DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 40 <-- 40 --> PDF |
R. Sabadi: l-´rancuska: SUMli PREKOMORSKIH DLTARTMANA Šumarski lisl br. 5 6, CXXIV (20(10), 293-302 jugu), koja daje biljeg pitanju šumarstva na Martiniku već posljednjih 80 godina, u drugoj etapi započetoj pe- desetih-šezdesetih godina dodana je preokupacija gospodarske vrijednosti, proizlaze iz brige za razvoj novih aktivnosti i zapošljavanja te smanjenja uvoza. Ova logika nije nikada prestala postojati iz nastojanja šumar- nika. Ona se u masivu Pitons-du-Carbet ostvaruje s: proširenjem plantaža mahagonija, koja se ubrzava nakon stvaranja ONF i otvaranja šumskim putovima šezdesetih i sedamdesetih godina. početkom regeneracijskih sječa u 1977. u sastojina- ma mahagonija nastalim ranije Prvo uređenje departmansko-državnih šuma Piton- du-Carbet i planine Pelée (9 481 ha) za razdoblje od 1977. do 1986. omogućuje sintezu tih dvaju logika. Za zaštitu je ostavljeno 8.000 ha, s nekoliko eksperimentalnih ploha za uzgajanje lokalnih vrsta. Predviđena je serija transformacije u redovite panjače mahagonija, miješanog s do 25% domaćih vrsta ( 1.500 ha, od čega je 1.200 ha bilo zasađeno već do 1996. godine) s ciljem proizvodnje, ali jednako tako i zaštite, te rekreacije. Ovo uređivanje postade prilikom za suradnju sa sveučilištem, kao i dijaloga između zaštitara prirode i izabranika u Glavni savjet. Ovaj posljednji je 1976. dao pozitivno mnijenje o projektu kojeg je predložila ONF, uz suzdržanost da glavnim ciljem treba biti zaštita šumskog masiva i da se zabranjuju čiste sječe, kojima bi namjera bila uvođenje stranih vrsta, kao i potpuna industrijska uporaba tih šuma, a sječa bi se usmjeravala korisnicima lokalnog artizanstva. Nešto ranije, određujući se prema politici pošumljenog prostora, Glavni savjet razmatrao je kako je prvotna uloga šumarstva Martini- ka ne proizvodnja već zaštita, te da su šume važan čimbenik biološkog ravnovjesja. On se izjasnio za živu po litiku zaštite šuma i odlučio se na politiku kupovanja tala koja su pošumljena ili ih valja pošumiti. Do 1996. de- partman je kupio 1.085 ha u Sjevernom masivu, želeći ondje izraziti politiku stvaranja prirodnih osjetljivih prostora. Godine 1976. kao treći smjer djelovanja, zajedno s parkom prirode, stvoreni su rekreacijski centri u Vatable, la Philippe, la Donis, Bouliki i Montravail. Uz podršku državnog tajnika Mazaud-a u ministarstvu omladine i športa načinjeno je 170 km staza s oznakama i opisima krajolika kroz kojeg one vode. Posebna pozornost posvećuje se obalnim mangrovi- ma, nekadašnjim poznatim "50 geometrijskih stopa" koje čine dvije trećine obale Martinika (257 km) i koje su "obalne državne šume" (Foret domanial du littoral). Od 396 vrsta drveća koje broji Martinik, oko 70 su u opasnosti da nestanu. To je bilo glavnom brigom lokalnim šumarnicima i ekolozima, kao i centrali ONF, te drugim organizacijama, da se krene ka zaštiti habita- ta flore i faune otoka politikom zaštite postojećeg (conservation in situ) te politikom povećavanja broja vrsta (conservation ex situ). Regionalna direkcija ONF na Martiniku 1994. godine odlučuje da napusti dva rasadnika, Préfontaine i La Donis, koji su postali zastarjeli, te da ih ujedini ujedan suvremen rasadnik na prostoru poljoprivredne škole Croix-Rivail u Ducos-u. Taj se rasadnik nalazi u blizini glavnog puta na Martiniku, povoljan je za higrofilne, mezofilne ili kserofil- nc kulture. Glavni cilj je zadovoljenje potreba ONF za biljkama posebnih vrsta (mahagoni, cypre, courbaril, galba, gćnipa i dr.). Veličina rasadnika je 1,15 ha, u njemu se uzgaja 410 vrsta drveća i ostalih drvenastih biljaka. Osim za vlastite potrebe, rasadnik sadnice također i prodaje, tako je npr. 1996. prodano preko 21.000 sadnica (1.300 korisnika). Sjeverna širina 16° Zapadna dušina 61 ° Arhipelag okupljen oko Basse-Terre i Grande-Terre koji se sastoji još i od sljedećih otoka: Saint-Martin, Saint-Barthélémy, La Désirada, Marie-Galante i Les Saintes Pripada luku otočja Petites Antilles. Otočje je vulkanskog porijekla. Klima tropska. Ukupna površina cijelog arhipelaga La Guadeloupe 170 500 ha (1.705 km2) Broj stanovnika 417 000 (siječanja 1995) Srednja gustoća naseljenosti: 245 stanovnika/km2 LA GUADELOUPE Geografski položaj, klima i pučanstvo La Guadeloupe u užem smislu smatraju se samo dva otoka: Basse-Terre i Grande-Terre, dok su preostali otoci tek pridruženi tom prekomorskom departmanu La Guadeloupe. Unatoč svojemu imenu, otok Basse-Terre (Niska zemlja) vrlo je gorovita (najviši vrh je vulkan La Soufriere, 1.484 m), dok je Grande-Terre (Velika zemlja) ustvari plato koji jedva mjestimično prelazi visinu preko 100 m. Departmansko-državne šume Guadeloupe. Gua- deloupskc šume kraljevskim su posjedom od 16. stoljeća, la Guadeloupe osvojena je kao francuska kolonija 1635., ali je u nekoliko navrata bila okupirana od Engleza, potom su od 1815. kolonijalan posjed odredbom od 17. kolovoza 1825. 298 |