DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 21     <-- 21 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5 6, CXXIV (2000), 279-284


UDK 630* 165 (Cupressus sempervirens L.) 001.


GENETSKA ANALIZA STAROG HVARSKOG ČEMPRESA


(Cupressus sempervirens var. horizontalis (Mili.) Gord.


GENETIC ANALYSIS OF THE OLD CYPRESS OF HVAR


(Cupressus sempervirens var. horizontalis (Mill.) GORD.


Svjetlana CVJETAN*, Davorin KAJBA**, Nikola PAVIČIĆ*** I Ivan PEJIĆ***


SAŽETAK: Stari hvarski čempres fCupressus sempervirens var. horizontalis
(Mili.) Gord. starosti je oko 300-350 god., karakterističnog je fenotipa i
neobičnog morfološkog izgleda grana, što je potaknulo istraživanja njegova
genotipa. Rezultati RAPD analize sugeriraju daje stari čempres, u vrtu Franjevačkog
samostana u Hvaru, introducirani genotip iz nekog drugog zemljopisnog
područja. Sigurnija potvrda bila bi moguća uz analizu većeg broja ge-
notipova s otoka Hvara i kod barem 100 RAPD lokusa. Dva mlada stabla čempresa
u vrtu Franjevačkog samostana u Hvaru nisu vegetativni potomci starog
stabla, već su vjerojatno njegovi generativni potomci. Stari hvarski čempres
moguće je autovegetativ no razmnožiti putem ožiljenica zelenih reznica uz primjenu
IB A u koncentraciji od 4000 ppm, unatoč njegovoj procijenjenoj dobi
od 300-350 god. Istraživani genotipovi koji pripadaju var. sempervirens iskazali
su bolji potencijal vegetativnog razmnožavanja od onih koji pripadaju
var. horizontalis.


Ključne riječi : Cupressus sempervirens, genetska analiza, RAPD.


1. UVOD Introduction


Kada bi čovjek opisivao ljepotu i znamenitosti oto- Pradomovina čempresa (Cupressus sempervirens
ka Hvara, mogao bi nabrajati mnoštvo povijesnih i kul- L.) je Perzija, Mala Azija i istočno Sredozemlje, na na-
turnih spomenika, no samozatajno i pomalo povučeno, šem dijelu eumediterana se udomaćio, o čemu je najbo-
u tišini i duhovnom utočištu, u vrtu Franjevačkog sa- Ije svjedočanstvo njegova prirodna regeneracija na
mostana u gradu Hvaru raste jedan čempres s neobi- mnogim lokalitetima priobalnog i otočnog dijela sređenim
izgledom grana. O fenomenu tog čempresa speci- nje i južne Dalmacije. Ne tvori kompaktne sastojine,
fičnog fenotipa, procijenjene starosti od oko 300 do 350 već raste u većim ili manjim grupama te pojedinačno
godina, raspravljali su mnogi, od posjetitelja do znan- uprskan u postojeću autoktonu vegetaciju (Vidako-
stvenika. Visok je sedam metara, a grane su mu duge do v i ć 1993). Svojim karakterističnim habitusom estetski
osam metara i u presjeku imaju eliptičan oblik, a ne ci- obogaćuje, oživljava i osvježuje jadranski krajolik, da-
lindričan koji je svojstven svim horizontalnim tipovima jući mujedan topli mediteranski ugođaj,
čempresa (Cupressus sempervirens var. horizontalis Stari hvarski čempres, zbog svog neobičnog morfo-
(Mill.) Gord. Zbog toga je vjerojatno jedan od najinte- ioškog jzgieda grana, potaknuo je ideju da se istraži
resantnijih čempresa na svijetu (J u rč i ć 1998). eventualna posebnost njegova genotipa, te da se eventualno
utvrdi da lije nastao kao rezultat modifikacija ili
mutacija. Utjecaj okolinskih čimbenika, ponajprije do-


* S. Cvjctan. diplomant Agronomskog fakulteta, Sveučilišta u stupnosti vode, kod čempresa može dovesti do fenotip-


