DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 21 <-- 21 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5 6, CXXIV (2000), 279-284 UDK 630* 165 (Cupressus sempervirens L.) 001. GENETSKA ANALIZA STAROG HVARSKOG ČEMPRESA (Cupressus sempervirens var. horizontalis (Mili.) Gord. GENETIC ANALYSIS OF THE OLD CYPRESS OF HVAR (Cupressus sempervirens var. horizontalis (Mill.) GORD. Svjetlana CVJETAN*, Davorin KAJBA**, Nikola PAVIČIĆ*** I Ivan PEJIĆ*** SAŽETAK: Stari hvarski čempres fCupressus sempervirens var. horizontalis (Mili.) Gord. starosti je oko 300-350 god., karakterističnog je fenotipa i neobičnog morfološkog izgleda grana, što je potaknulo istraživanja njegova genotipa. Rezultati RAPD analize sugeriraju daje stari čempres, u vrtu Franjevačkog samostana u Hvaru, introducirani genotip iz nekog drugog zemljopisnog područja. Sigurnija potvrda bila bi moguća uz analizu većeg broja ge- notipova s otoka Hvara i kod barem 100 RAPD lokusa. Dva mlada stabla čempresa u vrtu Franjevačkog samostana u Hvaru nisu vegetativni potomci starog stabla, već su vjerojatno njegovi generativni potomci. Stari hvarski čempres moguće je autovegetativ no razmnožiti putem ožiljenica zelenih reznica uz primjenu IB A u koncentraciji od 4000 ppm, unatoč njegovoj procijenjenoj dobi od 300-350 god. Istraživani genotipovi koji pripadaju var. sempervirens iskazali su bolji potencijal vegetativnog razmnožavanja od onih koji pripadaju var. horizontalis. Ključne riječi : Cupressus sempervirens, genetska analiza, RAPD. 1. UVOD Introduction Kada bi čovjek opisivao ljepotu i znamenitosti oto- Pradomovina čempresa (Cupressus sempervirens ka Hvara, mogao bi nabrajati mnoštvo povijesnih i kul- L.) je Perzija, Mala Azija i istočno Sredozemlje, na na- turnih spomenika, no samozatajno i pomalo povučeno, šem dijelu eumediterana se udomaćio, o čemu je najbo- u tišini i duhovnom utočištu, u vrtu Franjevačkog sa- Ije svjedočanstvo njegova prirodna regeneracija na mostana u gradu Hvaru raste jedan čempres s neobi- mnogim lokalitetima priobalnog i otočnog dijela sređenim izgledom grana. O fenomenu tog čempresa speci- nje i južne Dalmacije. Ne tvori kompaktne sastojine, fičnog fenotipa, procijenjene starosti od oko 300 do 350 već raste u većim ili manjim grupama te pojedinačno godina, raspravljali su mnogi, od posjetitelja do znan- uprskan u postojeću autoktonu vegetaciju (Vidako- stvenika. Visok je sedam metara, a grane su mu duge do v i ć 1993). Svojim karakterističnim habitusom estetski osam metara i u presjeku imaju eliptičan oblik, a ne ci- obogaćuje, oživljava i osvježuje jadranski krajolik, da- lindričan koji je svojstven svim horizontalnim tipovima jući mujedan topli mediteranski ugođaj, čempresa (Cupressus sempervirens var. horizontalis Stari hvarski čempres, zbog svog neobičnog morfo- (Mill.) Gord. Zbog toga je vjerojatno jedan od najinte- ioškog jzgieda grana, potaknuo je ideju da se istraži resantnijih čempresa na svijetu (J u rč i ć 1998). eventualna posebnost njegova genotipa, te da se eventualno utvrdi da lije nastao kao rezultat modifikacija ili mutacija. Utjecaj okolinskih čimbenika, ponajprije do- * S. Cvjctan. diplomant Agronomskog