DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 13 <-- 13 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL. SCIENTIFIC PAPERS Šumarski listbr. 5 6.CXXIV (2000),271-278 UDK 630* 165 + 232.3 (Prunus avium L.) 001. POČETNA ISTRAŽIVANJA VARIJABILNOSTI MORFOLOŠKIH SVOJSTAVA SJEMENA DIVLJE TREŠNJE {Prunus avium L.) FIRST STUDY ON THE VARIABILITY OF MORPHOLOGICAL CHARACTERISTICS OF WILD CHERRY {Prunus avium L.) SEEDS Dalibor BALLIAN* SAŽETAK: Rad se bavi varijabilnošću populacije divlje trešnje na lokalitetu Mrkovići sjeveroistočno od Sarajeva. Prikupljeno je sjeme sa 30 stabala koja se fenotipski razlikuju uslijed antropogenetskih i zoogenetskih utjecaja. Detaljno su proučena svojstva dužine sjemena, širine sjemena, debljine sjemena i težine jedne tisuće (l 000) komada sjemenskog zrna. Uz varijabilnost, ocijenjena je i hereditarnost za svako od gore spomenutih svojstava prema Falconeru i Bekeru. Provedena je korelacijska analiza za pojedine odnose između istraživanih svojstava (dužina sjemena prema širini sjemena, debljina sjemena prema širini sjemena, težina sjemena prema dužini sjemena, težina sjemena prema širini sjemena). K Ij u č n e r ij e č i : Divlja trešnja, varijabilnost sjemena, nasljednost. 1. UVOD: Divlja trešnja (Prunus avium L.) je vrsta kojoj se u šumama Bosne i Hercegovine poklanja malo pozornosti. Najčešće se koristi kao ogrjev, a jako malo kao tehničko drvo, iako na svjetskom tržištu ima visoku cijenu. Izučavanju varijabilnosti divlje trešnje u BiH pristupilo se 1990. god pod rukovodstvom mr. sci. Todora Mi- kića, u okviru projekta D.C.VII. Ovi radovi su prekinuti ratom, a materijal je izgubljen. Trenutno nedostatak sredstava onemogućava veće radove s divljom trešnjom, ali se pristupilo lokalnim istraživanjima. Divlja trešnja je još 1954. god. proglašena "Drvom budućnosti" (B e j d 1, 1954), ali se ipak do unazad dva desetljeća nije puno vodilo računa o njoj. Spada u brzo- rastuće vrste, s ophodnjom od 40-60 godina, kada završava svoje prirašćivanje. S ekološkog gledišta vrlo je značajna zbog svoje ekološke prilagodljivosti, javlja u nizinskim šumama uz same rijeke pa sve do područja šuma visokoplaninske bukve. Najčešće dolazi kao rubna vrsta šume, na mjestima gdje se zadržavaju ptice, koje su glavni raznosači sjemena. * Mr. sci Dalibor Ballian. Šumarski fakultet u Sarajevu, Zagrebačka 20, 71 000 Sarajevo, BiH U literaturi se slabo mogu naći podaci za dimenzije sjemena, jer su malo obrađivani. Mogu se naći samo podaci za veličinu ploda, kreću se oko jedan cm. Za divlju trešnju s najsitnijim plodom, koji su u zrelom stanju crne boje, kaže se da je to varijatet Prunus avium var. actiana L. (H e r m a n 1971 ), ili čista divlja trešnja. Za sva svojstva sjemena drugih vrsta šumskog drveća unutarpopulacijska varijabilnost je velika, npr. kod jele (Kočiova 1974) breze (Kajba 1996) itd. Razlog bi trebalo tražiti u visokoj heterozigotnosti jedinki šumskog drveća. Na visoku heterozigotnost kod divlje trešnje utječu S-geni kojih ima šest (S,,S2,S3,S4,S5,S6), a značajni su za oplodnju kod divlje trešnje. Na hetreozi- gotnost utječe i slaba ili nikakva samooplodnja kod divlje trešnje. S-geni omogućavaju samo križanje u određenim kombinacijama (15 kombinacija) i daju hetero- zigotno potomstvo (P e j k i ć 1978). Divlja trešnja ima veliki afinitet ka križanju s domaćim sortama trešnje, što u potomstvu posebice u F2 i ostalim generacijama daje čitav spektar jedinki različitih formi i osobina. Zbog velikog afiniteta u križanju s domaćim sortama, vrlo je teško naći čistu divlju trešnju. Cilj ovog istraživanja je da pokaže unutarpopulacij- sku varijabilnost određenih morfoloških svojstava sje- 271 |