Zagrebu skih promjena (Schiller 1993). Čempres je posađen


** Doc. dr. se. D. Kajba, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu u zapadnom dijelu terase dvorišta Franjevačkog samo-


*** Doc. dr. se. N. Pavičić i doc. dr. se. I. Peiić, Agronomski fakul- , T1 n , Tnn ,rn


tet, Sveuč.lišta u Zagrebu stana u gradu Hvaru- Procjenjuje se daje star 300 - 350


279




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 22     <-- 22 -->        PDF

S. Cvjetnu, I). Kajhii, N. Pavičic i 1. Pejić: GENETSKA ANALIZA STAROG HVARSKOG OEMPRESA


Šumarski lis! br. 5 6, C´XXIV (2000), 279-284


godina. Poznat je kao "Roselijev čempres", jer ga je
prema predaji posadio talijanski slikar Matteo Rössel
i (1578-1650) koji je navodno zbog slaba zdravlja
boravio u franjevačkom samostanu u Hvaru, međutim o
tome nema nikakvih pisanih dokaza. Čempres je vjerojatno
sađen kada je u XVII. st. uređivana najgornja terasa.
Zavod za zaštitu prirode dana 21. rujna 1961. godine
donio je Rješenje kojim se ovo stablo proglašava zaštićenom
prirodnom rijetkošću. Upisan je u registar Ministarstva
zaštite okoliša i prostornog uređenja kao spomenik
prirode.


Uz stari čempres u istom dvorištu nalaze se dva
čempresa koji su po predaji sjemenjaci starog čempresa.
Posadio ih je 1963. godine pok. fra Venko Gugić
rodom iz Blata na Korčuli, za vrijeme svog desetogodi-


šnjeg službovanja u Hvarskom samostanu (Vinko Carić
- usmena predaja). Da bi se ova informacija provjerila,
kao i utvrdilo eventualno klonsko porijeklo od starog
čempresa, u istraživanje su uključena i ova stabla.


Također, potpuno je neistražena genetska varijabilnost
čempresa koji rastu na otoku, ali i šire. Primjenom
molekularnih markera željeli smo utvrditi stupanj genetske
srodnosti genotipa atipičnog starog hvarskog
čempresa s jedinkama rasprostranjenim u okolici i u
priobalju. Genetska analiza čempresa pomoću izoen-
ziskih markera potvrdila je njihovu korisnost (Rad d i i
sur., 1990, Papageorgiou i sur. 1993), dok o primjeni
DNA (RAPD) markera kod čempresa nismo našli
literaturnih podataka.


2. MATERIJAL I METODE RADA - Material and working methods


kod Zadra. Pikiranje reznica provedeno je u plasteniku


Za potrebe genetske analize izvršeno je kloniranje
(autovegetativno razmnožavanje) devet jedinki čempresa
porijeklom sa tri lokaliteta (Tab. 1). Razmnožavanje
je provedeno pomoću zelenih reznica ubranih 6.
4. 1997. na lokaciji Hvar i 4. 5. 1997. na lokaciji Diklo


Tablica 1. Klonovi uključeni u genetske analize
Table 1. Clones included in the genetic analysis


Zavoda za šumarsku genetiku i dendrologiju, Šumarskog
fakulteta u Zagrebu tijekom 7. 4. 1997. (lokalitet
Hvar) i 6. 5. 1997. (lokalitet Diklo).


Lab. kod
Lab.code


Genotip
Genotype


Starost


Age


(god/yrs)