fakulteta, Sveučilišta u stupnosti vode, kod čempresa može dovesti do fenotip- Zagrebu skih promjena (Schiller 1993). Čempres je posađen ** Doc. dr. se. D. Kajba, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu u zapadnom dijelu terase dvorišta Franjevačkog samo- *** Doc. dr. se. N. Pavičić i doc. dr. se. I. Peiić, Agronomski fakul- , T1 n , Tnn ,rn tet, Sveuč.lišta u Zagrebu stana u gradu Hvaru- Procjenjuje se daje star 300 - 350 279 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 22 <-- 22 --> PDF |
S. Cvjetnu, I). Kajhii, N. Pavičic i 1. Pejić: GENETSKA ANALIZA STAROG HVARSKOG OEMPRESA Šumarski lis! br. 5 6, C´XXIV (2000), 279-284 godina. Poznat je kao "Roselijev čempres", jer ga je prema predaji posadio talijanski slikar Matteo Rössel i (1578-1650) koji je navodno zbog slaba zdravlja boravio u franjevačkom samostanu u Hvaru, međutim o tome nema nikakvih pisanih dokaza. Čempres je vjerojatno sađen kada je u XVII. st. uređivana najgornja terasa. Zavod za zaštitu prirode dana 21. rujna 1961. godine donio je Rješenje kojim se ovo stablo proglašava zaštićenom prirodnom rijetkošću. Upisan je u registar Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja kao spomenik prirode. Uz stari čempres u istom dvorištu nalaze se dva čempresa koji su po predaji sjemenjaci starog čempresa. Posadio ih je 1963. godine pok. fra Venko Gugić rodom iz Blata na Korčuli, za vrijeme svog desetogodi- šnjeg službovanja u Hvarskom samostanu (Vinko Carić - usmena predaja). Da bi se ova informacija provjerila, kao i utvrdilo eventualno klonsko porijeklo od starog čempresa, u istraživanje su uključena i ova stabla. Također, potpuno je neistražena genetska varijabilnost čempresa koji rastu na otoku, ali i šire. Primjenom molekularnih markera željeli smo utvrditi stupanj genetske srodnosti genotipa atipičnog starog hvarskog čempresa s jedinkama rasprostranjenim u okolici i u priobalju. Genetska analiza čempresa pomoću izoen- ziskih markera potvrdila je njihovu korisnost (Rad d i i sur., 1990, Papageorgiou i sur. 1993), dok o primjeni DNA (RAPD) markera kod čempresa nismo našli literaturnih podataka. 2. MATERIJAL I METODE RADA - Material and working methods kod Zadra. Pikiranje reznica provedeno je u plasteniku Za potrebe genetske analize izvršeno je kloniranje (autovegetativno razmnožavanje) devet jedinki čempresa porijeklom sa tri lokaliteta (Tab. 1). Razmnožavanje je provedeno pomoću zelenih reznica ubranih 6. 4. 1997. na lokaciji Hvar i 4. 5. 1997. na lokaciji Diklo Tablica 1. Klonovi uključeni u genetske analize Table 1. Clones included in the genetic analysis Zavoda za šumarsku genetiku i dendrologiju, Šumarskog fakulteta u Zagrebu tijekom 7. 4. 1997. (lokalitet Hvar) i 6. 5. 