotrijebili, te nema obilježje stalne vrijednosti, kako
je to rečeno za raspodjelu broja stabala i temeljnicu.


Prema broju ulaza, tablice mogu biti jednoulazne,
dvoulazne, troulazne itd. U našoj praksi najčešće su se
koristile jednoulazne te dvoulazne tablice. U početku
su korištene tablice stranih autora, međutim u međuvremenu
su za većinu gospodarskih vrsta izrađene i tablice
domaćih autora.


Tablice su se u prvo vrijeme konstruirale grafičkim
metodama, da bi se razvojem računala prešlo na računske
metode. Problem kod računske metode predstavlja
odabir matematičkog modela koji treba koristiti pri izjednačavanju
tablica (Kružić 1993a).


Šurićeve tarife iz 1938, njemačke dvoulazne tablice
od Schuberga iz 1891. (Špiranec 1976) te u novije
vrijeme Spirančeve dvoulazne tablice i tarife iz 1976.
su volumne tablice, za jelu, koje su se kod nas najviše
upotrebljavale.


Kod nas su se, osim navedenih Surića i Špiranca,
izradom volumnih tablica za jelu bavili i neki drugi


Jedan od osnovnih i najznačajnijih parametara koji
koristimo prilikom uređivanja šuma je svakako drvna
zaliha pojedine sastojine. Prilikom dosadašnjeg uređivanja
šuma korištene su pri računanju drvne zalihe razne
volumne tablice.


Periodičnom izmjerom sastojina dobivamo informacije
o njenom stanju u vrijeme izmjere, a usporedbom
rezultata izmjere kroz vrijeme donosimo zaključak
koliko je naše djelovanje u pojedinoj sastojku bilo


Za istraživanje sam odabrano dvije preborne sastojine
iz gospodarske jedinice "Milanov vrh" i dvije sastojine
prijelaznih, odnosno nejednoličnih struktura iz
gospodarske jedinice "Crni lug". Iz gospodarske jedinice
"Milanov vrh" odabrao sam odsjeke 2b i 13a, a iz
gospodarske jedinice "Crni lug" odsjeke 39c i 61b.


Izmjeru sam izvršio tijekom 1997. godine. U svakoj
sastojini postavio sam 16 ploha kvadratičnog oblika, veličine
0,0578 ha. Plohe sam postavio kao sustavni uzorak,
te ih iskolčavao pomoću poludijagonala od 17 m.
Ukupna površina primjernih ploha svake sastojine
iznosi 0,9248 ha.


autori. Zajelove sastojine šumarije Ravna gora izrađuje
Tvrdony (1897) volumne tablice za tri razreda visine.
Emrović (1972) izrađuje tarife za jelu na silikatnoj
podlozi. Pranjić (1965) vrši interpolaciju Surićevih
tarifa sa pet na devet bonitetnih razreda, a 1966. nadopunjuje
Spieckerove tarife iz 1951. godine. Alga-
nove tarife iz 1901., koje je 1949. korigirao Schaeffer
te ih nazvao "strmim tarifama", a koje su prikladne za
preborne šume i skiofilne vrste drveća Meštrović
1966. prilagođava za automatsko obračunavanje.


Usporedbom volumnih tablica te drvne zalihe dobivene
upotrebom različitih tablica bavilo se kod nas nekoliko
autora. Tako Emrović (1953) na pokusnim
plohama na Kupjačkom Vrhu i Tuškom lazu (jelove šume)
uspoređuje zalihe dobivene upotrebom volumnih
tablica raznih autora, a Špiranec (1976) uspoređuje
Schubergove, Šurićeve i Institutske (Spirančeve) tablice
za jelu. Pranj ić &Lukić (1997) daju usporedbu
volumena sastojina (hrast) obračunatog prema različitim
tarifama, a Kružić (1993b) obračunava drvnu zalihu
(hrast) primjenom različitih tarifa na osnovi srednjeg
plošnog stabla, aritmetički srednjeg stabla i središnjeg
plošnog stabla.


dobro ili loše. Upotreba različitih volumnih tablica otežava
tu usporedbu.


