DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 18 <-- 18 --> PDF |
D. BALI.IAN: POČETNA ISTRAŽIVANJA VARIJABILNOSTI MORFOLOŠKIH SVOJSTAVA SJKMKNA Šumarski list br. 5 6, CXXIV (2000), 271-278 3.1.4. - Masa 1000 komada sjemenki Za svojstvo mase 1000 komada sjemenki dobivena 29,67 g, koeficijent varijabilnosti 16,04 %, a varijacij- je srednja veličina od 185 g, standardna devijacija je ska širina 108 g ( 129 - 237 g) (Tablica 2). Slika 5 pokazuje da raspored klasa odstupa od normalnog. Prevladavaju stabla s masom sjemenom od 160 g. Samo manji broj stabala ili oko 20% ima manje mase, dok je oko 50% veće mase. Analizom varijance dobivena je veličina koja pokazuje statistički značajnu razliku između stabala (tretmana), a iznosi F=34,83**. Između blokova nije dobivena statistički značajna razlika, dobivena veličina je F=0,05. Procijenjena nasljednost je h2=0,84, stoje i za očekivati s obzirom da postoji statistički značajna razlika kod unutarpopulacijske varijabilnosti. Srednja veličina od 185 g za 1000 komada sjemenki može se usporediti s podacima od Regenta (1980), koji navodi srednju masu od 175 g. Isto tako dobivena širina variranja veća je nego je navodi Regent, jer je dobivena minimalna masa 129 g, a kod datog autora 153 g. Za maksimalnu masu ovaj autor navodi podatak od 208 g, a u ovom istraživanju dobivena je masä od 237 g. Na razlike u masama vjerojatno utječu različite provenijencije koje su obrađene u ovom istraživanju i one stoje Regent uzeo u razmatranje u svojoj knjizi. Sva svojstva pokazuju statistički značajnu individualnu unutarpopulacijsku varijabilnost, a i relativno visoku nasljednost osim debljine sjemena. Od ova četiri istraživana svojstva, najveću varijabilnost pokazuje svojstvo dužine sjemena (F=l 17,50**), a nasljednost dužina i masa 1000 kom. sjemena h2=0,84, dok su druga svojstva svojstva nižih vrijednosti. Za stabla kod kojih smo dobili minimalne veličine za sva četiri istraživana svojstva, kažemo da pretstav- ljaju "divlji tip" divlje trešnje, poznat kao varijatet Prunus avium var. actiana L. (H e r m a n 1971). Dati varijetet ima inače sitne plodove, i kad zriju imaju crnu boju ploda, pa prema tome i sitno sjeme. Na istraživanom sjemenu može se vidjeti crna boja koja zaostaje na sjemenu poslije maceracijc i flotacije. Obično dolazi na najsitnijem sjemenu (Slika 1.). Ostalo sjeme koje je većih dimenzija i svjetlo-žute boje, dolazi sa stabala koja su nastala hibridizacijom divlje trešnje i domaćih sorti trešnje, tj. predstavljaju hibride F,, F2 i F, neke druge generacije. Do ovakvih zaključaka dolazimo gledajući slike 2, 3,4 i 5. 3.2. Korelacijske veze između nekih svojstava. Analizirane su samo neke korelacijskee veze između istraživanih svojstava. Kod računanja korelacije prikazani su svi parametri koji utrvduju neku korela- cijsku vezu (Tablica 3). Na osnovi dobivenih parametara može se suditi o jačini korelacijskih veza. 276 |