1997. (lokalitet Diklo). Lab. kod Lab.code Genotip Genotype Starost Age (god/yrs) Oznaka klona Clone sign Porijeklo Origin CS-1 C. sempervirens var. horizontalis 30 Vrsnik, otok Hvar CS-5 C. sempervirens var. horizontalis 300 V-599 Franjevački samostan u Hvaru CS-6 C. sempervirens var. horizontalis 25 V-597 Franjevački samostan u Hvaru CS-7 C. sempervirens var. sempervirens 25 V-598 Franjevački samostan u Hvaru CS-9 C. sempervirens var. sempervirens 20-30 V-601 Diklo kod Zadra CS-10 C. sempervirens var. sempervirens 20-30 V-605 Diklo kod Zadra CS-11 C. sempervirens var. sempervirens 20-30 V-603 Diklo kod Zadra CS-13 C. sempervirens var. sempervirens 20-30 Sjemenjak Diklo kod Zadra CS-15 C. sempervirens var. horizontalis 30 Pitve, otok Hvar CS-16 C. sempervirens var. horizontalis 20-30 V-602 Diklo kod Zadra Reznice su tretirane alkoholnom otopinom IBA (b- indol maslačna kiselina) u koncentraciji 4000 ppm. Zakorijenjenc reznice su tijekom proljeća 1998. godine presađene u kontejnere. Za ekstrakciju DNA korišteno je biljno tkivo s mlađih i adultnih stabala.Tkiva sa odraslih stabala uzeta su 11. 11. 1999. i potom čuvana u hladnjaku na -20 °C. Svježe tkivo sa sadnica uzimano je na sam dan ekstrak- 280 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 23 <-- 23 --> PDF |
S. Cvjctan, D. Kajha. N. I´avičic i I. I´cjić: GKNKTSKA ANALIZA STAROG HVARSKO» OEMI´KI-.SA Šumarski listbr. 5 6, CXXIV (2000). 279-2X4 cije (25. 11. 1999.). Izolacija i pročišćavanje genomske DNA obavljeno je iz svježeg tkiva listova uzoraka čempresa prema CTAB metodi (Doyle i Doyle 1990). RAPD - PCR reakcije odvijale su se u volumenu 25 ul koji je sadržavao: 20 ng genomske DNA; 1 U Taq poli- meraze "Sigma" i 2,5 ul PCR 10x pufera iz kompleta s enzimom; 2,5 ul dNTP (2. 5 mM od svakog nukleoti- da); 7.5 pmola primera i 3,0 ul MgCl2 (konc. 25mM). Za generiranje DNA polimorfizma korišteno je 16 oli- gonukleotidnih primera (Operon, Almeda, CA) A-01, A-02, A-03, A-04, A-05, A-06, A-07, A-08, C-01, C-02, C-03, C-05, C-06, C-07, C-08, C-09). PCR reakcije odvijale su se u aparatu MJ Research PTC-100 u sljedećem temperaturom profilu: 5 min 95 °C; zatim 45 ciklusa (30 sec. 94 °C, 30 sec. 36 °C, 60 sec. 72 °C) i završno 72 °C sedam minuta. Produkti reakcije separirani su u horizontalnoj elek- troforezi s 1,3 % agaroznim gelom i detektirani bojenjem s etidium bromidom i UV svjetlom. Fotografira- Staro stablo hvarskog čempresa visoko je sedam metara i zbog nepostojanja vertikalnog vrha, račva se u dvije strane te mu je habitus poprimio izrazito kišobra- nast izgled (SI. 1). Ne znaše točno da li je vrh slomljen Slika 1. Habitus starog hvarskog čempresa Figure 1. Habitus of the old cypress of Hvar vjetrom ili čempresi zbog starosti i u određenoj dobi gube vrh. Obujam pri dnu debla je 200 cm, do visine od 1,5 m obujam doseže 220 cm. Prvo razgranjenje je na visini od 2,5 m. Grane odstupaju široko od debla i na presjeku su eliptične. Na toj razini grane su duge 7-8 m, i imaju obujam 120 cm. Obujam na vrhu grane se smanjuje na 60 cm. Grane su raspucale, srčika je propala tako daje ostalo svega 10-15 cm živog tkiva. Vršne grane nisu tako izdužene u prostoru, već pri vrhu imaju zavojit oblik, zadržavajući karakterističan plosnati iz lije je obavljeno Polaroid filmom Tip 677. RAPD marked se vide kao više crtica unutar jedne uzdužne pruge. Pojava i relativni položaj tih crtica predstavljaju geno- tipsku specifičnost marker-alel. Na fotografiji gela očitavano je prisutnost (1) i odsutnost (0) fragmenata za polimorfne bandove. Očitavani su samo dobro vidljivi i jasni bandovi, kako bi preciznost analize bila što veća. Iz