Da bi se pokazala razlika između pojedinih volumnih
tablica jele i zaliha obračunatim po njima, bit će u
ovome radu obračunata zaliha jele po tablicama koje su
se u odabranim sastojinama koristile od 1951. do danas,
te lokalnim tarifama propisanim Pravilnikom za uređivanje
šuma iz 1994. godine, a na temelju izmjere iz
1997. godine.


Svim stablima na plohama, koja su prešla taksacij-
sku granicu, izmjerio sam prsni promjer, a nekima od
njih radi konstrukcije visinskih krivulja i visinu. U svakoj
sastojini izmjereno je oko 90-ak visina. Na osnovi
podataka dobivenih izmjerom prsnih promjera, obavio
sam obračun strukture po broju stabala (svedeno na ha)
po plohama i odsjecima. Računskim izjednačenjem izmjerenih
visina po Mihajlovoj funkciji:


h = b()*e d +1,30


CILJ ISTRAŽIVANJA - Aim of research


MATERIJAL I METODE - Material and methods


186




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 69     <-- 69 -->        PDF

VI. Božić: KOLIKA JE STVARNA ZALIHA JELE U NAŠIM ŠUMAMA´.´


Šumarski list hr. 3 4, CXXIV (2000), 1X5-195


konsti-uirao sam visinske krivulje za jelu za svaki odsjek
posebno. Lokalne tarife konstruirao sam na temelju
visinskih krivulja te Špirančevih dvoulaznih tablica
drvnih zaliha za jelu (deblovinu).


Drvnu zalihu jele obračunao sam prema lokalnoj tarifi,
Spirančevom tarifnom nizu iz prošle osnove gos-


Kako sam u ovome radu odlučio testirati volumne
tablice jele, tako sam, iako su klupirana stabla svih vrsta
drveća, mjerio visine te obračunavao drvnu zalihu isključivo
jele.


Na temelju izmjerenih visina, za svaku sam sasto-
jinu konstruirao visinsku krivulju. Uklapanjem sasto-


Tablica 1. Parametri sastojinskih visinskih krivulja obične jele
Table 1. Parameters of the stand heigt curves of European fir


Gosp.jedinica
Management unit


Milanov vrh


Crni lug


Odsjek - Subcompartment


2b


13a


39c


61b


b0


43,587


44,248


45,058


47,356


b.


23,551


24,242


23,399


25,135



podarenja, Špirančevih tarifa na temelju izmjere iz
1997. godine, te Surić-Pranjić tarifnim nizovima.


Odstupanja vrijednosti tarifa i drvnih zaliha izračunao
sam tako da sam razliku volumena po tarifi ili razliku
zalihe podijelio s vrijednošću lokalne tarife ili zalihe
obračunate prema lokalnim tarifama.


jinskih visinskih krivulja jele u granice Šurić-Pranjić
bonitetnih razreda (slika 1.) očitao sam (na temelju dominantnog
dijela sastojinc) bonitetni razred kojem jela
u dotičnoj sastojini pripada.


U sastojinama 39c i 61b jela pripada II, a 2b i 13a
II/III. bonitetnom razredu, (slika 1.)


Za visinske krivulje prebomih sastojina Pranjić
& Lukić (1997) kažu da su one stalnog položaja i
oblika, što bi onda trebalo vrijediti i za lokalnu tarifu.


Prema osnovama iz 1990. godine za odabrane sastojinc
korišteni su sljedeći Špirančevi tarifni nizovi:
odsjek 2b - 158. niz, odsjek 13a - 157. niz, odsjek 39c -
160. niz, odsjek 61b- 159. niz, dok su na temelju podataka
izmjerenih 1997. godine, a na osnovi srednje visine
stabala debljinskih stupnjeva 42,5-52,5 (kako je to
propisano Pravilnikom za uređivanje šuma iz 1985. godine)
odabrani: za odsjeke 2b i 13a - 158. tarifni niz, a
za odsjeke 39c i 61 b - 159. tarifni niz (vidi tablicu 2.)


REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results


Prsni promjer - Diameter b.h., cm


Slika 1. Sastojinske visinske krivulje obične jele (Abies alba Mill.)
Figure 1. Stand height curves of European fir (Abies alba Mill.)