Oznaka


klona


Clone sign


Porijeklo
Origin


CS-1


C. sempervirens
var. horizontalis


30


Vrsnik, otok Hvar


CS-5


C. sempervirens
var. horizontalis


300


V-599


Franjevački samostan u Hvaru


CS-6


C. sempervirens
var. horizontalis


25


V-597


Franjevački samostan u Hvaru


CS-7


C. sempervirens
var. sempervirens


25


V-598


Franjevački samostan u Hvaru


CS-9


C. sempervirens
var. sempervirens


20-30


V-601


Diklo kod Zadra


CS-10


C. sempervirens
var. sempervirens


20-30


V-605


Diklo kod Zadra


CS-11


C. sempervirens
var. sempervirens


20-30


V-603


Diklo kod Zadra


CS-13


C. sempervirens
var. sempervirens


20-30


Sjemenjak


Diklo kod Zadra


CS-15


C. sempervirens
var. horizontalis


30


Pitve, otok Hvar


CS-16


C. sempervirens
var. horizontalis


20-30


V-602


Diklo kod Zadra



Reznice su tretirane alkoholnom otopinom IBA (b-
indol maslačna kiselina) u koncentraciji 4000 ppm.
Zakorijenjenc reznice su tijekom proljeća 1998. godine
presađene u kontejnere.


Za ekstrakciju DNA korišteno je biljno tkivo s mlađih
i adultnih stabala.Tkiva sa odraslih stabala uzeta su
11. 11. 1999. i potom čuvana u hladnjaku na -20 °C.
Svježe tkivo sa sadnica uzimano je na sam dan ekstrak-


280




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 23     <-- 23 -->        PDF

S. Cvjctan, D. Kajha. N. I´avičic i I. I´cjić: GKNKTSKA ANALIZA STAROG HVARSKO» OEMI´KI-.SA


Šumarski listbr. 5 6, CXXIV (2000). 279-2X4


cije (25. 11. 1999.). Izolacija i pročišćavanje genomske
DNA obavljeno je iz svježeg tkiva listova uzoraka čempresa
prema CTAB metodi (Doyle i Doyle 1990).
RAPD - PCR reakcije odvijale su se u volumenu 25 ul
koji je sadržavao: 20 ng genomske DNA; 1 U Taq poli-
meraze "Sigma" i 2,5 ul PCR 10x pufera iz kompleta s
enzimom; 2,5 ul dNTP (2. 5 mM od svakog nukleoti-
da); 7.5 pmola primera i 3,0 ul MgCl2 (konc. 25mM).
Za generiranje DNA polimorfizma korišteno je 16 oli-
gonukleotidnih primera (Operon, Almeda, CA) A-01,
A-02, A-03, A-04, A-05, A-06, A-07, A-08, C-01, C-02,
C-03, C-05, C-06, C-07, C-08, C-09).


PCR reakcije odvijale su se u aparatu MJ Research
PTC-100 u sljedećem temperaturom profilu: 5 min 95
°C; zatim 45 ciklusa (30 sec. 94 °C, 30 sec. 36 °C, 60
sec. 72 °C) i završno 72 °C sedam minuta.


Produkti reakcije separirani su u horizontalnoj elek-
troforezi s 1,3 % agaroznim gelom i detektirani bojenjem
s etidium bromidom i UV svjetlom. Fotografira-


Staro stablo hvarskog čempresa visoko je sedam
metara i zbog nepostojanja vertikalnog vrha, račva se u
dvije strane te mu je habitus poprimio izrazito kišobra-
nast izgled (SI. 1). Ne znaše točno da li je vrh slomljen


Slika 1. Habitus starog hvarskog čempresa
Figure 1. Habitus of the old cypress of Hvar


vjetrom ili čempresi zbog starosti i u određenoj dobi
gube vrh. Obujam pri dnu debla je 200 cm, do visine od
1,5 m obujam doseže 220 cm. Prvo razgranjenje je na
visini od 2,5 m. Grane odstupaju široko od debla i na
presjeku su eliptične. Na toj razini grane su duge 7-8 m,
i imaju obujam 120 cm. Obujam na vrhu grane se smanjuje
na 60 cm. Grane su raspucale, srčika je propala
tako daje ostalo svega 10-15 cm živog tkiva. Vršne
grane nisu tako izdužene u prostoru, već pri vrhu imaju
zavojit oblik, zadržavajući karakterističan plosnati iz