ukupno izdvojena 23 polimorfna lokusa izračunat je indeks sličnosti, "Simple Matching" koeficijent (R h o 1 f 1990), za sve moguće parove analiziranih ge- notipova čempresa: SM(ij) = m(1]/n(ij) gdje je SM(1|I mjera genetske sličnosti između genotipa i i genotipa/, m(ij) je broj poklapanja istovjetnog stanja na datom lokusu (1-1 or 0-0) između genotipova i ij, a n(1)l je ukupni broj mogućih usporedbi između genotipova ; i /. Iz izračunatih vrijednosti genetske sličnosti provedena je hijerarhijska grozdasta analiza (Hierarchical cluster analysis) prema UPGMA algoritmu uz pomoć NTSYS-pc paketa (R h o 1 f 1990). gled. (SI. 2). Boja kore svih grana i debla se prelijeva u nijansama od sive, preko sivosmeđe do tamnosmeđe Slika 2. Izgled vršnih grana starog hvarskog čempresa Figure 2. Appearance of the old 11 var cypress top branches 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA - Results of investigations and discussion 281 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 24 <-- 24 --> PDF |
S. Cvjctan. I). Kajba, N. Pavičic i I. Pejić: GENETSKA ANALIZA STAROG HVARSKOG CKMI´RESA Šumarski list br. 5 0. CXXIV (2000). 279-284 boje. Važno je primijetiti da na grani prve razine, koja se pruža smjerom jug-sjever, pri završetku izbija grana izrazitog vertikalnog rasta, pa se dobiva dojam da na tom gorostasu raste još jedan mali čempres horizontalnog oblika. Izbojci na granama su usmjereni na sve strane, oko 1 mm debeli, okrugli ili četeverobridni, lišće je ljuskasto, unakrsno nasuprotno poredano, sitno jajoliko, tupo, ta- mnozeleno. Češeri su sjajni, smeđi do sivi, okruglasti do eliptični, na 2-3 cm dugi, sastoje se od 8-14 ljusaka, obilnog uroda. Hvarski čempres cvate redovito kao i drugi u rano proljeće i obilno rodi. Istraživanjem nasljeđivanja dviju glavnih karakteristika čempresa, var. sempervirens i var. horizontalis, utvrđeno je da su oni uvjetovani sa četiri alelomorfne forme jednog gena (Panetsos 1967). Rezultati autovegetativnog razmnožavanja istraživanih genotipova čempresa, navedenih u Tablici 1., dali su vrlo dobar uspjeh zakorjenjivanja, kako kod mladih tako i kod starog stabla čempresa. Uspješno je presađeno od 8,3 do 53,3 % zakorijenjenih reznica čempresa tretiranih sa IBA, a također i kod netretirane kontrole dobiveni su rezultati od 2,0 do 60,0 %, zavisno od klo- Vrijednosti SM indeksa, tj. relativne sličnosti svih mogućih parova genotipova (njih 45) variraju od 0,91 u slučaju para CS-1 i CS-15, što predstavlja visoku sličnost, do 0,15 kod para CS-5 i CS-9, što predstavlja značajnu različitost genoma. Iz prosječne vrijednosti SM indeksa jednog genotipa sa svima drugima vidi se da je genotip CS-5 (stari hvarski čempres) relativno male genetske sličnosti s većinom drugih genotipova. na. Samo genotip V 600 nije iskazivao potencijal zakorjenjivanja reznica. Uz primjenu hormona (IBA), iznenađujući je najbolji rezultat postigao genotip V 599 (Stari hvarski čempres). On je imao čak 53,3 % uspješno presađenih sadnica. S obzirom na dob ovog genotipa, te da nije primijenjena metoda rejuvenilizacije, rezultati zakorjenjivanja starog hvarskog čempresa vrlo su značajni za eventualno masovnije vegetativno