187




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 70     <-- 70 -->        PDF

M. Božić: KOLIKA SE STVARNA ZALIHA JELL U NAŠIM SUMAMA?


Šumarski list br. 3-4. CXXIV (2000), 1X5-195


Tablica 2. Odabir Špirančcvog tarifnog niza na temelju izmjere iz 1997. godine
Table 2. The selection of Spiranec´s tariff series on the basis of measurement in 1997


Tarifni niz


Granice visina
(deblj. stupnja 47,5 cm)


Srednja visina sastojine, te pripadnost nizu
Mean stand heights and the appurtenance to a series


Tariff
series


Height limits
(diameter degree 47.5 cm)


Odsjek -
Subcomp. 2b


Odsjek -
Subcomp. 13a


Odsjek -
Subcomp. 39c


Odsjek -
Subcomp. 61b


157.


26,5 - 27,6 m


158.


27,6-28,7 m


27,85 m


27,74 m


159.


28,7-29,9 m


28,96 m


29,09 m


160.


29,9-3 1,0 m



Na slikama 2-4 prikazani su međusobni položaji do sada korištenih tarifa.


Prsni promjer - Diameter b.h., cm


Slika 2. Položaj lokalnih tarifa u odnosu na Surić-Pranjić tarife (jela)
Figure 2. Local tariffs in relation to Surić-Pranjić tariffs (fir)


Prsni promjer -Diameter h.lt.. cm


Slika 3. Položaj lokalnih tarifa u odnosu na Špirančeve tarife (jela)
Figure 3. Local tariffs in relation to Spiranec´s tariffs (fir)


188




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 71     <-- 71 -->        PDF

M. Božić: KOLIKA JE STVARNA ZALIHA JELE U NAŠIM ŠUMAMA´.´


Šumarski list hr. 3-4, CXXIV (2000). 1X5-195


Prsni promjer -Diameter h.h., cm


Slika 4. Položaj Surić-Pranjić tarifa u odnosu na Spirančeve tarife (jela)
Figure 4. Surić-Pranjić tariffs in relation to Spiranee´s tariffs (fir)


Tarife, drvne zalihe te njihovo postotno odstupanje (po debljinskim stupnjevima) prikazani su u tablicama
od lokalne tarife i zalihe obračunate prema istoj 3-6.


Tablica 3. Odsjek 2b - Usporedba korištenih tarifa te zaliha obračunatih po njima


Table 3. Subcompartment 2b - Comparison of used tariffs and stocks calculated with them


Prsni
promjer


Broj
stabala


Tarifa, m3


Drvna zaliha jele, rrvVha
prema naznačenim tarifama)


Postotno odstupanje
tarifa i drvnih zaliha


Diametar


b.h.


Number
of trees


Management table (tariff), m3


Fir growing stock, m7ha
(according to marked tariffs)


Perccntly deviation of
tariffs and growing stocks


cm


N


lokalna
local


Špiranec
15S


Šurić-


Pranjić


II/III


Šurić-


Pranjić


11


lokalna
local


Špiranec


158


Surić-
Pranjić
II/III


Šurić-
Pranjić


Špiranec 158/
lokalna
(local)


Šurić-Pranjić


ll/III/lokalna
(local)


Šurić-Pranjić


ll/lokalna


(local)


