DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 85     <-- 85 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski listbr. 3 4, CXXIV(2000), 203-209


UDK 630* 432


BUDUĆI ŠUMSKI POŽARI U ODNOSU NA GLOBALNO ZATOPLJENJE


FUTURE WILDFIRES RELATED TO THE GLOBAL WARMING


Tomislav DIMITROV*


SAŽETAK: Kanada nastavlja s istraživanjima o budućim šumskim požarima
u cirkumpolarnim šumama, u odnosu prema globalnom zatopljenju. Za
razliku od istraživanja B.J. St o c k s a i drugih (/ 996), u kojima se analiziraju
klimatske promjene i odraz na šumske požare, požarne emisije i učinak na atmosferu
primjenom mjesečnih podataka iz četiriju modela opće cirkulacije, u
najnovijim istraživanjima Flanningana i drugih (1998) upotrijebljeni su dnevni
podaci i samo jedan model opće cirkulacije (Canadian General Circulation
Model - GCM). Dnevni podaci upotrijebljeni su prije nego mjesečni, jer se vrijeme
i posljedično ponašanje vatre može dramatično mijenjati tijekom vremenskih
razdoblja mnogo kraćih od mjeseca.


Rezultati simulaeije i povijest požara upozoravaju da utjecaji globalnog
zatopljavanja na sjeverne šume putem šumskih požara mogu biti katastrofalni
i da, suprotno očekivanjima općeg povećanja šumskih požara, može biti i velikih
predjela sjeverne hemisfere sa smanjenom čestinom požara. U ovom će
članku biti preneseni najhitniji dijelovi iz studije Flanningana i drugih: "Budući
šumski požari u cirkumpolarnim šumama u odnosu prema globalnom zatopljenju",
uz prikaz stanja nad područjima Hrvatske i Slovenije iz (prema si-
mulacijama) priloženih karata, koje će predstavljati uvjete potkraj novog stoljeća
(oko 2100-te).


Ključne riječi : borca l na šuma, klimatski model, povijest požara,
globalna promjena.


UVOD - Introduction


Jedni smatraju da će globalno zatopljenje uzrokovati
to da će cirkumpolarne šume biti ireverzibilno
oštećivane šumskim požarima koji se neće moći kontrolirati.
Istina je da su šumski požari i klima intimno
povezani (S wet nam 1993) i daje tijekom prošlosti
požarni režim reagirao na promjene u klimi. Prema si-
mulacijama s različitim modelima opće cirkulacije
(GCMs), Zemljina će klima biti nekoliko stupnjeva toplija
potkraj ovog stoljeća zbog povećanja atmosferskih
koncentracija aktivnih plinova na zračenje poput
vodene pare, ugljikova dioksida, metana, dušikova dioksida
i klorfluorougljika. Promjena u požarnom režimu
u reakciji na klimatsko zatopljenje mogla bi više utjecati
na dinamiku šuma nego izravni učinci klimatskog


*Dimitrov Tomislav, dipl ing. silvometeorolog
Vladimira Ruždjaka 9c, 10000 Zagreb, Hrvatska


zatopljenja na šume poput cirkumpolarnih šuma,u kojima
je požar veći poremećaj (Payette 1992). Na temelju
rezultata modela opće cirkulacije (GCM), povećanja
u čestini šumskih poremećaja, uključujući požar,
potvrđuju pretpostavku. Ona mogu uzrokovati promjene
u sastavu šume i ubrzati brzinu reagiranja šumske
vegetacije (Ove rpeck i drugi 1990).


Da bismo razumijeli utjecaj globalnog zatopljenja
na prostorno širenje i intenzitet šumskih požara, potrebno
je verificirati kako su oni reagirali na zatopljenje
u prošlosti. Srednja je temperatura sjeverne hemisfere
tijekom ljeta - požarne sezone - i tijekom godine porasla
od kraja malog ledenog doba (Little Ice Age), otprilike
1850 (Boden i drugi 1990). Međutim u Švedskoj,
temperature su se vratile na vrijednosti iz 1860, pošto
su rasle od 1860 do 1940 ( A 1 e x a n d e r s s o n i