razmnožavanje. Istraživanja uspješnih metoda zakorjenjivanja različitih formi čempresa, nakon provedenog cijepljenja (heterovege- tativnog razmnožavanja) proveo je Franc let (1969). Na temelju zbirnih podataka za istraživane genoti- povc dobiveno je da var. sempervirens pokazuje tendenciju boljeg zakorjenjivanja od var. horizontalis, bez obzira na porijeklo selekcioniranih stabala. Za izračunavanje SM indeksa i provedbu "grozdaste" (cluster) analize izvršeno je očitavanje lokusa elek- troforegrama. RAPD markeri su tzv. dominantni marked, gdje se bilježi prisutnost fragmenata određene molekulske mase (alel=l), odnosno njegova odsutnost na očekivanom mjestu (alel=0). Iz ovih binarnih podataka izračunate su vrijednosti indeksa sličnosti (Tab. 2). Glede činjenice da se stari hvarski čempres fenotipski razlikuje u otklonu i obliku grana od ostalih genotipova var. horizontalis uključenih u istraživanje, manja srodnost CS-5 sa CS-1, CS-15 i CS-16 sugerira da ta različitost nije posljedica okolinskih uvjeta. Manja srodnost s genotipovima CS-9, CS-10, CS-11 i CS-13 je očekivana, jer su ova tri genotipa prostorno vrlo udaljeni od CS-5 i pripadaju var. sempervirens. Tablica 2. Indeksi genetske sličnosti (SM) između analiziranih genotipova čempresa, izračunati iz RAPD podataka. Table 2. Genetic similarity indices (SM) among all analyzed cypress genotypes computed from RAPD data. Uzorak CS-1 CS-5 CS-6 CS-7 CS-9 CS-10 CS-11 CS-13 CS-15 CS-1 1,00 CS-5 0,26 1,00 CS-6 0,31 0,57 1,00 CS-7 0,41 0,41 0,75 1,00 CS-9 0,65 0,15 0,37 0,66 1,00 CS-10 0,73 0,34 0,15 0,41 0,75 1,00 CS-11 0,73 0,34 0,36 0,58 0,60 0,65 1,00 CS-13 0,43 0,39 0,47 0,66 0,70 0,60 0,26 1,00 CS-15 0,91 0,34 0,36 0,33 0,55 0,65 0,73 0,35 1,00 CS-16 0,38 0,47 0,70 0,66 0,55 0,42 0,33 0,66 0,38 SM-avg* 0,53 0,36 0,44 0,54 0,55 0,52 0,50 0,50 0,51 prosjek SM vrijednosti jednog genotipa sa svim drugim analiziranim genotipovima average SM values for one genotype with all other analyzed genotypes 282 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 25 <-- 25 --> PDF |
S. Cvjetan, 1). Kajha, N. I´avičić i I. I´cjić: GENETSKA ANAI.l/.A STAROG HVARSKOG ČEMPRESA Šumarski liši br. 5 -6, CXXIV (2000), 279-2X4 Genotip CS-5 pokazuje najveću srodnost s genoti- pom CS-6 (SM = 0,57) koji je jedan od njegovih mogućih generativnih potomaka horizontalnog izgleda (Vinko C a r i ć - usmena predaja). Drugi pretpostavljeni potomak (CS-7) je nešto manje srodan (SM = 0,41). No, ta dva genotipa, uz izuzetak CS-16, ipak su u najvećem srodstvu sa CS-5 u odnosu na sve druge uzorke. Iz toga slijedi da su ova dva genotipa vjerojatno generativni potomci genotipa CS-5. Ostaje nejasna "bliskost" CS- 16 koji po svom porijeklu i fenotipu znatno odudara od starog hvarskog čempresa. Istraživanja na drugim vrstama pokazuju daje broj potrebnih polimorfnih RAPD lokusa (fragmenata) za pouzdanu procjenu genetske sličnosti znatno veći od broja u ovome radu (Pej ić i sur. 1998) pa ovo odstupanje može biti posljedica nedovoljnog uzorka genoma, ali i posljedica eksperimentalne pogreške druge vrste. Uz pretpostavku daje čempres kao vrsta vrlo heterozigotan, generativni potomci mogu Ako se dendrogram podijeli