12,5


37,8


0,051


0,08


0,06


0,06


1,93


3,03


2,27


2,27


56,86


1 7,65


17,65


17,5


46,5


0,156


0,18


0,15


0,16


7,25


8,37


6,97


7,44


15,38


-3,85


2,56


22,5


32,4


0,333


0,35


0,31


0,33


10,80


11,35


10,06


10,71


5,11


-6,91


-0,90


27,5


22,7


0,583


0,58


0,54


0,58


13,24


13,17


12,26


13,17


-0,51


-7,38


-0,51


32,5


42,2


0,907


0,89


0,85


0,90


38,25


37,53


35,85


37,95


-1,87


-6,28


-0,77


37,5


36,8


1,307


1,28


1,24


1,31


48,05


47,06


45,59


48,16


-2,07


-5,13


0,23


42,5


21,6


1,767


1,76


1,70


1,80


38,21


38,06


36,76


38,93


-0,40


-3,79


1,87


47,5


23,8


2,300


2,33


2,21


2,36


54,71


55,43


52,57


56,14


1,30


-3,91


2,61


52,5


14,1


2,896


3,01


2,81


2,99


40,71


42,31


39,50


42,03


3,94


-2,97


3,25


57,5


7,6


3,554


3,80


3,45


3,68


26,90


28,76


26,11


27,85


6,92


-2,93


3,55


62,5


4,3


4,279


4,69


4,17


4,42


18,51


20,29


18,04


19,12


9,61


-2,55


3,30


67,5


2,2


5,048


5,68


4,90


5,19


10,92


12,28


10,60


11,22


12,52


-2,93


2,81


72,5


2,2


5,883


6,81


5,65


5,98


12,72


14,73


12,22


12,93


15,76


-3,96


1,65


77,5


1,1


6,768


8,04


6,51


6,88


7,32


8,69


7,04


7,44


18,79


-3,81


1,65


82,5


7,696


9,39


7,37


7,80


22,01


-4,24


1,35


87,5


8,741


10,92


8,29


8,77


24,93


-5,16


0,33


92,5


9,873


12,60


9,27


9,87


27,62


-6,11


-0,03


97,5


11,048


14,43


10,30


10,97


30,61


-6,77


-0,71


Ukupno


295,3


329,53


341,07


315,84


335,37


3.50


-4,15


1,77



189




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 72     <-- 72 -->        PDF

M. Božić: KOLIKA JI- STVARNA ZALIHA JELE U NAŠIM ŠUMAMA´.´ Šumarski list hr. 3- 4. CX.XI V (2001)). I 85- 195




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 73     <-- 73 -->        PDF

M. Božić: KOLIKA JE STVARNA ZALIHA JELE U NAŠIM ŠUMAMA? Šumarski list br. 3 4.CXMV(2( 185-195




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 74     <-- 74 -->        PDF

M. Božić: KOLIKA .Hi STVARNA /ALIHA JELE U NAŠIM ŠUMAMA´.´ Šumarski list br. 3 4. CXXIV(2000), 185-195


Tablica 6. Odsjek 61b- Usporedba korištenih tarifa te zaliha obračunatih po njima


Table 6. Subcompartment 61b - Comparison of used tariffs and stocks calculated with them


Prsni
promjer
Diamctar


b. h.


Broj
stabala
Number
of trees


Tarifa, m´
Management table (tariff), m5


Drvna zaliha jele, mVha
(prema naznačenim tarifama)


Fir growing stock, mVha
(according to marked tariffs)


Postotno odstupanje


tarifa i drvnih zaliha


Percently deviation of


tariffs and growing stocks


cm


N


lokalna
local


Špiranec
159


Šurić-
Pranjić
II


Šurić-
Pranjić
I/II


lokalna
local


Špiranec
159


Šurić-
Pranjić
II


Šurić-


Pranjić


I/II


Špiranec 159/
lokalna
(local)


Šurić-Pranjić


II/lokalna
(local)


Šurić-Pranjić


l/II/lokalna


(local)


