DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 33     <-- 33 -->        PDF

K. Krapincc, .1. Vukelić, M. (irubcšić: PKII.OCi POZNAVANJU BKŠThNJA SIROKOI.ISNH ZFLENIKL ... Šumarski list hr. 5 6. CXX1V (2000), 2X5-292


ZAKLJUČCI


Na temelju načinjene snimke mogu se donijeti sljedeći
zaključci:


1. Najveću preferabilnost ima veliki vrijes (Erica ar-
borea L.), gdje P, iznosi 17,96.


2. Sirokolisna zelenika se po preferabilnosti, medu drvenastim
vrstama, nalazi na trećem mjesti, iza velikog
vrijesa i lemprike. P, širokolisne zelenike iznosi
2,45. Usporedi li se njena preferabilnost sasvim vrstama
na plohi, nalazi se tek na šestom mjestu.


3. Nije primijećeno obgrizanje hrasta crnike, koji je
dominantna vrsta u fitocenozi.


4. S povećanjem promjera baze izbojka raste i duljina
odgriženog dijela izbojka, ali, proporcionalno duljni
izbojka, postotak odgriženog dijela izbojka približno
je isti kod svih promjera baze izbojaka.


5. Postotak odgriženog dijela izbojaka kod vršnih izbojaka
iznosi oko 38 % (bez obzira na promjer baze).


Adamič, M., 1990: Prehranske značilnosti kot element
načrtovanja varstva, gojitve in lova park-
ljaste divjadi s odudarkom na jelenjadi (Cervus
elaphus L.); Universa Edvarda Kardelja v Ljubljani
- VDO Biotehniška fakulteta, Institut za
gozdno in lesno gospodarstvo VTOZD za goz-
darstvo; Strokovna in znanstvena dela 105; Doktorska
disertacija na Univerzi v Beogradu; Ljubljana;
203 pp.


Danell,K. &Bergström,R., 1987: Studies on Interactions
Between Moose and Two Species of
Birch in Sweden, A Rewiew; Proceedings-Symposium
on Plant-Herbivore Interactions; Snowbird,
Utah, August 7-9, 1985; Intermountain Research
Station, forest Service, U.S. Department
of Agriculture, Ogden, 48-57, Utah.


Grajdl, M., 1993: Analiza kvaliteta trofeja muflona u
ograđenom uzgajalištu "Garjevica" Kutina; diplomski
rad; Zagreb; 35 pp.


M at i ć, S., Rauš, Đ., 1986: Prevođenje makija i panja-
ča hrasta crnike u sastojine višeg uzgojnog oblika;
Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje
broj 2; Zagreb; 79-86 pp.


Medvedović, J., 1989: Metoda utvrđivanja prehrambenih
potencijala za divljač; Radovi,
Šumarski institut Jastrebarsko, Br. 80; Zagreb;
29-36 pp.


Prpić , B., 1986: Odnos hrasta crnike i nekih njegovih
pratilaca prema vodi i svjetlu; Glasnik za šumske
pokuse - posebno izdanje, 2. Dio; Zagreb;
69-77 pp.


6. Postotak odgriženog dijela postranih izbojaka kreće
se od 41 (promjer 4 mm) do 46 % (promjer 1 mm).


7. Za predstojeće razdoblje brsta divljači ostaje još
71 % izbojaka (koji su neoštećeni) za brštenje.


8. Budući daje rekognosciranjem lovišta na kraju brs-
nog razdoblja na istoj primjernoj plohi bilo ustanovljeno
da su svi izbojci na panjevima širokolisne zelenike
bili oštećeni (dakle oštećenostje bila 100 %),
bilo bi dobro prilikom određivanja kapaciteta lovišta
kapacitet lovišta određivati prema količini prirodne
prehrambene baze divljači, koja istoj stoji na
raspolaganju tijekom najncpovoljnijeg dijela godine,
što se tiče uvjeta za život. U mediteranskom području
takvi uvjeti za divljač vladaju tijekom ljeta.


9. Kako bi se dobio bolji uvid u interakciju divljač-re-
surs, potrebno je načiniti više ovakvih snimaka tijekom
godine.


R a g u ž, D., G r u b e š i ć, M., 1996: Istraživanja mogućnosti
gospodarenja na prostoru Mediterana; Hrvatsko
šumarsko društvo, Skrb za hrvatske šume
od 1846. do 1996., Unapređenje proizvodnje biomase
šumskih ekosustava; Zagreb, 187-193 pp.


R a u š, Đ., M a t i ć, S., 1986: Prevođenje makija i pa-
njača hrasta crnike u sastojine višeg uzgojnog
oblika; Glasnik za šumske pokuse - posebno izdanje,
2. Dio; Zagreb; 79-86 pp.


Risehoover, K.L., 1987: Intraspecific Variation in
Moose Preference for Willows; Proceedings-
Symposium on Plant -Herbivore Interactions;
Snowbird, Utah, August 7-9, 1985; Intermountain
Research Station, forest Service, U.S. Department
of Agriculture, Ogden, 48-57, Utah.


Va n č i n a, N., 1994: Razvoj populacije muflona u lovištu
"Petehovac" Delnice od unašanja do danas;
diplomski rad; Zagreb; 55 pp.


Vi 1 i č i ć, V, 1992: Metoda istraživanja utjecaja divljači
na prirodnu obnovu šuma, Radovi, Šumarski
institut Jastrebarsko, Vol.27, Br. 2,: 167-174, Jastrebarsko.


Viličić, V, Krejči, V, Grubešić, M., Dubra-
vac, T., 1998: Razvoj pomlatka hrasta crnike
(Qiierciis ilex L.) izvrgnutog utjecaju krupne
divljači; Radovi, Šumarski institut Jastrebarsko,
Vol. 33, Br.2; Jastrebarsko; 103-116 pp.


Vukelić, J., Rauš,Đ., 1998: Šumarskafitocenologi-
ja i šumske zajednice u Hrvatskoj, 310 pp,
Zagreb.


LITERATURA


291