lije je obavljeno Polaroid filmom Tip 677. RAPD marked
se vide kao više crtica unutar jedne uzdužne pruge.
Pojava i relativni položaj tih crtica predstavljaju geno-
tipsku specifičnost marker-alel. Na fotografiji gela očitavano
je prisutnost (1) i odsutnost (0) fragmenata za
polimorfne bandove. Očitavani su samo dobro vidljivi i
jasni bandovi, kako bi preciznost analize bila što veća.
Iz ukupno izdvojena 23 polimorfna lokusa izračunat je
indeks sličnosti, "Simple Matching" koeficijent
(R h o 1 f 1990), za sve moguće parove analiziranih ge-
notipova čempresa: SM(ij) = m(1]/n(ij) gdje je SM(1|I mjera
genetske sličnosti između genotipa i i genotipa/, m(ij)
je broj poklapanja istovjetnog stanja na datom lokusu
(1-1 or 0-0) između genotipova i ij, a n(1)l je ukupni broj
mogućih usporedbi između genotipova ; i /.


Iz izračunatih vrijednosti genetske sličnosti provedena
je hijerarhijska grozdasta analiza (Hierarchical
cluster analysis) prema UPGMA algoritmu uz pomoć
NTSYS-pc paketa (R h o 1 f 1990).


gled. (SI. 2). Boja kore svih grana i debla se prelijeva u
nijansama od sive, preko sivosmeđe do tamnosmeđe


Slika 2. Izgled vršnih grana starog hvarskog čempresa
Figure 2. Appearance of the old 11 var cypress top branches


3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA - Results of investigations and discussion


281




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 24     <-- 24 -->        PDF

S. Cvjctan. I). Kajba, N. Pavičic i I. Pejić: GENETSKA ANALIZA STAROG HVARSKOG CKMI´RESA


Šumarski list br. 5 0. CXXIV (2000). 279-284


boje. Važno je primijetiti da na grani prve razine, koja
se pruža smjerom jug-sjever, pri završetku izbija grana
izrazitog vertikalnog rasta, pa se dobiva dojam da na
tom gorostasu raste još jedan mali čempres horizontalnog
oblika.


Izbojci na granama su usmjereni na sve strane, oko 1
mm debeli, okrugli ili četeverobridni, lišće je ljuskasto,
unakrsno nasuprotno poredano, sitno jajoliko, tupo, ta-
mnozeleno. Češeri su sjajni, smeđi do sivi, okruglasti
do eliptični, na 2-3 cm dugi, sastoje se od 8-14 ljusaka,
obilnog uroda. Hvarski čempres cvate redovito kao i
drugi u rano proljeće i obilno rodi. Istraživanjem nasljeđivanja
dviju glavnih karakteristika čempresa, var.
sempervirens i var. horizontalis, utvrđeno je da su oni
uvjetovani sa četiri alelomorfne forme jednog gena
(Panetsos 1967).


Rezultati autovegetativnog razmnožavanja istraživanih
genotipova čempresa, navedenih u Tablici 1., dali
su vrlo dobar uspjeh zakorjenjivanja, kako kod mladih
tako i kod starog stabla čempresa. Uspješno je presađeno
od 8,3 do 53,3 % zakorijenjenih reznica čempresa
tretiranih sa IBA, a također i kod netretirane kontrole
dobiveni su rezultati od 2,0 do 60,0 %, zavisno od klo-


Vrijednosti SM indeksa, tj. relativne sličnosti svih
mogućih parova genotipova (njih 45) variraju od 0,91 u
slučaju para CS-1 i CS-15, što predstavlja visoku sličnost,
do 0,15 kod para CS-5 i CS-9, što predstavlja
značajnu različitost genoma. Iz prosječne vrijednosti
SM indeksa jednog genotipa sa svima drugima vidi se
da je genotip CS-5 (stari hvarski čempres) relativno
male genetske sličnosti s većinom drugih genotipova.


na. Samo genotip V 600 nije iskazivao potencijal zakorjenjivanja
reznica.