12,5


9,7


0,049


0,08


0,06


0.07


0,48


0,78


0,58


0,68


63,27


22,45


42,86


17,5


11,9


0,156


0,19


0,16


0,17


1,86


2,26


1,90


2,02


21,79


2,56


8,97


22,5


5,4


0,337


0,36


0,33


0,35


1,82


1,95


1,78


1,89


6,82


-2,08


3,86


27,5


1,1


0,599


0,6


0,58


0,62


0,65


0,65


0,63


0,67


0,17


-3,17


3,51


32,5


4,3


0,942


0,92


0,90


0,96


4,07


3,98


3,89


4,15


-2,34


-4,46


1,91


37,5


3,2


1,358


1,33


1,31


1,40


4,41


4,31


4,25


4,54


-2,06


-3,53


3,09


42,5


8,7


1,854


1,83


1,80


1,91


16,04


15,83


15,57


16,52


-1,29


-2,91


3,02


47,5


11,9


2,425


2,43


2,36


2,51


28,84


28,90


28,07


29,86


0,21


-2,68


3,51


52,5


5,4


3,061


3,15


2,99


3,18


16,55


17,03


16,17


17,19


2,91


-2,32


3,89


57,5


8,7


3,778


3,96


3,68


3,92


32,68


34,26


3 1,83


33,91


4,82


-2,59


3,76


62,5


14,1


4,555


4,9


4,42


4,72


64,03


68,88


62,13


66,35


7,57


-2,96


3,62


67,5


4,3


5,383


5,93


5,19


5,54


23,28


25,65


22,45


23,96


10,16


-3,59


2,92


72,5


8,7


6,293


7,12


5,98


6,44


54,44


61,59


51,73


55,71


13,14


-4,97


2,34


77,5


4,3


7,242


8,39


6,88


7,40


31,32


36,29


29,76


32,01


15,85


-5,00


2,18


82,5


2,2


8,271


9,81


7,80


8,44


17,89


21,22


16,87


18,25


18,61


-5,69


2,04


87,5


U


9,413


11,42


8,77


9,50


10,18


12,35


9,48


10,27


21,32


-6,83


0,92


92,5


10,652


13,17


9,87


10.61


23,64


-7,34


-0,39


97,5


1,1


11,946


15.07


10,97


11,79


12,92


16,30


11.86


12,75


26,15


-8,17


-1,31


Ukupno


106,0


321,45


352,22


308,96


330.74


9,57


-3,88


2,89



RASPRAVA - Discussion


Uzrok ovog pomaka najbolje se vidi na slici 5., gdje
je uspoređena Šurić-Pranjić tarifa za II/III. bonitetni
razred s tarifom izračunatom pomoću Spirančevih dvo-
ulaznih tablica uz istu visinsku krivulju.


Tarifa izrađena prema Špirančevim dvoulaznim tablicama
je, uz istu visinsku krivulju, iznad debljinskog
stupnja 62,5 cm strmija od Šurić-Pranjić tarife, radi
čega do naznačenog pomaka i dolazi.


Špirančeve tarife se do, okvirno, debljinskog stupnja
52,5 cm, u svom apsolutnom iznosu ne razlikuju
puno u odnosu na lokalne i Šurićeve tarife, međutim
nakon toga razlika je sve izrazitija, kao što se to uostalom
i vidi iz slika 3. i 4.


Razlog ove "strmosti" Spirančevih tarifa treba tražiti
u visinskoj krivulji na temelju koje je načinjen osnovni
tarifni niz. Na slici 6. usporedio sam visinske krivulje
odsjeka 2b s visinskom krivuljom pripadajućeg im boniteta
te visinskom krivuljom pripadajućeg, Špiranče-
vog 158. tarifnog niza. Visinsku krivulju Špirančevog
158. niza izračunao sam iz dvoulaznih tablica, tako da
sam za iskazani volumen svakog debljinskog stupnja, u
dvoulaznim tablicama očitao visinu.


192


Kako su se u proteklom gospodarenju jelovim šumama
pri obračunu zaliha koristile različite tarife, smatrao
sam potrebitim prikazati njihov međusobni položaj
(slike 2-4.), usporediti ih (tablice 3-6.) te s obzirom na
današnju strukturu sastojina po broju stabala, izraču-
nam i usporedim drvne zalihe dobivene upotrebom istih
(tablice 3-6.).


Lokalne tarife se uz jedan pomak dosta dobro poklapaju
sa Šurić-Pranjić tarifama (slika 2.). Tako lokalna
tarifa za odsjek 61 b, koji prema uklopljenoj visinskoj
krivulji (slika 1.) pripada II. bonitetnom razredu, najmanje
odstupa od Šurić-Pranjić tarife za I/II. bonitetetni
razred. Na temelju visinske krivulje odsjek 39c je
svrstan u II. bonitetni razred (u dominantnom dijelu sa-
stojinc visinska krivulja ide donjom granicom II. boniteta),
a na temelju nje izračunata tarifa se najvećim dijelom
nalazi između Šurić-Pranjić tarifa za I/II. odnosno
II. bonitetni razred, iako je ukupno gledano bliža II.
bonitetnom razredu. Odsjeci 2b i 13a pripadaju II/III.
bonitetnom razredu (jela), a njihove tarife (koje se cijelim
rasponom prsnog promjera gotovo preklapaju) su
najbliže Šurić-Pranjić tarifi za II. bonitetni razred.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 75     <-- 75 -->        PDF

