DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 27 <-- 27 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5 6, CXXIV (2000), 285-292 UDK 630* 451 + 156 (001) PRILOG POZNAVANJU BRŠTENJA ŠIROKOLISNE ZELENIKE (Phillyrea latifolia L.) DIVLJIH PREŽIVAČA NA OTOKU RABU A CONTRIBUTION TO INSIGHTS INTO CRACK PHILLYREA {Phillyrea latifolia L.) BROWSING BY WILD RUMINANTS ON THE ISLAND OF RAB Krešimir KRAPINEC, Joso VUKELIĆ, Marijan GRUBEŠIĆ* SAŽETAK: U radu je predložena metoda određivanja načina korištenja dijela prirodne prehrambene baze divljih preživača (muflon - Ovis amnion L.) u šumi hrasta crnike i crnog jasena (Fraxino orni - Quercetum ilicis H-ić (1956) 1958). Utvrđeno je da krajem proljeća i početkom ljeta najradije brsti veliki vrijes (Erica arborea L.). Divljač pri gustoći od 4 grla na 100 ha, odnosno 8 grla na 1 ha sječine, nije prouzročila gospodarsku ni ekološku štetu. U navedenom razdoblju divljač nije oštećivala hrast crniku (Quercus ilex L.). Ustanovljeno je da divljač odgriza oko 38 % vršnog izbo/ka bez obzira na njegov promjer. Kodpostranih izbojaka s povećanjem promjera baze smanjuje se postotak odgriženog dijela izbojaka. Pred početak razdoblja u kojem divljač intenzivnije brsti, budući da je većina pašnih biljaka suha, divljači za brštenje ostaje još 71 % neoštećenih izbojaka zelenike. Ključne riječi: muflon (Ovis ammon L.), preference ratio index, širokolisna zelenika (Phillyrea latifolia L.), duljina odgriženog dijela izbojka, postotak odgriženog dijela izbojka UVOD - Introduction Iz šumarske povijesti dobro je poznato nepovoljno djelovanje stoke (osobito ovaca i koza) na šumske zajednice sredozemnog dijela Hrvatske. Kako se ne bi ponovio slučaj degradacije ovih staništa preoptereće- njem krupnim biljožderima, potrebno je istražiti njegove prehrambene potencijale za potrebe lovnog gospodarenja, odnosno prirodnog uzgoja krupne biljojede divljači. Ovakva istraživanja nužna su zbog toga jer je na dotičnom području sve više površina na kojima dolazi do sukcesije vegetacije od poljoprivredne prema šumskoj, te tako ta staništa postaju pogodna za uzgoj krupne divljači, na koja se ista već proširila. (Raguž & Gru- bešić, 1996.) Prvim istraživanjima (Vi 1 i č i ć i sur. 1998) utjecaja jelena lopatara na stanište - u šumi hrasta crnike i crnog * Prof. dr. sc. Joso Vukelić, Doc. dr. sc. Marijan Grubcšić, Krešimir Krapinec, dipl. ing.. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska25, 10000 Zagreb jasena (Fraxino orni - Quercetum ilicis H-ić (1956) 1958) u lovištu "Punta Križa" na otoku Cresu, utvrđeno je da osim hrasta crnike (Quercus ilex L.) lopatar brsti i ostale elemente crnikinih šuma, kao npr. zeleniku (Phillyrea sp.), crni jasen (Fraxiniis ornus L.), lempriku ( Viburnum tinus L.), mirtu (Myrtus communis L.), dalmatinsku kupinu (Rubus dalmaticus Tratt), zimzelenu ružu (Rosa sempervirens L.) i tetiviku (Smilax aspera L.). U postojbini muflona, na Korzici i Sardiniji, u strukturi ishrane muflona pašni elemenati (razne vrste trava i zeljanica) čine 56%, brsni elemenati (elementi makije) čine 43% te voće i sjemenje čini 1% (Van č i - na, i994). Opsežnijim istraživanjima interakcije biljojede divljači i njihove prehrambene baze, do sada su se najviše bavili švedski i američki istraživači. Tako je Risen- hoover (1987) primjenom indeksa mjere preferabil- nosi (prefernce ratio index - Pj ustanovio da los (Alces alces L.) pokazuje različit stupanj preferabilnosti vrba Salix alexensis i Salix glanca u različitim tipovima sta- 285 |