Uz primjenu hormona (IBA), iznenađujući je najbolji
rezultat postigao genotip V 599 (Stari hvarski čempres).
On je imao čak 53,3 % uspješno presađenih sadnica.
S obzirom na dob ovog genotipa, te da nije primijenjena
metoda rejuvenilizacije, rezultati zakorjenjivanja
starog hvarskog čempresa vrlo su značajni za eventualno
masovnije vegetativno razmnožavanje. Istraživanja
uspješnih metoda zakorjenjivanja različitih formi
čempresa, nakon provedenog cijepljenja (heterovege-
tativnog razmnožavanja) proveo je Franc let (1969).


Na temelju zbirnih podataka za istraživane genoti-
povc dobiveno je da var. sempervirens pokazuje tendenciju
boljeg zakorjenjivanja od var. horizontalis, bez
obzira na porijeklo selekcioniranih stabala.


Za izračunavanje SM indeksa i provedbu "grozdaste"
(cluster) analize izvršeno je očitavanje lokusa elek-
troforegrama. RAPD markeri su tzv. dominantni marked,
gdje se bilježi prisutnost fragmenata određene molekulske
mase (alel=l), odnosno njegova odsutnost na
očekivanom mjestu (alel=0). Iz ovih binarnih podataka
izračunate su vrijednosti indeksa sličnosti (Tab. 2).


Glede činjenice da se stari hvarski čempres fenotipski
razlikuje u otklonu i obliku grana od ostalih genotipova
var. horizontalis uključenih u istraživanje, manja srodnost
CS-5 sa CS-1, CS-15 i CS-16 sugerira da ta različitost
nije posljedica okolinskih uvjeta.


Manja srodnost s genotipovima CS-9, CS-10, CS-11
i CS-13 je očekivana, jer su ova tri genotipa prostorno
vrlo udaljeni od CS-5 i pripadaju var. sempervirens.


Tablica 2. Indeksi genetske sličnosti (SM) između analiziranih genotipova čempresa, izračunati iz


RAPD podataka.
Table 2. Genetic similarity indices (SM) among all analyzed cypress genotypes computed from


RAPD data.


Uzorak


CS-1


CS-5


CS-6


CS-7


CS-9


CS-10


CS-11


CS-13


CS-15


CS-1


1,00


CS-5


0,26


1,00


CS-6


0,31


0,57


1,00


CS-7


0,41


0,41


0,75


1,00


CS-9


0,65


0,15


0,37


0,66


1,00


CS-10


0,73


0,34


0,15


0,41


0,75


1,00


CS-11


0,73


0,34


0,36


0,58


0,60


0,65


1,00


CS-13


0,43


0,39


0,47


0,66


0,70


0,60


0,26


1,00


CS-15


0,91


0,34


0,36


0,33


0,55


0,65


0,73


0,35


1,00


CS-16


0,38


0,47


0,70


0,66


0,55


0,42


0,33


0,66


0,38


SM-avg*


0,53


0,36


0,44


0,54


0,55


0,52


0,50


0,50


0,51



prosjek SM vrijednosti jednog genotipa sa svim drugim analiziranim genotipovima
average SM values for one genotype with all other analyzed genotypes


282




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 25     <-- 25 -->        PDF

S. Cvjetan, 1). Kajha, N. I´avičić i I. I´cjić: GENETSKA ANAI.l/.A STAROG HVARSKOG ČEMPRESA


Šumarski liši br. 5 -6, CXXIV (2000), 279-2X4


Genotip CS-5 pokazuje najveću srodnost s genoti-
pom CS-6 (SM = 0,57) koji je jedan od njegovih mogućih
generativnih potomaka horizontalnog izgleda (Vinko
C a r i ć - usmena predaja). Drugi pretpostavljeni potomak
(CS-7) je nešto manje srodan (SM = 0,41). No, ta
dva genotipa, uz izuzetak CS-16, ipak su u najvećem
srodstvu sa CS-5 u odnosu na sve druge uzorke. Iz toga
slijedi da su ova dva genotipa vjerojatno generativni
potomci genotipa CS-5. Ostaje nejasna "bliskost" CS-
16 koji po svom porijeklu i fenotipu znatno odudara od
starog hvarskog čempresa. Istraživanja na drugim vrstama
pokazuju daje broj potrebnih polimorfnih RAPD
lokusa (fragmenata) za pouzdanu procjenu genetske
sličnosti znatno veći od broja u ovome radu (Pej ić i
sur. 1998) pa ovo odstupanje može biti posljedica nedovoljnog
uzorka genoma, ali i posljedica eksperimentalne
pogreške druge vrste. Uz pretpostavku daje čempres
kao vrsta vrlo heterozigotan, generativni potomci mogu