M. Božić: KOLIKA JE STVARNA ZALIHA JEI.K U NAŠIM SUMAMA?


Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000), 185-195


>


Prsni promjer - Diameter b.h ., cm


Slika 5. Usporedba Šurić-Pranjić tarife za I I/I 11 bonitet s tarifom načinjenom prema


Spirančevim dvoulaznim tablicama uz istu visinsku krivulju


Figure 5. Comparison of the Šurić-Pranjić tariff for the II/III site class with the tariff


made on the basis of Spiranec´s two-parametre tables for the same height curve


Prsni promjer - Diameter b.h., cm


Slika 6. Visinske krivulje obične jele
Figure 6. Height curves of European fir


Iz same slike vidljivo je odstupanje te strmost vi- Prema Pravilniku za uređivanje šuma iz 1985.


sinske krivulje Špirančevog 158. niza u odnosu na članku 14., bonitet sastojine (tarifni niz) određivao se u


Šurić-Pranjić, te sastojinsku visinsku krivulju nazna- raznodobnim sastojinama na temelju izmjerenih visina


čenog odsjeka, koje je izrazitije s povećanjem prsnoga 10-20 stabala u pojedinim debljinskim stupnjevima i to


promjera. za jelu, smreku i ostalu crnogoricuna stablima od 40 do


193




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 76     <-- 76 -->        PDF

M. Božić: KOLIKA JE STVARNA ZALIHA JELE U NAŠIM SUMAMA´.´


Šumarski list br. 3 4. CXXIV (2000). 1X5-195


55 cm promjera (debljinski stupnjevi 42,5; 47,5 i 52,5
cm). Iz slike 6. vidimo da se visinske krivulje sastojine
te Špirančevog 158. tarifnog niza u naznačenom intervalu
dijelom preklapaju.


Drvna je zaliha u tablicama 3-6 obračunata prema
lokalnim tarifama, Špirančevim tarifama iz prošle
osnove gospodarenja, Špirančevim tarifama na temelju
izmjere iz 1997. godine, Šurić-Pranjić tarifama koje se
najbolje uklapaju u lokalne tarife te Surić-Pranjić tarifama
za bonitetni razred kojemu sastojine pripadaju.


Vidljiva su apsolutna i postotna odstupanja tarifa u
odnosu na lokalne tarife te zaliha obračunatim njima,
kako ukupno tako i po debljinskim stupnjevima.


Drvne zalihe obračunate prema Surić-Pranjić tarifama
za stvarni bonitetni razred su kako ukupno, tako i cijelim
rasponom promjera niže od zaliha obračunatih po
lokalnim tarifama (uz postotna odstupanja najvećim dijelom
raspona ispod 5%).


Zalihe obračunate primjenom pola bonitetnog razreda
viših tarifa (osim kod sastojine 39c kod koje visinska
krivulja dominantnog dijela sastojine ide donjom
granicom II. boniteta) bliže su zalihama obračunatim
prema lokalnim tarifama od zaliha obračunatih Šurić-
Pranjić tarifama za stvarne bonitetne razrede, a nešto su
više od zaliha obračunatih po lokalnim tarifama. Odstupanja
prema lokalnim tarifama su gotovo cijelim rasponom
ispod 3%, osim u odjelu, odsjeku 39c (5%).


Odstupanja zaliha obračunatih po Špirančevim tarifama,
u odnosu na zalihe obračunate po lokalnim tarifama
postaju izrazitija od okvirno debljinskog stupnja
52,5 cm, te porastom promjera stabla postaju sve izrazitija
kako u relativnom tako i u postotnom iznosu, te za
debljinski stupanj 97,5 cm iznose i preko 30%.