u dvije velike skupine (A i B), svi genotipovi iz franjevačkog samostana Hvar čine jednu skupinu (B), uz ranije spomenutu iznimku genotipa CS-16. Skupinu A čine svi ostali uzorci koji su prostorno udaljeni od 20 do 250 km od franjevačkog samostana Hvar. Prema tomu, prostorna udaljenost nije bila odlučujuća za značajnu genetsku udaljenost starog čempresa i njegovih potomaka. Iz ovog slijedi daje genotip starog čempresa bitno različit u odnosu na druge biti genetski vrlo udaljeni od majčinskog genotipa. Sli- čnoje slučaj kod vinove loze (M aletić i sur. 1999) ili npr. hrasta (S t r e i f f i sur. 1998). U usporedbi sa svim ispitivanim genotipovima, genotip CS-5 ima relativno mali SM indeks, što dodatno upućuje na njegovu moguću posebnost u odnosu na druge istraživane genotipove. Veličina genetske različitosti naspram drugih genotipova, kao i njegov položaj u den- drogramu upućuju na mogućnost daje on introduciran iz nekog udaljenog geografskog područja. Uz iznimku CS- 16, dendrogram potvrđuje naprijed navedene konstatacije (SI. 3). Genotipovi CS-1 i CS-15 čine jednu skupinu (cluster) sa visokom genetskom sličnošću (SM=0,91). Jedan tip je iz Pitava, a drugi iz Vrsnika na otoku Hvaru. Ta dva mjesta su udaljena svega 3 km pa je ova sličnost logična. Većina genotipova var. sempervirens su međusobno grupirani s vrijednošću SM indeksa koji se u najvećem broju slučajeva kreće od 0,58-0,75. analizirane uzorke, što upućuje na mogućnost njegove introdukcije iz geografski udaljenog područja. Uz pretpostavku da gaje prema legendi posadio talijanski slikar Matteo Rosseli (Jurčić 1998) nije isključeno da gaje on donio iz neke druge zemlje. Inače, Hvar je u vrijeme prije više od 300 godina bio vrlo prometno mjesto, a i sami Franjevci oduvijek su putovali i imali razvijen osjećaj za vrtnu umjetnost. Stoga je mogućnost introdukcije vrlo vjerojatna. Slika 3. Relativna sličnost deset genotipova čempresa (Cupressus semprevirens L.) na temelju 23 RAPD lokusa. Figure 3. Relative similarity among ten cypress genotypes (Cupressus semprevirens L.) based on 23 RAPD loci. 283 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 26 <-- 26 --> PDF |
S. Cvjctan. D. Kajba. N. Pavičić i I. Pcjić: GKNKTSKA ANALIZA STAROG HVARSKOG ČEMPRESA Šumarski list br. 5 6. CXXIV (2000). 279-284 4. ZAKLJUČCI - Conclusions Rezultati RAPD analize sugeriraju daje stari čempres, u vrtu Franjevačkog samostana u Hvaru, intro- ducirani genotip iz nekog drugog zemljopisnog područja. Sigurnija potvrda bila bi moguća uz analizu većeg broja genotipova s otoka Hvara i kod barem 100 RAPD lokusa; Dva mlada stabla čempresa u vrtu Franjevačkog samostana u Hvaru nisu vegetativni potomci starog stabla, već su vjerojatno njegovi generativni potomci; Stari hvarski čempres moguće je autovegetativno razmnožiti putem ožiljenica od zelenih reznica uz primjenu IBA u koncentraciji od 4000 ppm, unatoč njegovoj procijenjenoj dobi od 300-350 god.; Istraživani genotipovi koji pripadaju var. sempervirens iskazali su bolji potencijal vegetativnog razmnožavanja od onih koji pripadaju var. horizontalis. 