203




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 86     <-- 86 -->        PDF

f. Dimitrov: BUDUĆI ŠUMSKI POŽARI U ODNOSU NA GLOBALNO ZATOPLJENJE


Šumarski liši br. 3 4, CXXIV (2000), 203-209


Eriksson 1989). Upozorenje o zatopljenju mnogo je
jasnije u Kanadi u kojoj su temperature porasle od
1890, regionalno iznosom od 1.7 °C po stoljeću (statistički
važno u razini od 95% za većinu Kanade -
Gullett i Skinner 1992). Tijekom ovog razdoblja,
kako je dokumentirano, čestina požara je u mnogim
slučajevima opadala. Neka od tih opadanja mogla bi
biti posljedica suzbijanja vatre, iako neki od tih predjela
istraživanja nisu bili pod utjecajem ljudskih aktivnosti.
Empirički rezultati ne slažu se s modelima koji sugeriraju
općenite poraste čestine požara s klimatskim zatopljenjem
(Overpeck i drugi 1990; Anon: 1996).
Neslaganje je posljedica toga što je jedan požar rezultat
kompleksnog niza međudjelovanja, koji uključuju čimbenike
paljenja, uvjete goriva, topografiju i vrijeme,
uključujući temperaturu, relativnu vlažnost, brzinu vjetra
i količinu i čestinu oborina.


Hipoteza autora F 1 a n n i n g a n a i drugih je da je
novije zatopljenje analog budućeg zatopljenja i da budući
šumski požari mogu reagirati poput onih u novijoj


U modeliranju požarnih režima upotrijebljen je već
ustaljen sustav požarne opasnosti. Kanadski sustav požarne
opasnosti upotrebljava temperaturu, relativnu
vlažnost, brzinu vjetra i oborinu kako bi se izračunao
indeks požarnog vremena (Fire Weather Index - FWI),
koji predstavlja intenzitet vatre što se širi. U ovoj je
studiji upotrijebljen također kanadski model opće
cirkulacije (Canadian General Circulation Model -
GCM), kako bi se modelirali sadašnji i budući požarni
režimi, koji će procijeniti učinak klimatske promjene
na požarne režime. Kanadski je model opće cirkulacije
povezani model atmosfera-ocean s mrežnom transformacijom
na razmaku od 3.75° na 3.75" i puni dnevni i
godišnji ciklus. Temperatura, specifična vlaga, oborina
i brzina vjetra dobiveni su svakih 12 sati (0000 i 1200
GMT) za 9 godina (1980-1989) i za simulacije 1 xC02
i 2 x C02. Simulacija I x C02 rabi (koristi) 330 ppm
C02 i aproksimira razdoblje 1960 - 1980, dok 2 x C02


Srednje vrijednosti FWI dobivene iz 1 x C02 scenarija
uspoređene su prema srednjim vrijednostima
izračunatim iz opažanja na 29 postaja širom Kanade i
11 švedskih postaja (Harrington i drugi 1983). Srednje
vrijednosti dobivene iz I x C02 simulacije prilično su
dobro korelirale s opaženim srednjim vrijednostima
(f=0.66 za Kanadu i 0.70 za Švedsku) i smatra se da su
FWI vrijednosti iz simulacije prilična aproksimacija
novije prošlosti. Slika I. pokazuje odnos 2 x CO, napre-


požarnoj povijesti. Da bismo to provjerili potrebno je
modelirati sadašnje i buduće požarne režime, upotrebljavajući
podatke (izlaze) modela opće cirkulacije
(GCM) i uspoređivati ih s novijim trendovima u čestini
požara prema studijama požarne povijesti tijekom ovog
razdoblja zatopljavanja od sredine 1800. Studija o sjevernim
šumama posebno je važna u onoj klimatskoj
promjeni koja bi vjerojatno najviše utjecala na borealne
šume (Anon: 1996) i sjeverne bi šume bile jedno od
prvih područja na kojemu se mogu otkriti klimatska
promjena i njeni utjecaji.


