DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 28     <-- 28 -->        PDF

K. Ki-apiiiec. .1. Vukdic, M. (irubcšić: PRILOG POZNAVANJU BRSTENJA S1ROKOUSNE ZELENIKE


Šumarski lisl br. 5 6. CXXIV (2000), 285-292


ništa (Denali National Park and Preserve, Alaska), te da
postoji korelacija između indeksa mjere preferabilnosti
i kemijskog sastava hrane (npr. los preferira vrste s većim
sadržajem astrigenata i celuloze, a manje bira one
dijelove biljke s većim sadržajem lignina).


Danel 1 i sur. (1987) utvrdili su da postoji pozitivna
korelacija između intenziteta brštenja obične breze,
od strane losa, (Betula pendula Roth.) i njene brojnosti
u staništu.


MATERIJAL I METODE


Metodologiju za istraživanje utjecaja divljači na
šumske ekosustave kod nas razvili su Medvedović
(1989; 1992) te Viličić (1992). Prilikom detaljnijeg
istraživanja interakcije biljožder - stanište (odn. prehrambena
baza) istraživanja mogla bi se podijeliti na
nekoliko faza:


1. Istraživanje preferabilnosti između pojedinih biljnih
vrsta;


2. Istraživanje preferabilnosti pojedinih dijelova pala-
tabilnijih biljnih vrsta;


3. Izmjera biomase palatabilnih dijelova pojedinih
biljnih vrsta.


4. Određivanje kemijskog i mehaničkog sastava dostupnog
resursa.


Iz ovih se podataka dalje može s više ili manje uspjeha
riješiti bonitiranje te određivanje kapaciteta lovišta
koje je u hrvatskom dijelu Sredozemlja malo istraženo.


Upravo iz tog razloga započela su istraživanja u
ograđenom dijelu Državnog lovišta VIII/6 "Kalifront"
površine 840 ha. Kao primjerna ploha izabrana je šlju-
karica iskrčena tijekom siječnja i veljače 1999. godine
u odjelu 3. Navedeni odjel dio je Gospodarske jedinice
"Kalifront", koja je sastavni dio ovog lovišta. Odjel je
starosti 50 godina, a s vegetacijskog stajališta spada u
šumu hrasta crnike (Fraxino orni - Quercetum ilicis
H-ić(1956) 1958).


Od krupnih preživača u lovištu obitavaju muflon
(Ovis amnion L.) i jelen axis (Axis axis Erx.). Praćenjem
divljači na istraživanim prosjekama u odjelima 1
do 9, te u odjelima NPŠO-a Rab ukupne ploštine
357,35 ha ustanovljena je prisutnost 15 grla muflonske
divljači, i to jedan muflon, devet muflonki i pet janjaca.
U navedenim odjelima iskrčeno je ukupno 4440 m šlju-
karica prosječne širine 4 m, što ukupno čini 1,78 ha.


Ukupno je iskolčeno i snimljeno stanje na 5 primjernih
ploha po 10 m2, dakle 50 m2.


Nakon toga je načinjena snimka oštećenosti izboja-
ka pojedinih biljnih vrsta. Kako bi se izbjeglo mjerenje


obrštenih biljaka na maloj ploštini, čime bi se, teoretski,
dobilo hranidbeno ponašanje jedne jedinke, biljke su
izmjerene tako, daje izmjeren svaki drugi oštećeni panj
u duljini prosjeke od 100 m. Pretpostavlja se daje na taj
način obuhvaćeno cijelo krdo. Na panjevima širokoli-
sne zelenike mjereni su sljedeći parametri:


promjer vršnog izbojka na mjestu gdje izbija iz panja;


duljina vršnog izbojka od baze do vegetacijskog vrha,
odnosno do mjesta na kojem gaje divljač obgri-
zla;


promjer postranog izbojka na na bazi;


duljina postranog izbojka od baze do vegetacijskog
vrha, odnosno do mjesta na kojem gaje divljač ob-
grizla.


Promjeri su mjereni pomičnom mjerkom, a duljine
čeličnom mjeračom vrpcom na milimetar točno. Pri tomu
su se lučili oštećeni izbojci koje je počinila divljač i
neoštećeni izbojci. Navedene izmjere oštećenosti biljaka
te izmjera izbojaka širokolisne zelenike, obavljene
su od 6. do 8. srpnja 1999. godine. Na ovaj način izmjereno
je ukupno 20 panjeva širokolisne zelenike.


Kako bi se ustanovili koje biljne vrste divljač preferira
prilikom brštenja, izračunata je mjera preferabilnosti
uporabom Preference ratio indexa (P,), prema obrascu:


P: =


IX-


E,


2X


gdje su:


Ni = broj konzumiranih jedinki vrste i u uzorku;


ENj = ukupan broj konzumiranih vrsta u uzorku;


E, = broj jedinki vrste i u uzorku;


EN/ = ukupan broj jedinki svih vrsta u uzorku.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Brojnost biljaka


Nabrojnija vrsta na promjernoj plohi bila je crni jasen
(Faxinus ornus L.) s 32800 primjeraka po hektaru, i


to zbog toga jer je bio zastupljen brojnim ponikom
(Grafikon 1.). U kategoriju ostale vrste svrstane su vrs-


286