DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 7 <-- 7 --> PDF |
M. Idžojtić: SASTAV ETERIČNIH ULJA IZ IGLICA... Šumarski list br. 5-6, CXXIV (2000), 263-270 REZULTATI I DISKUSIJA - Results and Discussion Broj detektiranih komponenti je različit za pojedine vrste. Za obični bor detektirano je 116 komponenti, za europski crni bor 122 komponente, isto toliko za japanski crveni bor, a za japanski crni bor 87 komponenti. U tablici 1 navedene su identificirane komponente. Ukupno je identificirano 50 komponenti za obični bor i za japanski crni bor, te 53 komponente za europski crni bor i za japanski crveni bor. Od ukupnog sadržaja eteričnih ulja identificirane komponente čine 90,1 % za obi- Detektirane su 122 komponente, od kojih je 53 identificirano. Identificirane komponente čine 94,4 % ukupnog sadržaja eteričnog ulja iglica europskog crnog bora. Sve su identificirane komponente terpeni (93,4 %), osim trans-2- heksenala (0,1 %), kojijen-alken(vrh 1 u tablici 1). Identificirano je 29 monoterpena, koji čine 64,9 % sadržaja eteričnog ulja iglica, odnosno 10 % više nego kod iglica običnog bora. Monoterpeni su komponente s vrhovima 2 - 29 u tablici 1. Glavne komponente su a-pinen (42,66 %) i ß-pinen (11,64 %). Sljedeća grupa komponenti su seskviterpeni, a ima ih 21 (vrhovi 30 - 34, 36 - 37, 39 - 52 u tablici 1 ). Oni čine 27,06 % sadržaja eteričnog ulja europskog crnog bora. Glavne komponente su germakren D ( 17,72 %) i ß- kariofilen(5,62%). Identificirana su dva diterpena koji čine 2,34 % sadržaja eteričnog ulja iglica. Sastav eteričnog ulja P. nigra Arnold ssp. nigra (Arn., Hayek), iz Bosne i Hercegovine, analizirali su čni bor, 94,4 % za europski crni bor, 81,3 % za japanski crveni bor i 94,9 % za japanski crni bor. Ostatak sadržaja do 100 % čine komponente koje nije bilo moguće sa sigurnošću identificirati, a uglavnom su prisutne u malim količinama. Za komponente koje na kromatogramu pokazuju otklon, ali nisu numerički registrirane, jer dolaze u vrlo malim količinama, u tablici je naznačeno da dolaze u tragovima. Chalchat & Gorunovic (1995). Identificiranje veći broj komponenti (91) nego u ovome radu, a te su komponente činile 90 % sadržaja eteričnog ulja. Osim kvalitativne razlike, najveća kvantitativna razlika je u sadržaju germakrena D, za kojega je navedeno da dolazi u tragovima. U eteričnom ulju analiziranom u ovome radu, germakren D je po udjelu druga komponenta (17,7 %), poslije a-pinena. Eterično ulje iglica analiziranih u radu Chalachat &Gorunovic (1995) imalo je veći udio a-pinena (66,5 %) i ß-felandrena + limo- nena (6 %), a manji udio ß-pinena (5,3 %) nego eterično ulje iglica analiziranih u ovome radu. Kvantitativno je sadržaj terpena dobiven u ovome radu vrlo sličan rezultatima dobivenima u radu Ku- beczka &Schultze (1987). Udio germakrena D je 18,6 %, a u ovome radu 17,7 %, a također je to druga komponenta po udjelu u eteričnom ulju, poslije a-pinena. Postoje kvalitativne razlike, jer suKubeczka & Schultze (1987) identificirali samo 25 komponenti. Obični bor, Ph Ukupno je detektirano 116 komponenti, od kojih je 50 identificirano. Identificirane komponente čine 90,1 % ukupnog sadržaja eteričnog ulja iglica običnog bora. Sve su identificirane komponente terpeni (89,98 %), osim ćra«.v-2-heksenala (0,12 %), koji je n-alken (vrh 1 u tablici 1). Glavna grupa spojeva su monoterpeni, kojih je 28 (vrhovi 2 - 18,20 - 29) i participiraju u ukupnom sadržaju eteričnog ulja 54,25 %, što znači da više od polovice sadržaja eteričnog ulja iglica običnog bora čine monoterpeni. Glavne komponente iz ove grupe spojeva su a-pinen (32,91 %), A3-karen (8,86 %) i kamfen (3 %). Druga po važnosti grupa spojeva su seskviterpeni, kojih ima 19 (35,48 %) (vrhovi 30, 32 - 40, 42 - 46, 48-51 u tablici 1). Glavne komponente iz ove grupe spojeva su endo-1 -bourbonanol (9,86 %), a-murolen (4,3 %), ß-kariofilen (4,05 %), 5-kadinen (3,9 %) i germakren D (3,45 %). Dva su identificirana diterpena, 13-epimanoil-oksid (0,2 %) i tunbergol (u tragovima). Europski crni bor, us sylvestris L. U literaturi su opisana dva kemotipa P. sylvestris, koji se razlikuju po sadržaju A´-karena (Yazdani et al. 1985, Chalchat et al. 1985, Hiltunen & Laasko 1995, Orav étal. 1996). Stabla običnog bora autoktona u Hrvatskoj, čije su iglice analizirane u ovome radu, pripadaju kemotipu s niskim sadržajem A5-karena (8,86 %). Prema materijalu i metodi rada, rezultati su usporedivi s rezultatima koje su Orav et al. (1996) dobili za obični bor iz Estonije, koji ima 23,7 % A´-karena i pripada kemotipu s visokim sadržajem ovoga monoterpena. Također postoji razlika u sadržaju kariofilen-oksida, koji nije detektiran u eteričnom ulju običnog bora iz Hrvatske, a u uzorku iz Estonije participira 4,9 %. Kubeczka & Schultze (1987) analizirali su sastav eteričnih ulja iz iglica šest vrsta borova, među kojima su obični bor i europski crni bor. Za obični bor su naveli nešto veći udio a-pinena (42 %) i ß-felandrena + limonena (5,5 %) nego što je to u ovome radu. Udio A^-karena je također bio visok (20,6 %). Provenijencija analiziranih uzoraka nije navedena. Pinus nigra Arnold 265 |