Prijelazni uvjeti između sadašnjih i budućih simulacija
nisu u ovoj studiji. Mnoga upozorenja prate uporabu
modela opće cirkulacije (GCMs). Razlučivanje je
grubo, parametrizacija kopnenih površina zahtijeva poboljšanja
i aerosoli trebaju biti uključeni u modele.
Ipak, modeli opće cirkulacije (GCMs) daju najbolja
sredstva koja su na raspolaganju da bi se procijenio
utjecaj promjena buduće klime na požarni režim u većemu
mjerilu.


simulacija koristi 660 ppm i mogla bi predstavljati
uvjete koji će biti na kraju stoljeća (2100-te). Upo-
rabljena je maksimalna dnevna temperatura, relativna
vlažnost dobivena iz specifične vlage, 24-satnu oborinu
i 12-satnu (12-00 GMT) srednju brzinu vjetra, da bi
izračunali komponente kanadskog indeksa požarnog
vremena (FWI) sustava, tijekom požarne sezone (Van
Wagner 1987). Požarna je sezona definirana od 1.
travnja do 30. rujna u Sjevernoj Americi i od 1. svibnja
do 3 1. kolovoza u sjevernoj Europi. Intenzitet vatre koja
se širi (indeks požarnog vremena - FWI) izračunat je
za obje simulacije i uspoređen uzimajući odnos 2 x C02
naprema 1 x C02. Uz srednje vrijednosti za 9 godina, u
ovoj su analizi upotrijebljeni i ekstremni maksimumi
FWI. Ekstremi su upotrijebljeni zato što su samo nekoliko
dana s ekstremnim požarnim vremenskim uvjetima
odgovorni za većinu spaljenog područja šumskim
požarima (Flanningan iHarrington 1988).


ma 1 x C02 vrijednosti za srednji FWI i maksimalni
FWI za 9 godina simulacije za Sjevernu Ameriku i
Europu. Postoji velik udio regionalne varijacije između
područja gdje FW I opada u scenariju 2 x C02 (vrijednosti
ispod 1.00), do područja gdje je FWI jako porastao
u toplijoj klimi. Velik dio istočne Kanade i zapadne
Kanade ima omjere ispod 1.00, upozoravajući daje
FWI opadao usprkos toplijim temperaturama povezanim
sa 2 x C02 klimom. Osjetna povećanja u FWI očita


MATERIJAL I METODE - Material and Methods


REZULTATI - Results


Simulacije po modelu opće cirkulacije (GCM) - GCM Simulations


204




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 87     <-- 87 -->        PDF

T. Dimitrov: BUDUĆI ŠUMSKI POŽARI U ODNOSU NA GLOBALNO ZATOPLJENJE


Šumarski list br. 3-4.CXX1V (2000), 203-209


su za dijelove središnje Sjeverne Amerike. Odnos ekstremnih
maksimalnih vrijednosti za FWI za 9-godišnje
razdoblje pokazuje sličan obrazac, s višim omjerima iznad
središnjih kontinentalnih područja i nižim vrijed-


Za sjevernu Europu slika 1 pokazuje povećane srednje
vrijednosti FW1 nad južnom polovicom Švedske i
ekstremnog jugoistoka Finske za toplije uvjete, dok ostatak
sjeverne Europe pokazuje opale srednje vrijed


nostima nad dijelovima istočne Kanade. S druge strane,
povećanja su u maksimalnom FVVI nad dijelovima zapadne
Kanade.


nosti FVVI. Rezultati za maksimalne vrijednosti FVVI
pokazuju sličan obrazac kada se usporede sa srednjim
FWI, s iznimkom južne Norveške u kojoj se FWI
povećao.


Slika I. Srednji i maksimalni omjeri FWI (2 x C02 / 1 x C07) za Sjevernu Ameriku (a i b) i Europu (e i d).
Fig. 1. Mean and Maximum FWI Ratios (2 x COT / 1 x COi) for North America (a,b) and Europe (e,d).


205




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 88     <-- 88 -->        PDF

Dimitrov: BUDUĆI ŠUMSKI POŽARI U ODNOSU NA GLOBALNO ZATOPLJENJE


Šumarski list br. 3^t, CXXIV (2000). 203-209


Slika 2. pokazuje povećanje ljetnih temperatura
2-6 °C za Sjevernu Ameriku i Europu. Povećanje samo
u temperaturi uzrokovalo bi viši FWI i odatle do
oštrijeg požarnog režima. Međutim, to vrijedi samo
ako sve ostale varijable ostanu nepromijenjene.
FWI je osjetljiv na relativnu vlažnost, brzinu vjetra i


oborinu. Količine oborine, koje su više za neke od regija
za 2 x C02 simulaeiju, kada se usporede s 1 x C02,
mogu eliminirati bilo kakvo povećanje u FWI zbog
povećane temperature. Osim toga,ima područja u kojima
se relativna vlažnost povećava u toplijoj klimi, što
će također pridonijeti opadanju FVVI.