5. LITERATURA References Doyle, J. i Doyle, J., 1990: Isolation of plant DNA from fresh tissue. Focus, 12:13-15. Franc let, A., 1969: Mass production of selected forms of Cypress. 2nd FAO/IUFRO World Consult. For. Tree Breed., Washington, str. 10. Jurčić, I., 1998: Pogled u razvoj Hvarskih vrtova: Povijesni vrtovi, perivoji i parkovi primorske Hrvatske -simpozij (ur. D. Grgurević), str. 90-91. Sveučilišna knjižnica u Splitu. Maletić, E., Sefc, K. M, Steinkellner, H., Karoglan Kontić, J., Pejić, I., 1999: Genetic characteization of Crotain grapevine culti- vars and detection of synonymous cultivars in neighboring regions. Vitis 38:79-83. Panetsos, C. P., 1967: Inherited differences between populations and individuals of Cupressus semper- virens. For. Res. Institute, Athens, No. 17, p. 19. Pap age org i ou, A. C, Bergmann, F., Gillet, E. Hattemer, H. H., 1993: Genetic analysis od isoenzyme variation in Mediterranean cypress (Cupressus sempervirens L.). Silvae Genetica 42 (2-3): 109-111. Pc j i ć, I., A jmone - Marsan, P., M organ te, M., Kozumplik, V., Ca st i lion i, P., Tar ami- n o, G., M o 11 o, M., 1998: Comparative analysis of genetic similarity among inbred lines detected by RFLPs, RAPDs, SSRs and AFLPs. Theor.Appl. Genet. 97: 1248-1255. Raddi,S., Di Lonardo, V., Sufra,M., 1990: The use of biochemical markers to distinguish cypress clones. Progress in EEC Research on Cypress Diseases. Commission of the European Communities, Report EUR 12493:43-49. Rholf, F. J., 1990: NTSYS-pc Numerical taxonomy and multivariate analysis system, version 1. 60, New York Exeter Publishing Ltd. Sch i 11er, G. 1993: Foliage resin composition of Cu- presus semprevirens L. as affected by environmental factors. Silvae Genetica 42 (6): 297-301. St re i ff, R., Labbe, T., Bac i 1 i re i, R., S te i nke 1 - lner, Glössl, J., Kremer, A., 1998: Within- population genetic structure in Quercus robur L. and Quercuspetraea (Matt.) Liebl. assessed with isozymes and microsatellites. Molecular Ecology: 317-328. Vidaković, M., 1993: Četinjače, morfologija i varijabilnost. Grafički zavod Hrvatske i Hrvatske šume, str. 194-196. SUMMARY: The old cypress of Hvar ("Cupressus sempervirens var. horizontalis (Mili.) Gord., is about 300-350years old, with a characteristicalphenotype and an unusual morphological branch appearance, that incited the research of its genotype. The results of RAPD analysys suggest that the old cypress, in the garden of Franciscan monastery, is an introduced genotype from another geographical region. A more reliable confirmation would be possible by the analysis of a larger number of genotypes from the island of Hvar and with at least 100 RAPD loci. Two younger cypress trees in the garden of Franciscan monastery in Hvar are not vegetative progeny of the old tree, but more likely its generative progeny. The old cypress of Hvar can be propagated autovegetativ ely by means of roofings of summer cuttings using IBA in concentration of 4000 ppm, in spite of its age estimated to 300-350 years. The researched genotypes belonging to the var. sempervirens showed a better potential for vegetative propagation than those belonging to the var. horizintalis. Key w o rds : Cupressus sempervirens, genetic analysis, RAPD. 284 |