DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 22 <-- 22 --> PDF |
S. Cvjetnu, I). Kajhii, N. Pavičic i 1. Pejić: GENETSKA ANALIZA STAROG HVARSKOG OEMPRESA Šumarski lis! br. 5 6, C´XXIV (2000), 279-284 godina. Poznat je kao "Roselijev čempres", jer ga je prema predaji posadio talijanski slikar Matteo Rössel i (1578-1650) koji je navodno zbog slaba zdravlja boravio u franjevačkom samostanu u Hvaru, međutim o tome nema nikakvih pisanih dokaza. Čempres je vjerojatno sađen kada je u XVII. st. uređivana najgornja terasa. Zavod za zaštitu prirode dana 21. rujna 1961. godine donio je Rješenje kojim se ovo stablo proglašava zaštićenom prirodnom rijetkošću. Upisan je u registar Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja kao spomenik prirode. Uz stari čempres u istom dvorištu nalaze se dva čempresa koji su po predaji sjemenjaci starog čempresa. Posadio ih je 1963. godine pok. fra Venko Gugić rodom iz Blata na Korčuli, za vrijeme svog desetogodi- šnjeg službovanja u Hvarskom samostanu (Vinko Carić - usmena predaja). Da bi se ova informacija provjerila, kao i utvrdilo eventualno klonsko porijeklo od starog čempresa, u istraživanje su uključena i ova stabla. Također, potpuno je neistražena genetska varijabilnost čempresa koji rastu na otoku, ali i šire. Primjenom molekularnih markera željeli smo utvrditi stupanj genetske srodnosti genotipa atipičnog starog hvarskog čempresa s jedinkama rasprostranjenim u okolici i u priobalju. Genetska analiza čempresa pomoću izoen- ziskih markera potvrdila je njihovu korisnost (Rad d i i sur., 1990, Papageorgiou i sur. 1993), dok o primjeni DNA (RAPD) markera kod čempresa nismo našli literaturnih podataka. 2. MATERIJAL I METODE RADA - Material and working methods kod Zadra. Pikiranje reznica provedeno je u plasteniku Za potrebe genetske analize izvršeno je kloniranje (autovegetativno razmnožavanje) devet jedinki čempresa porijeklom sa tri lokaliteta (Tab. 1). Razmnožavanje je provedeno pomoću zelenih reznica ubranih 6. 4. 1997. na lokaciji Hvar i 4. 5. 1997. na lokaciji Diklo Tablica 1. Klonovi uključeni u genetske analize Table 1. Clones included in the genetic analysis Zavoda za šumarsku genetiku i dendrologiju, Šumarskog fakulteta u Zagrebu tijekom 7. 4. 1997. (lokalitet Hvar) i 6. 5. 1997. (lokalitet Diklo). Lab. kod Lab.code Genotip Genotype Starost Age (god/yrs) Oznaka klona Clone sign Porijeklo Origin CS-1 C. sempervirens var. horizontalis 30 Vrsnik, otok Hvar CS-5 C. sempervirens var. horizontalis 300 V-599 Franjevački samostan u Hvaru CS-6 C. sempervirens var. horizontalis 25 V-597 Franjevački samostan u Hvaru CS-7 C. sempervirens var. sempervirens 25 V-598 Franjevački samostan u Hvaru CS-9 C. sempervirens var. sempervirens 20-30 V-601 Diklo kod Zadra CS-10 C. sempervirens var. sempervirens 20-30 V-605 Diklo kod Zadra CS-11 C. sempervirens var. sempervirens 20-30 V-603 Diklo kod Zadra CS-13 C. sempervirens var. sempervirens 20-30 Sjemenjak Diklo kod Zadra CS-15 C. sempervirens var. horizontalis 30 Pitve, otok Hvar CS-16 C. sempervirens var. horizontalis 20-30 V-602 Diklo kod Zadra Reznice su tretirane alkoholnom otopinom IBA (b- indol maslačna kiselina) u koncentraciji 4000 ppm. Zakorijenjenc reznice su tijekom proljeća 1998. godine presađene u kontejnere. Za ekstrakciju DNA korišteno je biljno tkivo s mlađih i adultnih stabala.Tkiva sa odraslih stabala uzeta su 11. 11. 1999. i potom čuvana u hladnjaku na -20 °C. Svježe tkivo sa sadnica uzimano je na sam dan ekstrak- 280 |