Slika 2. Promjena srednje temperature (2 x C02 - I x C02) za (a) Sjevernu Ameriku i (b) Europu. Omjer oborine


(2 x C02 / I x C02) za (c) Sjevernu Ameriku i (d) Europu.
Fig. 2. Mean Temperature Change (2 x C()2 - I x C02) for (a) North America and (b) Europe. Precipitation Ratio


(2 x C02 / 1 xC02) for (c) North America and (d) Europe.


206




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 89     <-- 89 -->        PDF

f. Dimitrov: BUDUĆI ŠUMSKI POŽARI U ODNOSU NA GLOBALNO ZATOPLJENJE


Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000). 203-209


DISKUSIJA - Discussion


Stocks i drugi (1998)* nedavno su upotrijebili
mjesečne podatke iz četiriju modela opće cirkulacije
(uključujući i kanadski GCM), da bi ispitali klimatsku
promjenu i potencijal šumskih požara u ruskim i kanadskim
sjevernim šumama. Njihovi rezultati pokazuju isti
opći trend u ocjenjivanju mjesečne žestine širom Kanade
i slični su rezultatima iz studije Flanningana i
drugih. Flanningan i drugi vjeruju da su njihovi rezultati
točniji jer su konzistentniji s novijom požarnom poviješću
i jer su upotrebljavani dnevni podaci, čak iako
su upotrebljavali samo jedan model opće cirkulacije.


Ako se režim poremećaja mijenja kako rezultati
Flanningana i drugih sugeriraju, onda bi to moglo
znatno utjecati na bilancu globalnog ugljika. U predjelima
u kojima požari rastu, raspodjela po klasama šumske
starosti uključivat će mlađe sastojine, a povijesna
uloga sjeverne šume, kako opada ugljik, bit će smanjena
(Kurz iApps 1993). Međutim, ondje gdje požarna
čestina opada, krajolik će biti sastavljen od starijih
sastojina, koje će omogućavati da borealne šume nastave
i dalje trajati, kako ugljik opada.


Klimatsko zatopljavanje u Sjevernoj Americi omogućilo
bi mnogim vrstama da se prostiru prema sjeveru
(Solomon 1986; Liu 1990). Mijenjanje požarne
čestine moglo bi ubrzati ili usporiti to gibanje i odrediti
koje će vrste biti favorizirane u novom režimu poreme-
ćaja(Suffling 1995).


Teško je.uopćavati utjecaj požarnog režima koji se
mijenja na sastav vegetacije i brzinu promjene vegetacije.
To ovisi o sadašnjem sastavu vegetacije i nastavku
migratornih vrsta koje stoje na raspolaganju i njihovim
međudjelovanjima. Studije iz Europe i Sjeverne Amerike
sugeriraju da povećana požarna čestina ubrzava
promjenu vegetacije (Green 1982; Zandhausser i
Wein 1993). Povećana požarna čestina nad južnim
borealnim šumama u središnjoj Kanadi (kako je simulirano)
bi vjerojatno ubrzale promjenu vegetacije za sadašnje
miješane šume jasikc, topole, breze, smreke i
bora do mozaika jasika/travnjak koji sada graniči s
ovom šumom. Istraživanje na međudjelovanja između
klime poremećaja i vegetacije zahtijeva se, kako bi se
procijenilo budući sastav i strukturu buduće šume. Ta
međudjelovanja mogla bi donijeti vrlo promijenjen
šumski ekosustav, koji bi mogao predstavljati nove sastojine
što nemaju prošlih analoga(M art in 1993).


Dva stajališta regionalne varijacije u FWI upadaju u
oči. Prvo, postoji dramatičan porast u FW1 s klimatskim
promjenama nad središnjom Sjevernom Amerikom.
Drugo, postoje važna područja Sjeverne Amerike
i sjeverne Europe, u kojima je FW1 opao. Vrijedno je
pažnje područje reduciranog FWI nad zapadnim i sjeverozapadnim
dijelovima Kanade, u kojemu su, povijesno,
veliki dijelovi krajolika bili spaljeni.