Ako se dendrogram podijeli u dvije velike skupine
(A i B), svi genotipovi iz franjevačkog samostana Hvar
čine jednu skupinu (B), uz ranije spomenutu iznimku
genotipa CS-16. Skupinu A čine svi ostali uzorci koji su
prostorno udaljeni od 20 do 250 km od franjevačkog samostana
Hvar. Prema tomu, prostorna udaljenost nije
bila odlučujuća za značajnu genetsku udaljenost starog
čempresa i njegovih potomaka. Iz ovog slijedi daje genotip
starog čempresa bitno različit u odnosu na druge


biti genetski vrlo udaljeni od majčinskog genotipa. Sli-
čnoje slučaj kod vinove loze (M aletić i sur. 1999) ili
npr. hrasta (S t r e i f f i sur. 1998).


U usporedbi sa svim ispitivanim genotipovima, genotip
CS-5 ima relativno mali SM indeks, što dodatno
upućuje na njegovu moguću posebnost u odnosu na druge
istraživane genotipove. Veličina genetske različitosti
naspram drugih genotipova, kao i njegov položaj u den-
drogramu upućuju na mogućnost daje on introduciran iz
nekog udaljenog geografskog područja. Uz iznimku CS-
16, dendrogram potvrđuje naprijed navedene konstatacije
(SI. 3). Genotipovi CS-1 i CS-15 čine jednu skupinu
(cluster) sa visokom genetskom sličnošću (SM=0,91).
Jedan tip je iz Pitava, a drugi iz Vrsnika na otoku Hvaru.
Ta dva mjesta su udaljena svega 3 km pa je ova sličnost
logična. Većina genotipova var. sempervirens su međusobno
grupirani s vrijednošću SM indeksa koji se u najvećem
broju slučajeva kreće od 0,58-0,75.


analizirane uzorke, što upućuje na mogućnost njegove
introdukcije iz geografski udaljenog područja. Uz pretpostavku
da gaje prema legendi posadio talijanski slikar
Matteo Rosseli (Jurčić 1998) nije isključeno
da gaje on donio iz neke druge zemlje. Inače, Hvar je u
vrijeme prije više od 300 godina bio vrlo prometno
mjesto, a i sami Franjevci oduvijek su putovali i imali
razvijen osjećaj za vrtnu umjetnost. Stoga je mogućnost
introdukcije vrlo vjerojatna.


Slika 3. Relativna sličnost deset genotipova čempresa (Cupressus semprevirens L.) na temelju 23 RAPD lokusa.
Figure 3. Relative similarity among ten cypress genotypes (Cupressus semprevirens L.) based on 23 RAPD loci.


283




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 26     <-- 26 -->        PDF

S. Cvjctan. D. Kajba. N. Pavičić i I. Pcjić: GKNKTSKA ANALIZA STAROG HVARSKOG ČEMPRESA


Šumarski list br. 5 6. CXXIV (2000). 279-284


4. ZAKLJUČCI - Conclusions


Rezultati RAPD analize sugeriraju daje stari čempres,
u vrtu Franjevačkog samostana u Hvaru, intro-
ducirani genotip iz nekog drugog zemljopisnog područja.
Sigurnija potvrda bila bi moguća uz analizu
većeg broja genotipova s otoka Hvara i kod barem
100 RAPD lokusa;


Dva mlada stabla čempresa u vrtu Franjevačkog samostana
u Hvaru nisu vegetativni potomci starog stabla,
već su vjerojatno njegovi generativni potomci;


Stari hvarski čempres moguće je autovegetativno
razmnožiti putem ožiljenica od zelenih reznica uz
primjenu IBA u koncentraciji od 4000 ppm, unatoč
njegovoj procijenjenoj dobi od 300-350 god.;


Istraživani genotipovi koji pripadaju var. sempervirens
iskazali su bolji potencijal vegetativnog razmnožavanja
od onih koji pripadaju var. horizontalis.