U odsjeku 2b (tablica 3.) najmanje, u ukupnom iznosu,
od drvne zalihe obračunate prema lokalnoj tarifi
odstupa zaliha obračunata prema Šurić-Pranjić tarifi za
II. bonitetni razred (1,77%), nešto veće odstupanje je


Na temelju rezultata istraživanja i rasprave donosim
sljedeće zaključke:


1. Prilikom uređivanja jelovih šuma pri obračunu drvne
zalihe od 1945. godine do danas upotrebljavane
su: Šurićeve, Šurić-Pranjić tarife, Špirančeve tarife,
te lokalne tarife konstruirane na temelju izmjerene
visinske krivulje te dvoulaznih tablica.


2. Lokalne tarife istraživanih sastojina se, uz pomak od
pola bonitetnog razreda, dobro uklapaju u Šurić-
Pranjić tarifne nizove.


3. Uklapanje Špirančevih tarifa u lokalne tarife je do
debljinskog stupnja 52,5 cm dobro, da bi Špirančeve


dobiveno prema Špirančevom 158. tarifnom nizu
(3,50%), a najveće prema Šurić-Pranjić tarifi za II/III.
(stvarni) bonitetni razred (-4,15%).


U odsjeku 13a (tablica 4.) najmanje, u ukupnom
iznosu, od zalihe obračunate prema lokalnoj tarifi
odstupa zaliha obračunata prema Špirančevom 157. (iz
prošle Osnove gospodarenja) tarifnom nizu (-1,20%),
nešto veće odstupanje je dobiveno prema Šurić-Pranjić
tarifi za II. bonitetni razred (2,16%), još veće prema
Šurić-Pranjić tarifi za II/III. (stvarni) bonitetni razred
(-3,77%), a najveće (3,81%) prema Špirančevom 158.
tarifnom nizu (određenom na temelju izmjere iz 1997.
godine).


Drvna zaliha izračunata prema Šurić-Pranjić tarifi
za II. bonitetni razred koji je ujedno i stvarni bonitet
sastojine, odstupa u ukupnom iznosu u odnosu na
drvnu zalihu obračunatu prema lokalnoj tarifi u odsjeku
39c (tablica 5.) za -2,21%, a prema Šurić-Pranjić tarifi
za I/II. bonitetni razred za 4,75%. Drvna zaliha obračunata
prema Špirančevom 159. tarifnom nizu (izmjera
1997. godine) veća je za 12,71%, a prema Špirančevom
160. tarifnom nizu (iz prošle Osnove gospodarenja) za
17,55% u odnosu na zalihu obračunatu prema lokalnoj
tarifi.


U odsjeku 61b (tablica 6.) najmanje, u ukupnom iznosu,
od zalihe obračunate prema lokalnoj tarifi odstupa
zaliha obračunata prema Šurić-Pranjić tarifi za I/II.
bonitetni razred (2,89%), nešto veće odstupanje dobiveno
je prema Šurić-Pranjić tarifi za II. (stvarni) bonitetni
razred (-3,88%), a najveće prema Špirančevom
159. tarifnom nizu (9,57%).


Velik broj debelih stabala u odsjecima 39c i 61b,
razlog je ovako velikog odstupanja zalihe obračunate
prema Špirančevim tarifama, u odnosu na zalihu obračunatu
prema lokalnim tarifama. Tu do izražaja dolazi
onaj "strmi" dio Špirančevih tarifa koji najviše odstupa
u odnosu na lokalnu tarifu.


Conclusions


tarife nakon toga postale izraženo strmije od lokalnih.
Povećanjem prsnog promjera ta je razlika
sve izraženija kako u apsolutnom tako i u postotnom
iznosu.


4. Ukupno odstupanje zalihe obračunate po Šurić-Pranjić
tarifama u odnosu na zalihu obračunatu prema
lokalnim tarifama ovisi o uklopljenosti stvarne visinske
krivulje u visinsku krivulju Šurić-Pranjić bonitetnog
razreda, te razlikama u dvoulaznim tablicama
na temelju kojih je lokalna tarifa načinjena.


5. Ukupno odstupanje zalihe obračunate po Špirančevim
tarifama u odnosu na zalihu obračunatu po lokal-


ZAKLJUCCI


194




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 77     <-- 77 -->        PDF

M. Božić: KOLIKA JE STVARNA ZALIHA JELE U NAŠIM SUMAMA?


Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000), 185-195


nim tarifama ovisi u prvome redu o distribuciji broja
stabala. Sto se više stabala nalazi u debljinskim stupnjevima
iznad 52,5 cm, i što ih je više u višim debljinskim
stupnjevima to će i odstupanje biti veće.