Drugo je stajalište, da će, prema simulacijama Flanningana
i drugih, opasnost opadati u sjevernim dijelovima
sjeverne Europe, u kojima su tradicionalno šumski
požari bili veliki i česti, dok će požarna opasnost
rasti nad južnom Švedskom u kojoj šumski požari obično
nisu žestoki. Posljedice klimatske promjene na požarni
poremećaj moraju se gledati u prostorno ovisnom
kontekstu.


Drugi čimbenici poput posrednika paljenja, duljine
požarne sezone i politike upravljanja (gospodarenja)
vatrom, mogu imati, uz klimatske promjene, velik utjecaj
na požarni režim. Vjerojatnosti paljenja mogu se
povećati u toplijim dijelovima zbog povećanja izbijanja
gromova iz oblaka na tlo sa zatopljenjem (Price i
Rind 1994). Požarna sezona počet će ranije u proljeće
i produžit će se dulje ujesen (Wotton i Flanningan
1993), a politike upravljanja (gospodarenja) vatrom i
učinkovitost nastavit će se mijenjati. To su sve suosni-
vački učinci koji mogu smanjiti ili povećati utjecaj
klime koja se mijenja na požarni režim.


Ovo istraživanje ističe veliku regionalnu varijaciju
u reakciji požarnog režima na klimatsku promjenu, jer
se predjeli reducirane žestine požara mogu naći čak
ondje gdje je nastalo zatopljenje. Ove su simulacije u
općem slaganju sa studijama novije povijesti požara,
koje dokumentiraju opadanje požarne čestine, usprkos
povećanju temperatura, jer promjene u oborinskom režimu
nisu bile sinkrone s temperaturnim promjenama.
Očito je daje režim oborine prevladavajući čimbenik
koji reducira čestinu požara.


Napokon, u područjima znatnog povećanja požarnog
poremećaja rezultati ne moraju biti katastrofalni, u
najmanju ruku i s ekološkoga gledišta, čak na lokacijama
na kojima se vegetacija može mijenjati iz šume u
travnjak. Nakon svega, takve su se promjene događale
prirodno u prošlosti (Ritchie 1983).


Interpretacije simulacija po modelu GCM-a za Hrvatsku i Sloveniju
Interpretation GCM simulations over area of Croatia and Slovenia


Prema preliminarnom godišnjem izvješću Svjetske
meteorološke organizacije (World Meteorological Or-


* Šumarski list br. 9-10/1998: Gorenje globalne biomase - utjecaji
na atmosferu, klimu i biosferu.


ganization - WMO) o globalnoj klimi, godine 1999.
završava najtoplija dekada i minulo stoljeće najtoplije
u posljednjem tisućljeću (vidi priloženi grafikon i reference).
1999-te globalna srednja kombinirana temperatura
zraka nad kopnenom površinom i morske


207




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 90     <-- 90 -->        PDF

BUDUĆI ŠUMSKI POŽARI U ODNOSU NA GLOBALNO ZATOPLJENJE


Šumarski list br. 3 4. CXXIV (2000). 203-209


TISUĆLJETNE TEMPERATURE


Godina


Izvori podataka:


PD. Joncs, K..R. Briffa and T.J. Osborn, University of East Anglia, UK ; ME. Mann, University of Virginia, USA;
R.S. Bradley, University of Massachusetts, USA ; M.K. Hughes, University of Arizona, USA.


površine, procjenjuje se daje reda 0.3 do 0.4 "C iznad
normale niza 1961-1990, koja će biti peta najtoplija u
140-godišnjem zapisu. Četiri najtoplije godine bile su
1998. (0.58 °C iznad normale), 1997. (+ 0.44), 1995.
(+ 0.38) i 1990. (+ 0.35). Globalne srednje godišnje
temperature na kraju 20. stoljeća gotovo su 0.7 "C iznad
onih na kraju 19. stoljeća.