5. LITERATURA References


Doyle, J. i Doyle, J., 1990: Isolation of plant DNA
from fresh tissue. Focus, 12:13-15.


Franc let, A., 1969: Mass production of selected
forms of Cypress. 2nd FAO/IUFRO World Consult.
For. Tree Breed., Washington, str. 10.


Jurčić, I., 1998: Pogled u razvoj Hvarskih vrtova:
Povijesni vrtovi, perivoji i parkovi primorske
Hrvatske -simpozij (ur. D. Grgurević), str. 90-91.
Sveučilišna knjižnica u Splitu.


Maletić, E., Sefc, K. M, Steinkellner, H.,
Karoglan Kontić, J., Pejić, I., 1999: Genetic
characteization of Crotain grapevine culti-
vars and detection of synonymous cultivars in
neighboring regions. Vitis 38:79-83.


Panetsos, C. P., 1967: Inherited differences between
populations and individuals of Cupressus semper-
virens. For. Res. Institute, Athens, No. 17, p. 19.


Pap age org i ou, A. C, Bergmann, F., Gillet, E.


Hattemer, H. H., 1993: Genetic analysis od
isoenzyme variation in Mediterranean cypress
(Cupressus sempervirens L.). Silvae Genetica 42
(2-3): 109-111.


Pc j i ć, I., A jmone - Marsan, P., M organ te, M.,
Kozumplik, V., Ca st i lion i, P., Tar ami-


n o, G., M o 11 o, M., 1998: Comparative analysis
of genetic similarity among inbred lines detected
by RFLPs, RAPDs, SSRs and AFLPs.
Theor.Appl. Genet. 97: 1248-1255.


Raddi,S., Di Lonardo, V., Sufra,M., 1990: The
use of biochemical markers to distinguish cypress
clones. Progress in EEC Research on Cypress
Diseases. Commission of the European
Communities, Report EUR 12493:43-49.


Rholf, F. J., 1990: NTSYS-pc Numerical taxonomy
and multivariate analysis system, version 1. 60,
New York Exeter Publishing Ltd.


Sch i 11er, G. 1993: Foliage resin composition of Cu-
presus semprevirens L. as affected by environmental
factors. Silvae Genetica 42 (6): 297-301.


St re i ff, R., Labbe, T., Bac i 1 i re i, R., S te i nke 1 -
lner, Glössl, J., Kremer, A., 1998: Within-
population genetic structure in Quercus robur L.
and Quercuspetraea (Matt.) Liebl. assessed with
isozymes and microsatellites. Molecular Ecology:
317-328.


Vidaković, M., 1993: Četinjače, morfologija i varijabilnost.
Grafički zavod Hrvatske i Hrvatske
šume, str. 194-196.


SUMMARY: The old cypress of Hvar ("Cupressus sempervirens var. horizontalis (Mili.)
Gord., is about 300-350years old, with a characteristicalphenotype and an unusual morphological
branch appearance, that incited the research of its genotype. The results of
RAPD analysys suggest that the old cypress, in the garden of Franciscan monastery, is an
introduced genotype from another geographical region. A more reliable confirmation
would be possible by the analysis of a larger number of genotypes from the island of Hvar
and with at least 100 RAPD loci. Two younger cypress trees in the garden of Franciscan
monastery in Hvar are not vegetative progeny of the old tree, but more likely its generative
progeny. The old cypress of Hvar can be propagated autovegetativ ely by means of roofings
of summer cuttings using IBA in concentration of 4000 ppm, in spite of its age estimated to
300-350 years. The researched genotypes belonging to the var. sempervirens showed a
better potential for vegetative propagation than those belonging to the var. horizintalis.


Key w o rds : Cupressus sempervirens, genetic analysis, RAPD.


284