6. Iz 5. zaključka slijedi daje upitna vrijednost iskazanih
zaliha obračunatih prema Špirančevim tarifama,


posebno u sastojinama i gospodarskim jedinicama s
velikim brojem debelih stabala.


Prilikom usporedbe podataka iz Osnova gospodarenja
u kojima su zalihe obračunavate prema navedenim
tablicama, treba o gore navedenom voditi računa
te bi uputnije bilo uspoređivati njihove temeljnice.


LITERATURA - References


Emrović, B., 1953: O izjednačenju pomoću funkcija
koje se logaritmiranjem dadu svesti na linearni
oblik, s naročitim obzirom na upotrebu kod izrade
drvnogromadnih tablica. Glas. šum. pokuse
11: 73-110, Zagreb.


Emrović, B., 1972: Konstrukcijajednoulaznih tablica
- tarifa (Tarife za jelu na silikatnoj podlozi).
Glas. šum. pokuse 16: 123-157, Zagreb.


Kružić, T., 1993a: Izbor regresijskog modela za izjednačenje
drvnogromadnih tablica. Glas. šum.
pokuse 29: 149-198, Zagreb.


Kružić, T, 1993b: Primjena jednoulaznih tablica u
inventarizaciji šuma. Glas. šum. pokuse, posebno
izd. broj 4: 139-146, Zagreb.


Meštro vi ć, Š., 1967: Algan-Schaefferove i Coklove


tarife prilagođene za automatsko obračunavanje,
Šum. list 91 (1-2): 38-47, Zagreb.


Pranjić, A., 1966a: Interpolirane Šurićeve jednoula-
zne tablice za jelu-smreku i bukvu. Šum. list 90
(3-4): 185-212, Zagreb.


Pranj ić, A., 1966b: Dopunjene Spieckerove tarife za
jednodobne sastojine. Šum. teh. priručnik: 152-
156, Zagreb.


Pranj ić , A. & Lukić, N., 1997: Izmjera šuma. 405
str., Zagreb.


ŠpiranecM., 1976: Tablice drvnih masa jele i smreke.
Radovi 29, 119 str., Zagreb.


Tvrdony, M., 1897: Kubične skrižaljke za stojeću
prodaju jelovih stabala. Šum. list 21(3): 93-103,
Zagreb.


SUMMARY: Various volume tables have been used in forest management
so far to determine the growing stoek. In calculating the growing stock of fir in
the period 1945 - 1994, the tariffs by the following authors have been used:
Surić, then Surić-Pranjić, and finally Spiranec. The use of local tariffs was
prescribed by the Forest Management Act of 1994.


In this paper, the author compares the tariffs and the stocks calculated with
these tariffs so far with local tariffs and the stocks calculated with them. Two
management units with two stands each were selected for the purpose of research.
The stands in the management unit "Milanov Vrh " have uneven structures
and those in "Crni Lug" have a transitional uneven structures.


Spiranec´s tariffs follow local tariffs up to the diameter degree of 52.5 cm,
but after that the former become distinctly steeper than the latter. As breast
diameter increases, the difference becomes more pronounced both in the absolute
and percentage amount. The overall stock deviation calculated with Spiranec´s
tariffs in relation to that calculated with local tariffs depends primarily
on the distribution of tree numbers. The more trees in the diameter degree
above 52.5 cm, and the more trees in higher diameter degrees, the greater the
deviation. Consequently, the value of stocks calculated with Spiranec´s tariffs
is questionable, particularly in stands and management units with a large
number of thick trees (transitional uneven structures).


The local tariffs of the studied stands fit well into the Surić-Pranjić tariff
series, allowing for the half site class shift. The overall stock deviation calculated
with Surić-Pranjić tariffs in relation to the stocks calculated with local
tariffs depends on the integration of the real height curve into the height curve
of the Surić-Pranjić site class, as well as on the differences in the two-parame-
tre tables serving as bases for local tariffs.


Key w o rds : fir, volume tables, growing stock


195