Na temelju rezultata simulacije globalnog zatoplja-
vanja prikazanih na kartama autora Flanningana i drugih,
interpolacijom iz slike 1. (c, d) može se zaključiti
da će područja Hrvatske i Slovenije u toplijoj klimi
(2 x C02) biti pod povećanim srednjim, vrijednostima
FWI od 1.2 i pod povećanim maksimalnim vrijednostima
FW I od 1.4.


Iz slike 2. (b, d) može se iščitati da će promjena (povećanje)
srednje temperature potkraj novog stoljeća
(oko 2100-te) nad Hrvatskom i Slovenijom biti oko
4.5 "C, a omjer oborine 0.8, što znači da će nad ovim
područjima u toplijoj klimi (2 x C02) pasti 20% manje
oborina nego u klimi 1 xC02.


Koliki je manjak oborina od samo 3% u jednom razdoblju,
može se vidjeti iz izvješća WMO-a. Razdoblje
srpanj 1998. do srpanj 1999. u istočnim dijelovima
SAD bilo je najsuše razdoblje otkako su počela bilježenja
u 1895-oj. Na kraju 1999., razine vode u Velikim jezerima
bile su ispod 80-godišnjeg prosjeka, a za jezera
Michigan i Huron pad u razini vode bio je najveći
otkako su počela bilježenja 1860-te. Zbog suše i vrućine
izbili su brojni šumski požari. Nedostatak oborine
oštetio je žetvu i prisilio uspostavljanje značajnih ograničenja
u uporabi vode.


Klimatska promjena kako je predskazana ovim si-
mulacijama ozbiljno će utjecati na požarni režim, a time
i na gospodarenje šumskim požarima u obje zemlje.
Povećanja u požarnoj opasnosti (povećanja FVVI vrijednosti)
gotovo sigurno će se odraziti kao povećana
požarna aktivnost. Razinu požarne aktivnosti, koja će
se vjerojatno produljiti oko 30 dana (kako je već disku-
tirano u ovom članku) kao i njene rezultate, diktirat će
ekonomije požarnog upravljanja Hrvatske i Slovenije.


LITERATURA - References


Flanningan, M. D., Bergeron, Y., Engelmark, O.,
Wotton, B. M.: 1998, Future wildfire in circum-
boreal forests in relation to global warning,


Journal of vegetation Science 9:469-476, Printed
in Sweden.


208




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 91     <-- 91 -->        PDF

T. Dimim» : BUDUĆI ŠUMSKI POŽARI U ODNOSU NA GLOBALNO ZATOPUHNJK Šumarski list hr. 3 4. (XXIV (2000). 203-209


Stocks, B. J.: 1996, The Extent and Impact of Forest A 1-G h an em, T.- World Meteorological Organizati-


Fires in Northern Circumpolar Countries, edited on: 16 December 1999, Global temperatures and


by Joel S. Levine, Yols. 1 & 2, the MIT Press, other global highlights (WMO-No. 644), 1211


Cambridge, Mass. & London, England. Geneva 2, Switzerland


Stocks et al.: 1998, Climate Change and Forest Fire
Potential in Russian and Canadian Boreal
Forests, Climate Change 38:1-13.


SUMMARY: Canada is continuing research on future wildfires in circumpolar
forests related to the global warmirig. In contrast to the research ofB. J.
Stocks and others (1996) in which climatic change and their impact on wildfires,
fire emission and effects on the atmosphere was analyzed by use of
monthly data from four models of the general circulation, in the most recent
research ofFlanningan and others (1998) daily data and just one model of the
general circulation (Canadian General Circulation Model - GCM) were used.


Daily data, rather than monthly data, were used because the weather and,
consequently, fire behavior can change dramatically over time periods much
shorter than a month. The simulation and fire history results suggest that the
impact of global warming on northern forests through forest fires may not be
disastrous and that, contrary to the expectation of an overall increase in forest
fires, there may be large regions of the Northern Hemisphere with a reduced
fire frequency.


In this paper the most essential parts from the study ofFlanningan and
others, titled "Future wildfire in circumboreal forests in relation to global
warming" will be presented together with an insight into the situation over
area of Croatia and Slovenia based on the enclosed maps simulating conditions
by the end of the new century (about A.D. 2100).


Key wo rds : Boreal forest, Climate model, Fire history, Global change.


209