DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 32     <-- 32 -->        PDF

K. Krapincc. J. Vukelić. M. Grubešić: PRILOG l´OZNAVANJU BRŠThN.IA ŠIROKOl.ISNH ZliLLiNIKE


Šumarski list br. 5-6, CXXIV (2000), 2X5-292


Tablica 3. Tablični prikaz duljine postranih izbojaka u ovisnosti o promjeru te postotka odgriženog dijela izbojka


Promjer izbojka
(mm)


Duljina neoštećenog
izbojka (mm)


Duljina oštećenog
izbojka (mm)


Duljina odgriženog
dijela (mm)


Odgriženi dio


%


1


92


50


42


46


2


184


106


78


42


3


277


161


116


42


4


369


217


152


41



RASPRAVA


Ključ dobre hranidbene podloge u eumediterans-
kom razdoblja na početku brsnog perioda krupne divljači
leži upravo u produkciji jednogodišnjih izbojaka
drvenastih vrsta. Ovo razdoblje nastupa krajem lipnja i
početkom srpnja kada su elementi paše (raličite trave i
zeljanice) suhe, te tako daju nekvalitetnu krmu. Divljač
tada u prvome redu traži još neodrvenjele izbojke koji


su, po mogućnosti, sočni. Širokolisna zelenika, za razliku
od ostalih elemenata makije, pokazuje upravo to
svojstvo - sočnost, jer za vrijeme sušnog razdoblje troši
velike količine vode transpiracijom. To joj omogućuje
velika snaga usisavanja (za lišće iznosi i do 54 at -
Prpić, 1986).


Mjera preferabilnosti biljaka


Potreba praćenja brsta i paše na ostalim ("nekomercijalnim")
vrstama u sastojini bitna je zbog toga jer se
šumskom štetom može smatrati i situacija u kojoj su se
uslijed paše i brsta divljači promijenio karakterističan
skup biljnih vrsta, i to tako da stanište prestaje biti karakteristično
za prvotnu asocijaciju (Medvedović,
1989). Iz rezultata snimke vidljivo je daje divljač brstila
četiri drvenaste vrste (veliki vrijes, lempriku, širokoli-
snu zeleniku i crni jasen). U kontinentalnim lovištima diljem
Europe krajem zime muflonska divljač traži vrijes
koji izbija ispod snijega (G raj dl, 1993). Glavnu vrstu u
sastojini, hrast crniku, divljač nije dirala, kao ni planiku.


Prema revidiranoj lovnogospodarskoj osnovi ovo
lovište spada u prvi bonitet za muflona. Na prvom bonitetu
predviđen je uzgoj 5 grla muflonske divljači na 100
ha lovnoproduktivne površine. Stavi li se u odnos broj
grla (15) s ploštinom na kojoj su obitavali (357,35 ha),
dobije se gustoća populacije od 4 grla na 100 ha, stoje
ispod kapaciteta. Ako se u odnos stavi broj grla s povr


šinom iskrčenih šljukarica, dobije se gustoća od 8 grla
po hektaru. Vidljivo je da ukoliko bi muflonska divljač
pri ovoj gustoći populacije u to doba godine brstila na
nekoj sječini, ne bi dolazilo do šteta koje bi ugrozile šumarsku
proizvodnju. Time su, naime, pri toj gustoći
divljači, osigurani preduvjeti za uspješno pomlađivanje
sastojine.


Istraživanje preferabilnosti vrsta ne može se odrediti
jednom snimkom određenog područja. Odavno je poznato
da se hranidbeno ponašanje životinja između ostalog
mijenja i tijekom godine, odnosno od sezone do sezone.
Dakle, za točnije upoznavanje hranidbenog ponašanja
divljači potrebno je načiniti više snimaka godišnje.


Rekognosciranje načinjeno u drugim dijelovima
godine, govori u prilog gore navedenome zaključku
naime krajem mjeseca listopada, odnosno nakon razdoblja
u kojemu divljač intenzivnije brsti, intenzitet oštećenja
biljaka bio je daleko veći (pogotovo zelenike i cr-
nogjasena).


Duljina odgriženog dijela izbojka


Oštećenja nastala na panjevim izbojcima pokazuju
daleko veću pravilnost nego oštećenja grančica. Općenito
se može reći da povećanjem duljine izbojka raste i
duljina odgriženog dijela izbojka. Ovaj podatak daje
dobre polazne osnove za računanje konzumirane biomase
(listovi, pupovi, kora i stabljika), naravno za razdoblje
svibanj-srpanj. Ako se kompariraju postoci odgriženog
dijela izbojka između vršnih izbojaka i
postranih izbojaka, vidljivo je daje duljina odgriženog
dijela izbojka veća pri postranim izbojcima nego pri
vršnim, naravno pri istim promjerima.


Tablica 4. Rekapitulacija oštećenosti izbojaka izmjerenih
biljaka širokolisne zelenike (Phyllyrea latifolia L.)


Kategorija
izbojaka


Oštećeni


Neoštećeni


Ukupno


Vršni


379


463


842


Postrani


503


1688


2191


Ukupno


882


2151


3033


%


29


71


100



290